HIV je kratica za virus humane imunodeficijencije (engl. Human Immunodeficiency Virus) koji napada specifične bijele krvne stanice čime narušava i oslabljuje imunološki sustav. Postoje dvije vrste HIV-a : HIV-1 koji je najčešći i pojavljuje se u cijelom svijetu te HIV-2 koji je ograničen na području Zapadne Afrike. Ovaj virus ubrajamo u retroviruse (virusi koji koriste RNA kao genetski materijal), a u slučaju neliječene infekcije uzrokuje AIDS (Acquired Immunodeficiency Syndrome). Virus u tijelu može biti prisutan godinama bez pojave prvih simptoma stoga je jedini način utvrđivanja zaraze testiranje na HIV.
HIV se nalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu te postoje tri osnovna načina prijenosa zaraze:
HIV se prenosi isključivo navedenim metodama i ne postoji mogućnost prijenosa zaraze međuljudskim kontaktom, putem sline ili dodirom nesterilnih površina.
HIV-om se može zaraziti svaka osoba neovisno o dobi i spolu, međutim ipak postoji skupina ljudi koji imaju veću mogućnost zaraze:
Rani znakovi zaraze HIV-om ili akutni retrovirusni sindrom javljaju se unutar 2 do 4 tjedna od zaraze i nalikuju gripi ili mononukleozi:
Prvih nekoliko tjedana nakon zaraze HIV-om virus se brzo reproducira do visokih razina i u tijelu se počinju stvarati antitijela na HIV. U toj fazi je mogućnost prijenosa virusa na drugu osobu najveća. Rani simptomi zaraze HIV-om variraju od osobe do osobe i ne pojavljuju se kod svih zaraženih, a ukoliko se pojave često se zamijene sa simptomima nekih drugih virusnih bolesti. Početni simptomi HIV-a obično se povlače unutar nekoliko mjeseci kada virus ulazi u latentni stadij (stadij bez simptoma zaraze) u kojemu može ostati dugi niz godina.
AIDS (Acquired Immunodeficiency Syndrome) je najteži stadij HIV zaraze. Poznat je i po nazivu francuskog podrijetla kao sindrom stečene imunodeficijencije. Imunološki sustav znatno oslabljuje i tijelo se teško brani od raznih zaraza koje inače normalno svladava. HIV naseljava i uništava CD4+ T-limfocite – stanice koje su ključne za prepoznavanje mikroorganizama kako bi se isti iz tijela mogao eliminirati. Broj CD4+ T- limfocita kod zdravih osoba kreće se između 500-1500 stanica po mikrolitru krvi. Uništavanje CD4+ stanica može biti postepeno kroz godine (30-60 stanica po mikrolitru krvi svake godine) ili broj može biti stabilan dugo godina te se u jednom periodu drastično snizi. Osobe oboljele od AIDS-a imaju manje od 200 CD4+ T- stanica po mikrolitru krvi.
Sumnju na infekciju HIV-om moguće je napraviti testove koji će potvrditi zarazu:
Pravovremeno testiranje omogućuje postavljanje dijagnoze u ranoj fazi bolesti, poboljšanje kvalitete života liječenjem i smanjenje prijenosa virusa.
Još uvijek ne postoji lijek kojim se virus može eliminirati iz tijela. HIV – pozitivne osobe zauvijek nose virus u sebi, međutim postoji antivirusno liječenje kojim se poboljšava kvaliteta i duljina života zaraženih. Uspješnom se pokazala trojna terapija (terapija u kojoj se koriste tri lijeka) odnosno visokoaktivna antiretroviralna terapija HAART (engl. Higly active retroviral therapy) koja smanjuje jačinu HIV infekcije na nisku razinu i održava ju na toj razini duže vremena. Terapiju propisuje i prati liječnik. Osobe zaražene HIV-om danas žive puno duže i zbog napretka u korištenju antiretrovirusnih lijekova, antibiotika i liječenju sekundarnih infekcija.
S obzirom da još uvijek ne postoji cjepivo za HIV, najbolja prevencija zaraze je odgovorno ponašanje. Donosimo vam nekoliko savjeta koji dokazano uvelike smanjuju vjerojatnost prijenosa HIV-a:
Rizičnim ponašanjem možemo najviše utjecati na mogućnost zaraze HIV-om i ostalim spolno prenosivim bolestima stoga savjetujemo educiranje i informiranje o mogućim rizicima i načinima zaštite prije stupanja u spolni kontakt s partnerom. Ukoliko smatrate da postoji mogućnost zaraze HIV-om – testirajte se kako bismo smanjili prijenos virusa na minimum.
LITERATURA:
Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Doria Podvorec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |