Angiomi su dobroćudni tumori kože građeni od krvnih ili limfnih žila te minimalnog udjela vezivnog tkiva. Najčešće nastaju sporadično, iako mogu biti konatalni (prisutni od rođenja), ali isto tako mogu nastati u sklopu nekih bolesti ili vanjskih utjecaja (primjerice, vanjskog estrogena). Iako kompletno bezopasni, često su estetski problem pa ih poželimo ukloniti. U blogu vam donosimo sve što trebate znati!
Angiomi su benigni tumori kože ili sluznica koji su građeni od žila. Mogu biti građeni od krvnih ili limfnih žilica (kapilara). Zbog toga što su češće građeni od krvnih žilica, a često i ispunjeni krvlju često se kolokvijalno nazivaju ‘crveni madeži’. Često se u literaturi može susresti i naziv hemangiom, što označava građu od krvnih žila, dok se nazivom limfangiom referiramo na one kožne izrasline građene od limfnih kapilara.
Angiomi su najčešće slučajan nalaz koji se uoči prilikom samopregleda kože ili tijekom dermatološkog pregleda. Laici često mogu zamijeniti hemangiome s klasičnim madežima, no manji, tipični hemangiomi najčešće su pravilnih rubova, blago izdignuti, glatke površine i crvenkaste boje zbog krvnih žilica koje ih grade.
Točan uzrok nastanka hemangioma nije poznat. Neki angiomi, poput nevusa flammeusa tipično su prisutni po rođenju, no ostali mogu biti i stečeni, odnosno nastati tijekom života.
Iako točan uzrok nije poznat, zna se da je dob jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju hemangioma. Tako se čak u 75% starijih od 75. godine, mogu susresti klasični angiomi koji se često slikovito opisuju i kao cherry angiomi jer glatkom površinom i tamnocrvenkastom bojom podsjećaju na trešnju.
Postoje različite vrste angioma koje se razlikuju izgledom i lokalizacijom na tijelu. Angiomi mogu biti prisutni i na drugim organima tijela, a ne samo na koži. Razlika u obliku, veličini te smještaju na tijelu uvjetuje različite načine liječenja pojedinih od ovih tvorbi.
Cherry hemangiom najčešća je benigna krvožilna novotvorina kože. Njegova učestalost tipično se povećava starenjem. Uz cherry hemangiome, postoje i drugi, rjeđi tipovi hemangioma koji imaju neke posebne karakteristike. Neki oblici hemangioma specifični su za neka stanja ili nasljedne bolesti (koje su rijetke), no većina se, ipak, javlja sporadično i ne pokazuje takvu specifičnost.
Kapilarni hemangiom je građen od mnoštva sitnih kapilarica. Veličina mu može biti u milimetrima, ali može biti i promjera do nekoliko centimetara. Najčešće se javlja po rođenju te prvih nekoliko mjeseci pokazuju tendenciju rasta. Zbog karakterističnog pojavljivanja u djetinjstvu, često se nazivaju infantilnim hemangiomima.
Najčešće se pojavljuju u području očiju, odnosno kapaka pa zbog svoje veličine ponekad ne predstavljaju samo kozmetski, već i funkcionalni problem. Nasreću, uobičajeno je da se veličina ovih hemangioma smanjuje nakon prve godine života.
Dok se ostali hemangiomi najčešće liječe laserom ili elektrokauterizacijom, ovaj se oblik hemangioma može liječiti i lokalnom primjenom kortikosteroida u obliku injekcija, no uspješnost ove metode liječenja nije uvijek garantirana.
Nevus flammeus (poznat i pod nazivom port-wine stain – hr. mrlja vina) izgleda točno tako kao što mu i izraz govori – riječ je o plosnatoj, najčešće crvenkasto pigmentiranoj tvorbi nepravilnog ruba koja izgledom podsjeća na mrlju od vina.
Najčešće je prisutan kongenitalno (od rođenja) te malokad spontano nestaje tijekom odrastanja, a može biti smješten bilo gdje na tijelu, iako je najčešće smješten na licu ili vratu. Uglavnom se javlja sporadično (bez posebnog razloga), no ponekad se može pojaviti i u sklopu nekih nasljednih, ali nasreću, rijetkih sindroma.
Kako je riječ o trajnoj kožnoj promjeni koja se najčešće javlja na licu, ovaj tip angioma može predstavljati estetski problem. No, za taj problem postoji učinkovito rješenje. Ovaj se tip angioma može uspješno liječiti laserom.
Kavernozni angiomi također su nešto veći, najčešće izdignuti, a za razliku od ostalih angioma građeni su od izrazito proširenih krvnih žila. Od tuda su i dobili naziv kavernozni jer pojam ‘kaverna’ označava šupljinu. Kavernozni hemangiomi mogu se pojaviti i u drugim organima, a ne samo na koži. Mogu se kirurški ukloniti. Zbog proširenih žila koje ih grade, ovi su angiomi osjetljiviji na traumu pa su i podložniji oštećenju i krvarenjima.
Paukoliki angiomi, poznatiji i po engleskom izrazu spider naevus (hr. paukoliki madež) karakterističnog su izgleda te podsjećaju na tijelo pauka. Imaju središnji dio iz kojeg se nastavljaju nježni ogranci koji podsjećaju na paukove nožice. Mogu se naći sporadično, no za razliku od ostalih kožnih hemangioma, paukoliki angiomi karakteristični su i za neka tjelesna stanja, odnosno bolesti:
Ove kožne promjene najčešće su malog promjera, a zbog svoje veličine pogodne su za uklanjanje elektrokauterizacijom ili laserom.
Limfangiom je posebna vrsta angioma građena od limfnih kapilarica. Zbog toga često nije karakteristične crvenkaste boje, već žućkasto-smeđe. Za razliku od hemangioma, limfangiomi rastu duboko u meko tkivo pa se najčešće uspješno odstranjenje postiže isključivo kirurškim zahvatom.
Angiomi su najčešće asimptomatske kožne promjene, iako je u većih angioma moguće krvarenje. Najčešći razlog uklanjanja angioma jest estetski, no isto tako veći se angiomi uklanjanju kako pacijent ne bi morao paziti da ne ozlijedi hemangiom i ne prouzroči krvarenje.
Ne, angiomi se ne mogu liječiti kod kuće. Ako poželite odstraniti angiome, potrebno je otići na dermatološki pregled!
Budući da je riječ o izraslini kože, dermatolog će pregledom angioma odlučiti o načinu liječenja. Iako ih nazivamo madežima, angiomi nisu pigmentne kožne promjene pa dermatoskopija nije metoda kojom se pregledavaju i kontroliraju Danas postoje tri moguća načina liječenja angioma, a oni uključuju:
Odabir metode liječenja ovisi o vrsti i veličini angioma, ali i željama pacijenta. Pri liječenju se koristi lokalni anestetik, budući da elektrokauterizacija može izazvati osjećaj peckanja pa je svrha anestezije učiniti postupak u potpunosti bezbolnim.
Elektrokauterizacija je metoda kojom se, uz pomoć struje angiom ‘spali’ zahvaljujući zagrijavanju koje proizvodi struja u elektrokauteru (uređaju kojim se izvodi zahvat).
Krioterapija je istovjetna metoda, no za razliku od zagrijavanja, funkcionira po principu smrzavanja kožne promjene, čime se kapilare skleroziraju, odnosno kolabiraju i stvore ožiljno tkivo.
Lasersko uklanjanje koristi laser određene valne duljine. Ta je valna duljina točno odabrana kako bi hemoglobin (koji se nalazi u eritrocitima koji se nalaze u kapilarama) maksimalno apsorbirao svjetlost lasera i pretvorio je u toplinsku energiju. Stvaranjem topline, kapilara se sklerozira i nestaje.
Kirurški zahvat poželjan je jedio u slučaju velikih angioma koji se zbog površine koju zauzimaju ne mogu liječiti prethodno navedenim metodama.
Sve spomenute metode (osim kirurške) načelno stvaraju minimalni ožiljak. Sve kožne promjene, pa tako i angiome, savjetuje se uklanjati tijekom hladnijeg djela godine kada je koža zaštićena od sunca. Čak i tada, ako je riječ o kožnoj promjeni smještenoj na dijelu kože koji je izložen suncu, savjetuje se fotoprotekcija zaštitnim faktorom nekoliko dana nakon uklanjanja.
Valja obratiti pozornost na svaku novonastalu kožnu promjenu, pa tako i na angiome. Angiomi se vrlo lako prepoznaju klinički, a često i ne zahtijevaju pregled dermatologa, već ih može dijagnosticirati i liječnik opće prakse. Međutim, ako vi ili vaš liječnik niste sigurni o kakvoj kožnoj promjeni se radi, pametno je otići na dermatološki pregled radi rješavanja nedoumica!
Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |