Mamografija

Mamografija jest osnovna radiološka pretraga za rano otkrivanje raka dojke – najčešće zloćudne novotvorine u žena u svijetu, ali i u Hrvatskoj. To je neinvazivna, rendgenska metoda pregleda dojki koja, primjenom niskih doza rendgenskih zraka, omogućuje vizualizaciju unutarnjeg tkiva dojke. Ova jednostavna i visoko vrijedna pretraga može otkriti i najmanje promjene na dojci, prije nego li iste postanu opipljive ili se manifestiraju drugim znakovima i/ili simptomima. U tekstu koji, saznajte sve o mamografiji – što je, kada je vrijeme za istu te kako se pripremiti. 

Što je to mamografija?

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Obavlja se pomoću posebnog uređaja – mamografa, koji služi isključivo za snimanje dojki i za zahvate koji se rade pod kontrolom istog. Mamografija je osnovna metoda probira (engl. screening) za otkrivanje raka dojke. Međutim, važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15 – 20 % karcinoma dojki, osobito kada se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. 

Što je to gusto tkivo dojki?

Gusto tkivo dojki odnosi se na izgled tkiva dojki na mamografiji. To je potpuno normalan i čest nalaz. Stupanj gustoće tkiva dojke procjenjuje radiolog. Guste dojke povećavaju vjerojatnost da će karcinom dojke biti neprimijećen na mamografiji. Stoga, kao nadopuna mamografskom pregledu, u žena s gustim dojkama, ponekad se koriste i druge slikovne dijagnostičke metode poput ultrazvuka ili magnetske rezonancije. Magnetska rezonancija (MR) dojki koristi se uz mamografiju i ultrazvuk, a nije zamjena za navedene pretrage!

Što je rak dojke i kako ga prepoznati? 

Rak dojke jest zloćudna bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti i umnožavati se, uništavajući okolno zdravo tkivo. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života, međutim mogu oboljeti i žene mlađe životne dobi. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, međutim znatno rjeđe nego žene.

Simptomi raka dojke

• opipljiva tvorba („kvržica“) u području dojke ili pazušne jame
• jednostrano oticanje dojke, crvenilo i oteklina kože
• uvlačenje ili nabiranje kože dojke poput „kore naranče“
• smanjenje volumena dojke
• iscjedak iz bradavice
• promjene bradavice (uvlačenje, crvenilo ili stvaranje krasti)
• bol u dojci ili pazušnoj jami 

Uočite li bilo koji od navedenih znakova i/ili simptoma, bez odgode, obratite se izabranom liječniku. 

Kako se pripremiti za mamografski pregled?

Mamografski pregled obično traje 15 – 20 minuta i ne zahtijeva posebnu pripremu. Prije pregleda nemojte koristiti losion, kremu, puder ili dezodorans u predjelu pazušne jame, budući da isti mogu sadržavati tvari koje mogu otežati analizu mamograma (radiološki prikaz dojki). Prilikom pregleda, dojke je potrebno položiti na ploču za snimanje nakon čega se iste blago pritisnu pomoću kompresijske ploče te se učine rendgenske snimke jedne i druge dojke.

Mnoge žene smatraju kompresiju dojki neugodnom, a neke i bolnom. Međutim, valja naglasiti da kompresija traje samo nekoliko sekundi, neophodna je za postizanje dobre kvalitete mamograma, smanjuje dozu zračenja te se njome dojke ne oštećuju.

U žena s mjesečnicom, preporučuje se obaviti mamografiju u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa – od petog do desetog dana ciklusa (brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice), budući da su tada dojke najmanje osjetljive.

Kada je vrijeme za prvu mamografiju? 

Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godina života, uz do tada redovite samopreglede dojki. U žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom raka dojke, preporučuje se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda.

Nakon 40. godine života, mamografski pregled preporučuje se svake dvije godine, a iza 50. godine, jednom godišnje.

U žena mlađih od 40 godina, mamografija se u pravilu ne preporučuje kao rutinska pretraga. U ovoj dobnoj skupini može se jednom godišnje učiniti ultrazvučni pregled dojki. 

Mamografija ili ultrazvuk? 

Prilikom odabira odgovarajuće metode, dva su osnovna kriterija – dob pacijentice i tip dojki. 

Tkivo dojke sastoji se od mliječnih žlijezda, mliječnih kanala i potpornog tkiva te masnog tkiva. Dojke mogu biti žljezdanog (prevladava žljezdano tkivo, čest nalaz u mladih žena), masnog (prirodnim procesom starenja žljezdano tkivo zamjenjuje masno, normalan nalaz u starijih žena) ili miješanog (podjednaka je količina žljezdanog i masnog tkiva) tipa. 

Mamografija jest najvažnija slikovna pretraga za otkrivanje karcinoma (raka) dojke i drugih abnormalnosti u dojci. U žena s masnim tipom dojki, prednost se daje mamografiji, međutim, u žena s većim udjelom žljezdanog tkiva, kao nadopuna mamografskom pregledu, preporučuje se napraviti i ultrazvuk (UZV).

Ultrazvučni pregled podrazumijeva izlaganje dijela tijela ultrazvučnim valovima i ne upotrebljava ionizirajuće zračenje. Ultrazvučni pregled dojki jest metoda izbora u žena mlađe životne dobi (< 40 godina) i trudnica. Sam ultrazvuk dojki nije dostatan za isključenje raka dojke. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka znatno se povećava točnost dijagnosticiranja bolesti dojke i dobivaju se pouzdaniji rezultati.

3D mamografija ili tomosinteza

Digitalna tomosinteza dojke (engl. Digital Breast Tomosynthesis – DBT) ili 3D mamografija jest radiološka tehnika koja koristi ionizirajuće zračenje i omogućuje tomografski (slojevit) prikaz tkiva dojki, čime se ostvaruje jasnija vizualizacija zbivanja u samoj dojci u odnosu na klasičnu mamografiju. Mamografija s tomosintezom koristan je pomoćni alat u ranom otkrivanju i dijagnostici bolesti dojke.

Je li mamografija sigurna metoda? 

Mamografija je metoda koja uključuje izlaganje dojki rendgenskim zrakama. To je ujedno i razlog zbog kojeg žene ponekad iz straha izbjegavaju ovu pretragu. Međutim, primljena doza zračenja izuzetno je niska u odnosu na prednosti koje mamografija pruža. Radiološka obrada dojki trudnica i dojilja

Tijekom trudnoće i dojenja, pod utjecajem hormona, dolazi do fizioloških promjena koje rezultiraju povećanjem gustoće dojki, što može otežati dijagnosticiranje raka dojke. Kao što smo već spomenuli, primarni i najsigurniji dijagnostički alat u obradi trudnica jest ultrazvuk. Mamografiju i magnetsku rezonanciju dojki, ako nije potrebno odmah, preporučuje se odgoditi nakon porođaja, odnosno nakon završetka razdoblja laktacije. Od opipljivih tvorbi koje se nađu tijekom trudnoće i laktacije, 80 % ih je dobroćudne naravi.

I za kraj… 

Spriječiti nastanak raka dojke nije moguće, stoga je neophodno što ranije otkriti bolest i započeti odgovarajuće liječenje.

Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke može se otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje značajno veće.

Literatura:

• Liječnički vjesnik. Smjernice za radiološko dijagnosticiranje i praćenje bolesnica oboljelih od raka dojke
• Hrvatsko društvo radiologa. Smjenice za pregled dojki
• MedlinePlus. Mammography
• Johns Hopkins Medicine. Mammogram procedure

Autor: Dr. Obad i Dr. Marušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.