Bakterijska vaginoza česta je dijagnoza koja se susreće u ginekološkoj ambulanti. Vaginoza je najčešći uzrok pojačanog vaginalnog iscjetka i uz gljivičnu infekciju, najčešća posljedica poremećaja vaginalne mikroflore. Ovakvo stanje nekim ženama može umanjiti kvalitetu života jer se ponekad teško liječi i izaziva neugodne simptome.
U današnjem blogu donosimo vam sve što trebate znati o bakterijskoj vaginozi – što je, zašto se javlja i kojim se simptomima prezentira te sve o dijagnostici i liječenju. Odgovaramo i na pitanje je li vaginoza opasno stanje u trudnoći i na kraju donosimo savjete o njezinoj prevenciji.
Bakterijska vaginoza (BV) je stanje karakterizirano narušavanjem ravnoteže normalne vaginalne flore pri čemu dolazi do pretjeranog rasta anaerobnih bakterija u rodnici. To je najčešća upala rodnice u žena reproduktivne dobi i najčešći uzrok pojačanog vaginalnog iscjetka. Bakterijska vaginoza se ne smatra spolno prenosivom bolesti u pravom smislu tog pojma jer se u pojedinim slučajevima može pojaviti i u žena koje nisu spolno aktivne, ali spolna aktivnost može biti jedan od uzročnih čimbenika razvoja ove infekcije.
Bakterijska vaginoza je za ženu često neugodno stanje koje može narušiti kvalitetu njezina života. Tome doprinosi i činjenica da je bakterijska vaginoza često recidivirajuća infekcija, osobito ako u podlozi njezina nastanka leže kroničan stres, nepravilne higijenske navike i neodgovorno spolno ponašanje.
Vaginalna mikrobiota (mikroflora) je kompleksna zajednica različitih mikroorganizama, a u zdravih se žena sastoji od različitih aerobnih i anaerobnih bakterija, virusa, gljivica i protozoa. U rodnici žive razne vrste bakterija koje održavaju njezin pH, sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima koji se ondje odvijaju i čine barijeru prolasku raznih patogena. U normalnim uvjetima, u rodnici brojčano prevladavaju ”dobre” bakterije koje se nazivaju laktobacili. Laktobacili su bakterije koje posjeduju određena pozitivna svojstva kojima održavaju zdravu ravnotežu flore rodnice.
Kada zbog nekih vanjskih čimbenika ili zdravstvenih stanja dođe do smanjenja broja laktobacila i prerasta broja drugih mikroorganizama u rodnici, javljaju se stanja poput gljivične infekcije ili bakterijske vaginoze. Padom broja laktobacila dolazi do pada pH rodnice, odnosno do smanjenja njezine kiselosti. To pogoduje rastu ”loših” mikroorganizama, a osobito bakterije koja se zove Gardernella vaginalis. Smatra se da je upravo ta bakterija glavni ”krivac” za razvoj bakterijske vaginoze.
Žene koje su spolno aktivne, a osobito one koje imaju više partnera ili su nedavno promijenile partnera, u većem su riziku od razvoja bakterijske vaginoze. Također, nepravilne higijenske navike poput ispiranja rodnice ili korištenja neprimjerenih higijenskih proizvoda na intimnom području mogu doprinijeti narušavanju zdrave vaginalne mikroflore.
Gardernella vaginalis je anaerobna bakterija koja se inače normalno može naći u debelom crijevu, maternici i rodnici. Takvom svojom prisutnošću ona ne stvara probleme ako je brojčano nadvladana laktobacilima, odnosno dobrim bakterijama u rodnici. Međutim, u stanjima narušene vaginalne mikroflore o kojima smo prethodno govorili, Gardernella se počinje umnožavati, što posljedično vodi do razvoja bakterijske vaginoze.
Gardernella vaginalis se ne smatra zaraznom bakterijom u pravom smislu te riječi, ali se pokazalo da se nezaštićenim spolnim odnosom može prenijeti s jednog partnera na drugog i na taj način poremetiti urednu vaginalnu mikrobiotu. Dodatno, ova bakterija svojim umnožavanjem potpomaže rastu i drugih anaerobnih bakterija u rodnici i na taj način doprinosi napretku razvoja bakterijske vaginoze.
Bakterijska se vaginoza u nekih žena ne prezentira očitim simptomima, ali ako se jave, to su najčešće:
Karakterističan miris vaginalnog iscjetka po ribi izraženiji je nakon spolnog odnosa i menstruacije. Ponekad se može javiti i osjećaj pečenje prilikom mokrenja. Neki od navedenih simptoma mogu biti i znak gljivične infekcije ili neke od spolno prenosivih bolesti, stoga se za potvrdu dijagnoze i pravilno liječenje treba javiti ginekologu.
