×

10 promjena koje možete očekivati u menopauzi

Menopauza je prirodan proces u životu svake žene, a sa sobom nosi razne promjene koje mogu biti pozitivne, ali i negativne. To je jedinstveno i individualno iskustvo za svaku ženu, ali se ipak u većine žena javljaju neke promjene i simptomi koji su karakteristični za to novo životno razdoblje. U ovom vam blogu donosimo deset promjena u menopauzi koje možete očekivati u ovom razdoblju te savjete koji vam mogu pomoći da se lakše s njima nosite.

klimakterij

ŠTO JE MENOPAUZA I ZAŠTO NASTAJE?

Menopauza je prirodno razdoblje u životu svake žene, a označava kraj menstruacijskih ciklusa i završetak reproduktivne sposobnosti. Dijagnoza menopauze se može postaviti tek ako je prošlo najmanje 12 mjeseci od posljednje menstruacije. U Hrvatskoj, prosječna dob žene pri kojoj menopauza nastupa je oko 51. godine života, međutim može se javiti i ranije. 

Perimenopauza obuhvaća razdoblje od 8-10 godina prije menopauze kada funkcija jajnika polako počinje padati. U tom se razdoblju već mogu pojaviti simptomi karakteristični za menopauzu, kao što su promjene raspoloženja, valovi vrućine, usporenje metabolizma i dr. Razdoblje postmenopauze obuhvaća godine nakon menopauze. Tada se simptomi počinju poboljšavati, ali mogu nastupiti drugi zdravstveni problemi kao što su osteoporoza, srčane bolesti itd.

Klimakterij dolazi od grčke riječi klimakter, a znači promjena/prekretnica i obuhvaća cijeli period postupnog gašenja funkcije jajnika – perimenopauzu, menopauzu i postmenopauzu.

Menopauza je posljedica pada funkcije jajnika – proizvodnje spolnih hormona (estrogena i progesterona) i sposobnosti za ovulaciju. Svaki mjesec u jajniku sazrijeva do deset jajnih stanica od kojih jedna biva izbačena u jajovod, a time i sposobna za oplodnju. Jajne stanice tijekom mjesečnog sazrijevanja proizvode spolne hormone koji su zaslužni za kontrolu menstruacijskog ciklusa, a imaju važnu ulogu i u potpori funkcije ženskog organizma kao cjeline.

Tijekom godina reproduktivnog razdoblja, jajne stanice se ”troše”, a kada se njihova rezerva potroši, žena ulazi u menopauzu.

Prijevremena/preuranjena menopauza

Prijevremena (rana) menopauza je, kako i sam naziv govori, prijevremeni nastup menopauze, odnosno nastup menopauze prije 40. godine života. Prijevremenu menopauzu valja razlikovati od preuranjene menopauze koja označava pojavu menopauze prije 45. godine života.

Rana i preuranjena menopauza mogu se pojaviti potpuno prirodno kao posljedica prijevremenog pada funkcije jajnika, međutim mogu nastati i kao posljedica operacije ili druge medicinske intervencije. 

Pad razine hormona uzrokuje brojne simptome i promjene s kojima se žena suočava ulaskom u to novo razdoblje svog života, a najvažnije od njih vam donosimo u nastavku teksta.

njega kože u menopauzi

1. UMOR I ISCRPLJENOST

U preko 90% žena umor i iscrpljenost se javljaju kao jedni od prvih simptoma menopauze. Često se pojavljuju već u perimenopauzi, oko 45. godine života. Iako se osjećaji umora i iscrpljenosti najčešće povezuju s fizičkim ili mentalnim naporom, u ovom razdoblju se oni javljaju iznenada i bez nekog očitog razloga, ponekad čak i ujutro nakon dobro prospavane noći. Ukoliko su simptomi izraženi, mogu smanjiti kvalitetu života i sprječavati ženu u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Svakako je važno uspostaviti pravilan ritam spavanja uz 7-9 sati sna svaku noć. Uz to, važno je piti dovoljno tekućine  – dehidracija može pogoršati simptome umora i iscrpljenosti. Pretjerana konzumacija kave i alkohola djeluje dehidrirajuće pa je najbolji izbor za piće voda. Također je važno hraniti se pravilno i raznovrsno kako biste osigurali dovoljnu količinu nutrijenata za normalno funkcioniranje organizma. Redovita tjelesna aktivnost može značajno pomoći u poboljšanju ovih simptoma.

napadi vrucine i znojenje

2. PROMJENE RASPOLOŽENJA

Osim fizičkih promjena, ulazak u menopauzu obilježen je i psihičkim promjenama.

Neke žene koje ulaze u menopauzu na sebi mogu primijetiti češće promjene raspoloženja, kao i neobične reakcije na obične svakodnevne događaje. Ove promjene nastaju zbog pada razine estrogena u tijelu, koja posljedično dovodi do nekih kemijskih promjena u mozgu. Žene mogu postati razdražljive, anksiozne pa čak imati problema i s depresijom.

Prema podatcima Sjevernoameričke udruge za menopauzu (engl. The North American Menopause Society – NAMS), oko 20 % žena iskusiti će depresivne smetnje tijekom nekog razdoblja menopauze s najvećim rizikom upravo u vrijeme perimenopauze. Anksiozne smetnje koje prate menopauzu mogu uključivati osjećaj napetosti te pretjerane zabrinutosti praćene fizičkim simptomima poput povišenog krvnog tlaka, ubrzanog i plitkog disanja, mučnine i bolova u trbuhu te glavobolje i vrtoglavice.

Te promjene mogu značajno utjecati na kvalitetu života, a osobito na odnose s ljudima s kojima žena provodi najviše vremena, kao što su suprug, djeca, prijatelji, kolege i drugi. Stoga, obratite se stručnoj osobi kako biste dobili odgovarajuću pomoć i podršku. Ne zaboravite, niste same i pomoć je dostupna.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Istraživanja su pokazala kako kvalitetne životne navike kao što su zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, uredno spavanje i izbjegavanje štetnih navika (alkohol, pušenje) mogu znatno pridonijeti poboljšanju različitih emotivnih aspekata u životu žene. Ukoliko česte promjene raspoloženja počnu negativno i značajno utjecati na vaš život, a osobito ako se javi depresija, potrebno je javiti se liječniku. Postoje razni oblici psihoterapije koja vam može pomoći, a mogu se primijeniti i neki lijekovi kao što su antidepresivi ili hormonska nadomjesna terapija. Međutim, prije svega je oko sebe važno imati dobru emotivnu podršku u obitelji, prijateljima i drugim bliskim osobama.

seksualni odnosi u menopauzi

3. PROBLEMI S PAMĆENJEM

Problemi s memorijom su česta i normalna pojava za vrijeme menopauze. Kao i druge promjene koje se javljaju u ovom životnom razdoblju, i ova je posljedica hormonskih promjena koje se događaju u tijelu, osobito pada estrogena. Žene često te promjene opisuju kao probleme s koncentracijom, zaboravljivost, otežano prisjećanje nekih riječi, odnosno kao da im je mozak ”u magli”. Mnoge žene ovaj simptom osobito zabrinjava jer misle da imaju neku tešku bolest, kao što je Alzheimerova. Međutim, važno je naglasiti kako je umjerena zaboravljivost sasvim normalna pojava u menopauzi i ne trebate se pretjerano zabrinjavati, osim ako su ti simptomi izraziti i značajno vam ometaju svakodnevni život.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Kvaliteta sna i prehrane i ovdje su ključni faktori za poboljšanje simptoma. Uz to, izbjegavanje stresnih čimbenika može pridonijeti poboljšanju kognitivnih sposobnosti. Za vrijeme stresa, u tijelu se luči hormon kortizol čija povišena koncentracija kroz neko vrijeme može pridonijeti razvoju problema s pamćenjem i koncentracijom. Umne aktivnosti kao što su rješavanje križaljki, čitanje knjiga, učenje nekih novih aktivnosti mogu poboljšati simptome zaboravljivosti.

anksioznost u klimaksu

4. NAPADAJI VRUĆINE (VALUNZI)

Napadaji vrućine su jedni od najčešćih simptoma menopauze. Pojavljuju se iznenada, češće noću, a završavaju znojenjem koje ponekad može biti obilno. Nastaju zbog promjena u koncentraciji estrogena koje aktiviraju centar za regulaciju temperature u mozgu. Mozak dobiva signal da je organizam pregrijan i pokreće se mehanizam oslobađanja topline i hlađenja tijela, a to uključuje i širenje krvnih žila na površini kože zbog čega žena pocrveni. Naposljetku se pojavi i znojenje, a uz to često ide i ubrzan rad srca. Te se promjene u nekih žena mogu javljati godinama, dok se u drugih ne pojave gotovo nikad.

Kako valunzi izgledaju?

Valunzi se često opisuju kao iznenadne navale vrućine ponajprije u licu i gornjem dijelu prsnog koša. Obično se javljaju nekoliko puta dnevno te traju nekoliko minuta i često su praćeni crvenilom, obilnim znojenjem i ubrzanim radom srca.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Kako bi vaše tijelo zadržalo optimalnu temperaturu, uzimajte namirnice s većim udjelom vode (lubenica, zelena salata). Nastojte kroz cijeli dan biti rashlađeni, a to osobito vrijedi za vrijeme spavanja. Nosite lagane pamučne stvari, obucite se slojevito kako biste se mogli skinuti kada vam je vruće, a prostoriju u kojoj spavate držite rashlađenom. Izbjegavajte ”okidače” napadaja vrućine, a to mogu biti jako začinjena hrana, vrući napitci, prezagrijana prostorija i dr. Ukoliko vas jako smetaju te promjene, konzultirajte se s liječnikom oko moguće primjene lijekova (hormonskog nadomjesnog liječenja ili oralne hormonske kontracepcije). Prema najnovijim istraživanjima, zbog jednostavnosti primjene i manje nuspojava, transdermalni naljepci (flasteri) za valunge trenutačno se smatraju prvim izborom u žena koje nemaju kontraindikacija za primjenu hormonske terapije.

debljanje i menopauza

5. PROMJENE TJELESNE TEŽINE

S godinama, možete primijetiti kako održavanje vaše normalne tjelesne težine postaje sve teže. Većina žena dobije na težini u razdoblju menopauze, a to je osim s hormonalnim promjenama, povezano i s normalnim ciklusom starenja. Postotak mišićne mase s godinama opada, postotak masnog tkiva raste, a metabolizam usporava, odnosno smanjuje se potrošnja kalorija, što posljedično dovodi do debljanja. Dodatne hormonske promjene koje nastupe u menopauzi povećavaju sklonost nakupljanju masnog tkiva u području trbuha, a upravo je ta distribucija povezana s povećanim rizikom od nekih zdravstvenih komplikacija (dijabetes tipa 2, srčane bolesti i dr.). Dodatni faktori kao što su nezdrava prehrana, sjedilački način života i manjak sna mogu također znatno pridonijeti povećanju tjelesne težine.

Prekomjerna tjelesna težina u menopauzi, zbog pritiska na krvne žile nogu, može dovesti i do pojave varikoznih vena, a iste mogu biti praćene subjektivnim poteškoćama kao što su bolovi u nogama, nelagoda i osjećaj težine.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Zdrave i pravilne životne navike vam mogu pomoći u održavanju normalne tjelesne težine. To su prije svega pravilna i raznovrsna prehrana, svakodnevna tjelesna aktivnost te pravilan obrazac spavanja. Uz to, trebali biste jesti manje i ne prejedati se (osobito u kasnim večernjim satima). Ograničite unos slatkiša i alkohola te nastojte piti dovoljno tekućine, najbolje vode. Kod pojave proširenih vena, savjetujemo nošenje elastično – kompresivnih čarapa, izbjegavanje dugotrajnog stajanja i sjedenja te hladno – tople kupke.

6. PROMJENE NA KOŽI I KOSI

Kao posljedica niske razine estrogena u organizmu, u razdoblju menopauze nastaju i razne promjene na koži – najvećem organu našeg tijela.. Koža postaje tanja, manje elastična, suha i dehidrirana te sklona nastajanju bora. Sklonija je hiperpigmentacijama (tamnim mrljama i pjegama) koje nastaju zbog izlaganja suncu kroz godine života. Također, zbog kompenzatornog povećanja razine androgenih hormona mogu se pojaviti neželjene dlačice na licu, osobito u području brade ili iznad usana. Mnoge žene primjećuju stanjenje i smanjenje gustoće kose – dolazi do promjena u količini i kvaliteti vlasi koje postaju tanje i lako lomljive, a ispadanje kose intenzivnije što je osobito izraženo u području postranične granice sa čelom.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Važno je zaštititi kožu prije svakog izlaganja suncu. Primjenjujte kremu sa zaštitnim faktorom (SPF 30 ili više) svaki dan prije nego izađete iz kuće. Posjetite dermatologa kako bi provjerio stanje vaše kože, s obzirom da rizik od dobivanja raka kože raste s godinama. Redovita primjena losiona za tijelo vam može pomoći u poboljšanju simptoma suhe i iritabilne kože. Pretjerano izlaganje suncu i pušenje značajno povećavaju naboranost kože te ih je zbog toga važno izbjegavati

prirodna hormonska terapija u menopauzi

7. SMANJENJE LIBIDA

Smanjenje seksualne želje je prirodan dio starenja i u žena i u muškaraca, iako se većinom žene susreću s ovim problemom. Kao i ostali simptomi menopauze, i ovaj je posljedica smanjenja razine hormona u tijelu, u ovom slučaju testosterona. S obzirom da je mokraćno-spolni sustav žene uvelike ovisan o estrogenu, njegova smanjena razina može dovesti do raznih problema koji pridonose smanjenju seksualne želje – suhoća rodnice, dispareunija (bolni snošaj), krvarenje nakon snošaja i dr.  Međutim, smanjenju libida pridonose još neki dodatni faktori. Neki od njih su promjene raspoloženja s kojima se žena susreće u ovom razdoblju, izloženost stresu te primjena nekih lijekova kao što su antidepresivi.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Primjena ovlaživača rodnice i lubrikanta ili estrogenske kreme za lokalnu primjenu može pomoći u poboljšanju simptoma vaginalne suhoće. Promjena lijekova, izbjegavanje stresnih faktora te otvorena komunikacija s partnerom može značajno pomoći u rješavanju ovog problema te doprinijeti boljem intimnom iskustvu i obostranom zadovoljstvu.

8. BOLOVI U ZGLOBOVIMA I MIŠIĆIMA

Bolni zglobovi su čest problem koji se pojavljuje u žena koje ulaze u menopauzu. Zglobovi mogu biti otečeni i bolni, a najčešće su zahvaćeni kukovi i koljena. Ovi simptomi mogu znatno utjecati na kvalitetu života jer smanjuju pokretljivost i ograničavaju svakodnevne aktivnosti. Nadalje, budući da se smanjuje mineralna gustoća kostiju, povećana je opasnost od ozljeda. 

Mogu se javiti i kronični bolovi u mišićima, zamor i iscrpljenost, a to sve dodatno smanjuje mobilnost. Žene u menopauzi sklone su razvoju osteoporoze, a time je, zbog povećane krhkosti kostiju, povećan i rizik od padova i lomova.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Lagana tjelesna aktivnost kao što je joga ili plivanje može ojačati vaše mišiće bez opterećenja nad zglobovima. Također, lagano istezanje zglobova može smanjiti oteklinu i reducirati bol. Povećana tjelesna težina može opteretiti vaše zglobove pa je važno održavati je u granicama normale. Upotpunite uravnoteženu prehranu dodacima prehrani koji sadrže vitamin D koji, osim što doprinosi očuvanju koštane mase, ima povoljne učinke i na imunološki, srčano – žilni i živčani sustav, dok primjena dodataka za prehranu kao što su kalcij i magnezij može pridonijeti jačanju kostiju i opuštanju mišića.

9. GLAVOBOLJE I VRTOGLAVICE

U nekih se žena ulaskom u menopauzu glavobolje mogu poboljšati, dok se kod drugih mogu početi javljati. Osobito su česte u razdoblju perimenopauze kada se razina hormona još nije stabilizirala. Najčešće su glavobolje tipa migrene koje karakterizira umjerena do jaka bol jedne strane glave, uz mučninu, povraćanje i osjetljivost na svjetlo. Vrtoglavice su također česta pojava u ovom životnom razdoblju. Ukoliko se pojavljuju svakodnevno, trebate se javiti liječniku.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

Hidracija je jako važna za prevenciju glavobolje, ali i vrtoglavice. Pijte dovoljno tekućine, a najbolji izbor je voda. Izbjegavajte alkohol, kavu i zaslađene napitke. Dovoljna količina sna (6-9 sati dnevno) također je važna. U slučaju da vam se glavobolje ne poboljšavaju, posjetite liječnika kako bi vam propisao neki lijek protiv bolova.

depresija i menopauza

10. PROBLEMI S MOKRAĆNIM SUSTAVOM

Promjene u funkciji mokraćnog sustava česte su u razdoblju menopauze. Razlog tome je niska koncentracija estrogena u organizmu, hormona koji ima važnu ulogu u održavanju ženskog mokraćno-spolnog sustava. Sniženje razine estrogena dovodi do urogenitalne atrofije – stanjenja sluznice mokraćnih i spolnih organa. Posljedica toga je suhoća i sklonost upalama. Osim toga, smanjuje se elastičnost zdjeličnih mišića i destabiliziraju se organi i druga tkiva unutar zdjelice. Kao rezultat svega toga, smanjuje se sposobnost mokraćnog mjehura da zadržava mokraću te se javlja učestala i hitna potreba za mokrenjem, nemogućnost zadržavanja mokraće (inkontinencija) te povećana učestalost infekcija mokraćnog sustava.

ŠTO VAM MOŽE POMOĆI?

S obzirom da je manjak estrogena uzrok ovim problemima, lokalna primjena estrogena ili hormonska nadomjesna terapija mogu poboljšati simptome. Vježbe za jačanje mišića dna zdjelice (Kegelove vježbe) također mogu biti od pomoći. Jedna od opcija je i kirurško liječenje kojim se rekonstruira i stabilizira položaj organa unutar zdjelice te elektrostimulacija mišića mokraćnog mjehura.

I za kraj…

S obzirom na to da je menopauza očekivano i neizbježno razdoblje u životu svake žene, ista nas ne bi trebala iznenaditi i za nju bi se trebalo pripremiti. Naravno, ne može se unaprijed znati koje ćete točno simptome imati te koji će biti njihov intenzitet, međutim zdrave životne navike – pravilna i uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljan unos kalcija i vitamina D, uvelike mogu pomoći u sprječavanju negativnih posljedica ove velike prekretnice u vašem životu – menopauze.

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin, u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

 

LITERATURA:

  1. Cleveland Clinic. Menopause
  2. Mayo Clinic. Menopause – signs and symptoms
  3. Early or premature menopause
  4. Mayo Clinic. Hot flashes
  5. Healthline. Menopause Patches 
  6. Radaković B. Transdermalna terapija estrogenima u hormonskom nadomjesnom liječenju žena u postmenopauzi
  7. Harvard Health Publishing. Menopause and memory
  8. Healthline. What is menopause brain fog?
  9. WebMD – How does menopause affect sex drive?
  10. Vaginal and Urinary Symptoms of Menopause

 

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.