Kronične bolesti i svakodnevni život

Kronične bolesti su dugotrajna zdravstvena stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Često zahtijevaju dugotrajno liječenje i mogu utjecati na različite aspekte života pojedinaca. 

Za razliku od akutnih bolesti koje traju kratko kronične bolesti traju dugi niz godina.

Kronične bolesti karakterizira sporiji razvoj simptoma i često zahtijevaju dugotrajno liječenje i njegu. Važna razlika je u tome što se akutne bolesti mogu izliječiti, dok kod kronične bolesti lijekovima djelujemo na simptome i usporavamo progresiju.

U ovom blogu govorit ćemo o nekoliko uobičajenih kroničnih bolesti, pružajući uvid u njihove uzroke, učestalost, simptome i dostupne mogućnosti liječenja.

Naš cilj je podići svijest i pružiti praktične savjete pojedincima i zajednicama kako bi se učinkovito nosili s tim stanjima. 

Mnogi se pitaju, može li se smanjiti utjecaj kroničnih bolesti kod oboljelih, u daljnjem tekstu saznajte odgovor. 

ADHD

ADHD (poremećaj pažnje s hiperaktivnošću) je poremećaj koji utječe na djecu i odrasle. Karakterizira ga trajni obrazac nepažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti koji značajno ometaju svakodnevno funkcioniranje.

Epidemiologija ADHD-a

ADHD je psihijatrijski poremećaj, čija se učestalost razlikuje među različitim populacijama. Prema nedavnim epidemiološkim studijama, procjenjuje se da ADHD ima oko 5-10% djece i 2-5% odraslih diljem svijeta. Dječaci češće dobivaju dijagnozu od djevojčica.

Uzroci nastanka ADHD-a

Točni uzroci ADHD-a nisu potpuno jasni, ali istraživanja sugeriraju kombinaciju genetskih i okolišnih čimbenika. Studije su otkrile snažnu genetsku komponentu, postotak nasljeđivanja varira od 70-80%. Osim toga, rani životni čimbenici poput pušenja majke i niske porođajne težine mogu doprinijeti razvoju ADHD-a.

Simptomi ADHD-a

Osnovni simptomi ADHD-a uključuju nepažnju, hiperaktivnost i impulzivnost.

Simptomi nepažnje manifestiraju se kao poteškoće u održavanju pažnje, lako ometanje, zaboravnost i poteškoće u organizaciji.

Simptomi hiperaktivnosti uključuju pretjeranu motornu aktivnost, nemirnost i poteškoće u mirnom sjedenju.

Simptomi impulzivnosti manifestiraju se kao impulzivno donošenje odluka, prekidanje drugih i poteškoće u čekanju reda.

Osobe s ADHD-om mogu također imati povezane probleme poput lošeg školskog uspjeha, oštećenih socijalnih interakcija i emocionalne disfunkcije.

Liječenje ADHD-a

Liječenje obično uključuje kombinirani pristup koji obuhvaća bihevioralnu terapiju (usmjerena na ponašanje), obrazovnu podršku i lijekove prema potrebi.

Cilj je poboljšanje organizacije, upravljanja vremenom i socijalnih vještina, istovremeno smanjujući problematično ponašanje. Obrazovne prilagodbe, poput individualiziranih planova učenja, mogu se primijeniti kako bi se podržao akademski uspjeh.

Lijekovi, poput stimulansa (npr. metilfenidat, amfetamini), često se propisuju za ublažavanje simptoma ADHD-a. Ti lijekovi djeluju povećanjem dostupnosti neurotransmitera (npr. dopamina) u mozgu, poboljšavajući pažnju i smanjujući hiperaktivnost i impulzivnost. 

Rana prepoznatljivost, točna dijagnoza i sveobuhvatan pristup liječenju mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba s ADHD-om.

Psorijaza

Psorijaza je stanje kože koje može utjecati na ljude svih dobnih skupina, spola i rasa.

To je kronična bolest karakterizirana debelim i ljuskavim mrljama.

Nema specifičnog obrasca tko najčešće obolijeva od psorijaze, budući da bolest može zahvatiti bilo koga.

Međutim, postoje neki čimbenici koji mogu povećati rizik od razvoja psorijaze:

• genetika

Ako osoba ima obiteljsku povijest bolesti, veća je vjerojatnost da će i sama razviti psorijazu. Istraživanja su pokazala da oko 30% osoba sa psorijazom ima bliskog rođaka s istim stanjem.

• spol

Psorijaza može utjecati na muškarce i žene podjednako. Međutim, neki oblici psorijaze imaju nešto veću učestalost kod određenog spola. Na primjer, psorijaza na zglobovima (psorijatični artritis) češća je kod muškaraca, dok je psorijaza s izbijanjem nakon porođaja (psorijaza nakon porođaja) češća kod žena.

• dob

Psorijaza se obično počinje između 15. i 35. godine života, ali može se pojaviti u bilo kojoj dobi, uključujući i djecu i starije osobe.

• rizični čimbenici povezani sa stilom života

Važno je napomenuti da, iako bilo tko može oboljeti od psorijaze, faktori kao što su stres, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, pretilost i određeni lijekovi mogu pogoršati simptome psorijaze ili potaknuti izbijanje bolesti.

Ako sumnjate da imate psorijazu ili imate simptome koji upućuju na tu bolest, preporučuje se posjetiti dermatologa kako biste dobili točnu dijagnozu i plan liječenja prilagođen vašem individualnom stanju.

Psorijaza može uzrokovati fizičku nelagodu i utjecati na emocionalno stanje. Mogućnosti liječenja uključuju: lokalne kreme, fototerapiju i lijekove za ublažavanje simptoma. Promjene u načinu života poput upravljanja stresom i uravnotežene prehrane također mogu pomoći u smanjenju pogoršanja.

Ako imate psorijazu, redovito hidratizirajte kožu, izbjegavajte okidače poput stresa ili određenih lijekova i surađujte s dermatologom kako biste pronašli pravi plan liječenja za vas.

Epilepsija

Epilepsija je vrsta kronične bolesti. To je neurološki poremećaj kojeg karakteriziraju ponavljajući napadaji uzrokovani abnormalnom električnom aktivnošću u mozgu.

Pogađa ljude svih dobnih skupina, a učestalost varira među različitim populacijama.

Epidemiologija epilepsije

Epilepsija je relativno često stanje, s procijenjenom učestalosti od oko 1% diljem svijeta. Može se javiti u bilo kojoj dobi, ali češće se dijagnosticira kod djece i starijih odraslih osoba. Incidencija epilepsije obično je veća u zemljama u razvoju u usporedbi s razvijenim državama.

Uzroci nastanka epilepsije

Epilepsija može imati različite uzroke, uključujući genetske čimbenike, ozljede mozga, infekcije, razvojne poremećaje i tumore mozga. U mnogim slučajevima, točan uzrok ostaje nepoznat. Genetski čimbenici igraju važnu ulogu u nekim oblicima epilepsije, dok su stečeni uzroci poput traume glave, moždanog udara ili infekcija mozga češći u odraslih osoba. U djece česte su febrilne konvulzije.

Simptomi epilepsije

Osnovni simptom epilepsije su ponavljajući napadaji koji se mogu pojaviti u različitim oblicima, poput konvulzija, privremenog gubitka svijesti ili promijenjene svijesti. Napadaji mogu varirati u učestalosti, trajanju i intenzitetu. Neki pojedinci mogu doživjeti aure ili upozoravajuće znakove prije napadaja.

Dijagnostika epilepsije

Dijagnoza epilepsije uključuje sveobuhvatnu procjenu koja obuhvaća detaljnu medicinsku anamnezu, fizikalni pregled i neurološke testove.

Elektroencefalografija (EEG) se često koristi za snimanje električne aktivnosti mozga i otkrivanje abnormalnih uzoraka povezanih s napadajima. D

odatne slikovne tehnike poput magnetske rezonancije (MRI) mogu se provesti kako bi se identificirale eventualne temeljne strukturne abnormalnosti u mozgu koje bi mogle uzrokovati napadaje.

Liječenje epilepsije

Upravljanje epilepsijom ima za cilj kontrolu napadaja, smanjenje nuspojava lijekova i poboljšanje opće kvalitete života.

Antiepileptički lijekovi najčešći su oblik liječenja i propisuju se na temelju vrste napadaja i pojedinačnih karakteristika pacijenta.

U nekim se slučajevima može razmotriti kirurški zahvat radi uklanjanja ili izmjene područja mozga koje uzrokuje napadaje. Ostale mogućnosti liječenja uključuju ketogenu dijetu, stimulaciju vagusnog živca i neurokirurško liječenje.

Mogućnosti liječenja imaju za cilj kontrolu napadaja i poboljšanje kvalitete života osoba s epilepsijom.

Dijabetes ili šećerna bolest

Dijabetes je kronični metabolički poremećaj koji je karakteriziran visokim razinama glukoze u krvi.

Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest, dok je tip 2 posljedica genetskih i okolišnih faktora.

Oba tipa zahtijevaju kontinuirano liječenje, uključujući lijekove, zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i praćenje razine šećera u krvi. Edukacija o dijabetesu, podrška zdravstvenih stručnjaka i povezivanje s dijabetičkom zajednicom mogu pružiti vrijedne resurse i smjernice.

Ako imate dijabetes ili postoji rizik razvoja dijabetesa zbog prekomjerne tjelesne mase, usredotočite se na održavanje uravnotežene prehrane, redovito vježbajte i pratite propisanu terapiju i rutinu praćenja.

Naručite se na dijabetološki pregled kako biste otklonili svoje sumnje. Zaštitite svoje zdravlje izbjegavanjem prekomjerne konzumacije šećera i masne hrane.

Hepatitis

Hepatitis je upala jetre, koja može biti uzrokovana virusnim infekcijama, zlouporabom alkohola ili drugim faktorima masne jetre. Hepatitis B i C su dvije uobičajene virusne infekcije koje mogu dovesti do kronične upale jetre i dugoročnih komplikacija poput ciroze jetre ako se ne liječe. 

Prevencija je ključna, a uključuje cijepljenje protiv hepatitisa B. Antivirusni lijekovi i promjene u načinu života mogu pomoći u upravljanju kroničnim hepatitisom i smanjenju oštećenja jetre. Ako se pojave simptomi hepatitisa potražite medicinsku pomoć radi procjene i uputa o potrebnim mjerama opreza.

Simptomi uključuju:

1. umor

Osjećaj umora i iscrpljenosti može biti prisutan kod infekcije hepatitisom. Osoba može primijetiti smanjenu energiju i nedostatak motivacije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

2. mučnina i povraćanje

Infekcija hepatitisom može uzrokovati mučninu, povraćanje i gubitak apetita. Osoba može imati problema s probavom hrane i osjećati se loše nakon obroka.

3. bol u trbuhu

Bol ili nelagoda u gornjem dijelu trbuha mogu biti prisutni kod nekih ljudi s hepatitisom. To može biti posljedica upale jetre ili povećanja veličine jetre uslijed bolesti.

4. žutica

Jedan od najprepoznatljivijih simptoma hepatitisa je žutica, koja se očituje žućkastom bojom kože i bjeloočnica. To je rezultat oštećenja jetre koje dovodi do nakupljanja bilirubina u tijelu.

5. tamna mokraća i svijetla stolica

Infekcija hepatitisom može uzrokovati promjene u boji mokraće i stolice. Mokraća može postati tamnija nego obično, dok stolica može postati svjetlija ili bijela.

6. osip

Kod određenih vrsta hepatitisa, kao što je hepatitis C, može se pojaviti svrbež ili osip na koži. To može biti rezultat imunološke reakcije na virus.

Cijepite se protiv hepatitisa B ako već niste. Prakticirajte higijenu i izbjegavajte sudjelovanje u rizičnim ponašanjima koja vas mogu izložiti hepatitisu. Ako sumnjate na infekciju, potražite brzu medicinsku procjenu. Ako imate rizične faktore za razvoj masne jetre poput pretilosti ili dijabetesa posjetite liječnika i napravite ultrazvuk abdomena.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je progresivna plućna kronična bolest koja ometa protok zraka i otežava disanje. Uključuje različite poremećaje kao što su kronični bronhitis i emfizem. 

KOPB je jedan od vodećih uzroka smrti i invalidnosti diljem svijeta. Pušenje je glavni faktor rizika za razvoj KOPB-a, iako i drugi čimbenici kao što su izloženost zagađenom zraku i genetska predispozicija mogu imati ulogu.

Kronična izloženost duhanskom dimu dovodi do upale i oštećenja dišnih putova. Osim toga, dugotrajna izloženost zagađenom zraku, posebno iz industrijskih emisija i kućnih peći, također može pridonijeti razvoju bolesti. 

Simptomi KOPB-a

1. kašalj
2. obilno stvaranje sluzi
3. otežano disanje
4. poteškoće u izdisaju

Ovi simptomi obično postaju sve izraženiji tijekom vremena i mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje. Osobe s KOPB-om mogu također imati pogoršanja simptoma, koja se nazivaju egzacerbacije, koje su često izazvane infekcijama dišnih putova.

Dijagnoza KOPB-a obično uključuje:

1. procjenu simptoma
2. fizički pregled
3. procjenu plućne funkcije

Spirometrija je važan test koji mjeri protok zraka i kapacitet pluća. Drugi testovi, poput rendgenskog snimanja prsa i krvnih testova, mogu pomoći u isključivanju drugih mogućih uzroka simptoma.

Liječenje KOPB-a

Liječenje KOPB-a ima za cilj kontrolu simptoma, usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života.

Ključni koraci u liječenju uključuju prestanak pušenja, lijekove koji šire dišne puteve (bronhodilatatore) i lijekove koji smanjuju upalu pluća (kortikosteroide). Tjelesna aktivnost, prehrana i cjepiva također su važni u bolesnika koji boluju od KOPB-a.

Život s kroničnom bolesti može biti izazovan, ali uz pravilno razumijevanje, liječenje i podršku, pojedinci mogu voditi ispunjen život.

Bilo da se radi o ADHD-u, psorijazi, epilepsiji, dijabetesu, hepatitisu ili kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti, rana dijagnoza, pravovremene intervencije i pridržavanje planova liječenja kronične bolesti od ključne su važnosti.

Za one koji nemaju kronične bolesti, svijest i empatija mogu napraviti značajnu razliku u podršci oboljelim osobama.

Literatura:

1. National institute of health: Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder
2. World Health Organization: Hepatitis
3. International League Against Epilepsy: Classification and Definition of Epilepsy Syndromes
4. World Health Organization: Diabetes
5. National Psoriasis Foundation: About Psoriasis

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.