Na baterijsku vaginozu ginekolog može posumnjati već na osnovi kliničkog pregleda i karakterističnog izgleda i mirisa iscjetka iz rodnice. Može se izmjeriti i pH rodnice, pri čemu vrijednost veća od 4,5 govori u prilog bakterijske vaginoze. Mikroskopskim pregledom vaginalnog iscjetka vide se karakteristične stanice, tzv. clue cells. Dodatkom posebnog sredstva (10%-tne otopine kalijeve lužine) u uzorak iscjetka iz rodnice javlja se karakterističan miris po ribi, što predstavlja pozitivan aminski test.
Dijagnoza bakterijske vaginoze može se potvrditi ako postoje barem tri od četiri prethodno navedena kriterija: sivkasti vaginalni iscjedak, pH rodnice viši od 4,5, pozitivan aminski test i prisutnost clue stanica.
Liječenje bakterijske vaginoze provodi se abtibioticima u obliku vaginaleta, krema ili tableta, obično u trajanju od sedam dana. Preporuča se i istovremeno liječenje partnera. Za vrijeme liječenja potrebno je suzdržavati se od spolnih odnosa ili koristiti mehaničku kontracepciju (prezervativ). Pri tom treba naglasiti da žene kojima je propisana lokalna klindamicinska krema ne bi trebale koristiti proizvode od lateksa (kondom ili dijafragmu) jer lijek može oštetiti takvu vrstu kontracepcije i umanjiti njezino djelovanje.
Istraživanja su pokazala kako primjena vaginalnih probiotika za vrijeme uzimanja terapije i nakon nje potpomaže obnovi vaginalne mikroflore i umanjuje rizik od recidiva infekcije, stoga se često uz antibiotsku terapiju propisuju i probiotici (laktobacili).
Iako u većini slučajeva bakterijska vaginoza u trudnoći ne izaziva komplikacije, njena prisutnost može povećati rizik od spontanog pobačaja, infekcije plodovih ovoja i prijevremenog poroda, stoga se u svih simptomatskih trudnica preporuča njezino liječenje. Simptomi vaginoze su jednaki kao i u žena koje nisu trudne.
S obzirom da je bakterijska vaginoza često recidivirajuća infekcija, važno je ukloniti ili promijeniti čimbenike koji pogoduju njezinom razvoju. U nastavku vam donosimo savjete za prevenciju bakterijske vaginoze i održavanje intimnog zdravlja:
•budite odgovorni u svom spolnom ponašanju, osobito ako ulazite u odnos s novim partnerom. Svakako je važno koristiti prezervativ kako biste se zaštitili od spolno prenosivih bolesti. Osim toga, važno je redovito ići na ginekološki pregled, Papa-test te po potrebi napraviti i cervikalne briseve na spolno prenosive bakterije.
• održavajte pravilnu intimnu higijenu. Važno je održavati blago kiselu vrijednost pH rodnice jer je to najpogodniji uvjet za razvoj prirodne i zdrave vaginalne flore. To možete napraviti primjenom preparata za održavanje higijene intimnog područja čija pH vrijednost treba biti između 3.8 i 4.5. Nakon što ste oprali područje preparatom za intimnu njegu, najbolje je isprati ga mlakom vodom. Ako nemate preparate posebno namijenjene pranju intimnog područja, onda je to najbolje učiniti običnom mlakom vodom. Izbjegavajte korištenje agresivnih i neodgovarajućih šampona u tom području. Osim toga, izbjegavajte učestalo pranje intimnog područja. Preporuča se tuširanje do najviše dva puta dnevno.
•koristite higijenske uloške i tampone od prirodnih materijala. Tampone i uloške je potrebno mijenjati dovoljno često. Izbjegavajte svakodnevno korištenje dnevnih uložaka, osim kada su vam potrebni za vrijeme oskudnog menstruacijskog krvarenja ili u vrijeme ovulacije zbog pojačanog iscjetka.
• koristite pamučno i prozračno donje rublje, a izbjegavajte sintetske materijale.
• uzimajte probiotike – oni imaju značajnu ulogu u održavanju zdrave vaginalne flore i sprječavanju infekcija mokraćnog sustava. Dostupni su kao dodaci prehrani, ali ih ima i u probiotičkim jogurtima i kefiru. Također se mogu naći u obliku vaginaleta. Ako ste na terapiji antibiotikom, korisno je preventivno koristiti probiotike u obliku vaginaleta ili kapsula koje se uzimaju na usta, kako bi spriječili razvoj gljivične infekcije ili vaginoze.
Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.
Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Izvor: www.hdgo.hr, www.jgl.hr, www.stampar.hr, javno-zdravlje.hr
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |