×

Meningitis – jedna od najčešćih infekcija živčanog sustava

Meningitis je upala moždanih ovojnica koja je najčešće uzrokovana infektivnim uzrocima. Osim infektivnih uzroka, uzroci mogu biti i neinfektivni. Iako je u pitanju relativno rijetko stanje, meningitis, a posebice infektivan, može biti životno ugrožavajući, ali i ostaviti trajne posljedice nakon preboljenja. U ovom blogu donosimo vam sve o uzrocima, simptomima, dijagnostici i liječenju meningitisa!

meningitis

ŠTO JE MENINGITIS?

Meningitis je upala moždanih ovojnica koja se može javiti samostalno ili obuhvaćati upalu moždanih ovojnica i moždanog tkiva. Ako je uz moždane ovojnice upaljeno i tkivo mozga, odnosno leđne moždine, govorimo o meningoencefalitisu.

MOŽDANE OVOJNICE 

Središnji živčani sustav čine mozak, produžena moždina i leđna moždina. Ove strukture zaštićene su koštanim strukturama, odnosno lubanjom i kralježnicom. Osim koštanog oklopa koji ga štiti, središnji živčani sustav obavijen je i trima moždanim ovojnicama koje dijelimo u dvije skupine, a to su tvrde i meke moždane ovojnice. Tvrda moždana ovojnica (lat. dura mater) prirasla je uz kost i obavija središnji živčani sustav izvana. Ispod tvrde moždane ovojnice nalaze se meke ovojnice, a to su pia mater i arahnoideja.

PODJELA MENINGITISA 

Meningitisi se mogu podijeliti prema nekoliko kriterija, a to su: 

  • uzrok meningitisa (infektivan i neinfektivan),
  • trajanje meningitisa (akutni, subakutni i kronični meningitis).

Koliko meningitis može trajati?

Prema trajanju, akutni meningitis je onaj koji traje kraće od 2 tjedna. Takav je meningitis gotovo uvijek infektivnog uzroka. Ako upala traje dulje od 2 tjedna govorimo o subakutnom meningitisu, a ako traje dulje od 4 tjedna govorimo o kroničnom meningitisu.

Tijekom subakutnog i kroničnog meningitisa osoba može imati periode poboljšanja, no u likvoru (tekućini koja ispunjava središnji živčani sustav) su cijelo vrijeme prisutne upalne stanice. 

Koji su uzroci neinfektivnog meningitisa?

U slučaju neinfektivnih uzroka, meningitis se najčešće javlja kao popratna pojava, odnosno upala u tijeku primarne bolesti koja ga je uzrokovala. S obzirom na to da ovakav meningitis nije bakterijski, često je riječ o subakutnom ili kroničnom meningitisu koji ima obilježja aseptičnog meningitisa.  Meningitis neinfektivnog uzroka možemo naći u:

  • oboljelih od malignih bolesti (leukemija, limfoma i karcinoma),
  • težim oblicima autoimunih bolesti (lupus, multipla skleroza, sarkoidoza i dr.),
  • sklopu nuspojava na neke lijekove.

INFEKTIVNI MENINGITIS 

Infektivni meningitis je glavna i najveća skupina meningitisa. Upravo je većina meningitisa uzrokovana virusom ili bakterijama, no u manjoj mjeri mogu biti uzrokovani i gljivicama ili parazitima.

upala mozdane ovojnice

 

U slučaju bakterijske infekcije dolazi do stvaranja gnoja koji ispunjava prostor moždanih ovojnica. Zbog toga se bakterijski meningitis često naziva i septični, odnosno gnojni (supurativni) meningitis.

S druge strane, meningitisi koji nisu uzrokovani bakterijama ne dovode do proizvodnje gnoja pa se često označavaju kao aseptični meningitisi.

Bakterijski (septični) meningitis 

Bakterijski meningitis je infektivna bolest koja predstavlja upalu moždanih ovojnica uzrokovanu bakterijama. Najčešći uzročnici meningitisa su:

  • pneumokok (Streptococcus pneumoniae),
  • streptokoki skupine B,
  • meningokok (Neisseria meningitidis) te
  • Haemophilus influenzae.

Neki od ovih uzročnika, poznati su uzročnici upale pluća te upale srednjeg uha, kako u djece, tako i odraslih osoba. Međutim, od bakterijskog meningitisa češće obolijevaju djeca. Dolaskom cjepiva, polako se uočava veća učestalost pojedinih tipova meningitisa u odraslih, primjerice pneumokoknog meningitisa. Jedan od češćih uzročnika je i Listeria monocytogenes, bakterija koja je inače opasna za trudnice, a infekcija može nastati konzumacijom nepasteriziranih i zagađenih mliječnih proizvoda te mesa. 

Rjeđe, meningitis može biti uzrokovan i bakterijom koju prenose krpelji, Borrelia burgdorferi koja je uzročnik lajmske borelioze. Takav meningitis ubraja se u aseptične meningitise, o kojima pročitajte u nastavku teksta!

Aseptični (virusni) meningitis

Aseptični meningitis okarakteriziran je znakovima i simptomima meningitisa, ali bez znaka bakterijske infekcije. Dakle, laički rečeno, aseptični meningitis označava oblik meningitisa u kojem nema gnoja (supuracije), odnosno u moždanim ovojnicama i likvoru ne nalaze se neutrofili, već limfociti. Ovaj se meningitis ponekad naziva i serozni meningitis.

Najčešći uzrok aseptičnog meningitisa su virusi, premda je povećani udio limfocita u likvoru tipičan i za neke neinfektivne meningitise (primjerice, kod malignih bolesti i kod nekih sistemskih bolesti, poput autoimunih). Najčešći virusi koji uzrokuju meningitis su:

  • enterovirusi, primjerice Coxsackie virus,
  • virusi Herpes simplex, Varicella zoster i citomegalovirus,
  • poliovirus,
  • virus krpeljnog meningoencefalitisa te neki virusi koje prenose komarci (primjerice, virus Zapadnog Nila).

Neki virusni meningitisi danas su rijetkost, a to je poglavito zbog cijepljenja. Takav je slučaj primjerice s meningitisima uzrokovanim virusom mumpsa (zaušnjaka) te virusa ospica (morbila).

Osim što mogu uzrokovati meningitis, neki od ovih virusa poznati su kao uzročnici su osipnih bolesti u djece, što se daleko češće susreće nego meningitis. Primjerice, virus ospica i virus vodenih kozica (Varicella zoster) očituju se kožnim promjenama, s ili bez kataralnih simptoma prije njihove pojave. 

Infekcije središnjeg živčanog sustava uzrokovane herpesom češće su u djece koja su se zarazila intrauterino, novorođenčadi i ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom. U veće djece te odraslih herpes se tipično pojavljuje kao gingivostomatitis (afte po usnoj šupljini) ili ranica na usni. Također, herpes može biti i spolno prenosiva bolest!

Koji su još mikroorganizmi uzrok meningitisa?

Neke bakterije, poput prethodno spomenute Borrelije ili uzročnik sifilisa, mogu uzrokovati aseptični meningitis. Parazitske i gljivične infekcije u manje razvijenim zemljama svijeta predstavljaju veliki zdravstveni problem, no u našim su krajevima relativno rijetke. Ipak, u osoba koje su imunokompromitirane ili su inficirane HIV-om, predstavljaju značajnu prijetnju. 

Uzrokuje li aseptični meningitis drukčije simptome od bakterijskog meningitisa?

Virusni meningitis čini oko 50% slučajeva svih meningitisa, a njegovi simptomi su najčešće su blagi. Dakako, to ovisi o uzročniku te se blaži oblici najčešće susreću kod enterovirusa. Aseptični meningitisi uzrokovani parazitima ili gljivicama često se teže liječe, uzrokuju više komplikacija te imaju gore ishode. Blaži oblici virusnog meningitisa najčešće završavaju potpunim ozdravljenjem te ne ostavljaju trajne posljedice. 

KAKO SE DOBIJE MENINGITIS? 

krpelj

Upala moždanih ovojnica može nastati zbog infektivnog, ali i neinfektivnog uzroka. Infektivni uzroci podrazumijevaju infekciju mikroorganizmima, a to mogu biti bakterije, virusi, gljivice, ali i paraziti. Infektivni uzroci mogu dovesti do meningitisa na tri načina:

  • širenjem krvlju (hematogeno),
  • širenjem iz nekog mjesta upale (direktno),
  • putem živaca, što je karakteristično za virusne meningitise.

Širenje krvlju karakteristika je bakterijskih meningitisa. Bakterije se često šire i direktno iz nekog drugog mjesta upale smještenog na glavi. Primjerice, neliječena i teška bakterijska upala sinusa (sinusitis) može uzrokovati širenje bakterija prema lubanji i uzrokovati meningitis. Slično se može dogoditi i pri teškoj upali uha. 

Maligne bolesti najčešće uzrokuju meningitis u onom trenutku kada metastaziraju (prošire se) u središnji živčani sustav. Metastaze (presadnice) u živčani sustav mogu nastati tijekom bilo koje maligne bolesti, uključujući i karcinom dojke, pluća, melanom te karcinom debelog crijeva. Uz njih, maligne bolesti krvnih stanica i limfnih čvorova (leukemije i limfomi) također pokazuju sklonost širenja u živčani sustav.

Autoimune bolesti i lijekovi drugi su rjeđi uzrok meningitisa. Bitno je naglasiti kako se svi neinfektivni meningitisi najčešće očituju kao kronični, odnosno trajanja su dužeg od 4 tjedna te njihovi simptomi mogu biti u potpunosti jednaki. 

Tko je pod rizikom za razvoj meningitisa?

Meningitis je relativno rijetka bolest, a češće se javlja u nekih skupina koje imaju neki od rizičnih čimbenika koji olakšava nastanak infekcije. Pod rizikom su osobe koje: 

  • imaju izrazito nisku ili visoku životnu dob, dakle djecu i stare osobe,
  • pate od stanja oslabljenog imunološkog sustava,
  • intravenski konzumiraju opojne droge,
  • imaju uklonjenu slezenu (osobe koje su podvrgnute splenektomiji),
  • osobe koje nisu cijepljene protiv nekih bolesti.

Kada govorimo o cjepivima, pod rizikom su ponajprije osobe, odnosno djeca koje nisu primila cjepivo protiv ospica, dječje paralize, rubeole te pneumokoka i bakterije Haemofilus influenzae. Pneumokokno cjepivo i dalje nije obavezno po kalendaru cijepljenja u Republici Hrvatskoj, no ostala su cjepiva obavezna pa je udio oboljelih od tih oblika meningitisa izuzetno nizak. 

Iako na našim prostorima rijedak, meningokokni meningitis jedan je od najopasnijih oblika bakterijskog meningitisa, no za njegovog uzročnika također postoji cjepivo!

SIMPTOMI MENINGITISA

Simptomi meningitisa kod ljudi mogu biti raznovrsni, a ovise ponajprije o uzroku meningitisa i životnoj dobi. Primjerice, kod virusnih meningitisa se često prije same pojave meningitisa javlja nespecifična virusna bolest obilježena simptomima koji podsjećaju na gripu.

Meningitis kod odraslih očituje se trima glavnim simptomima, iako navedeni simptomi nisu uvijek prisutni istovremeno, a to su:

  • poremećaj svijesti bilo kojeg stupnja (pospanost, konfuznost, potpuni gubitak svijesti),
  • visoka tjelesna temperatura,
  • kočenje šije, odnosno vrata.

Kočenje šije naziva se pozitivnim meningitičnim znakom, a označava kočenje, odnosno pružanje otpora pri pregibanju vrata ili pri savijanju noge u kuku. Naime, upala tijekom meningitisa nadražuje moždane ovojnice zbog čega se one vrlo lako iritiraju istezanjem, što dovodi do refleksnog kočenja pokreta.

glavobolja

Osim spomenutih, može se pojaviti i žarišni neurološki ispad, konvulzivni napad te povraćanje. Žarišni (fokalni) neurološki ispad označava ispad samo jednog dijela funkcije tijela, primjerice gubitak mišićne snage jedne ruke. 

Simptomi meningitisa kod djece

Simptomi meningitisa kod djece nisu toliko specifični, no starenjem djeteta simptomi postaju sličniji meningitisu kod odraslih pa je postavljanje dijagnoze lakše.

Meningitis kod beba, odnosno meningitis kod novorođenčadi mnogo je teže dijagnosticirati zbog nespecifičnih simptoma. Naime, u tako male djece ne postoje tipični znakovi meningitisa poput ukočenosti šije. Kod tako male djece znakovi meningitisa mogu uključivati:

  • vrućicu, ali i nisku tjelesnu temperaturu,
  • povraćanje i osip,
  • iritabilnost i neobičnu razdražljivost,
  • slabo sisanje i gubitak apetita.

U novorođenčadi i dojenčadi kosti glave nisu srasle, te se na glavi može naći šest fontanela. Fontanele su područja nesrasle kosti koja omogućuju lakši prolazak kroz porođajni kanal. S obzirom na to da na tim prostorima nema tvrde kosti, tijekom meningitisa može doći do oticanja fontanela i povećanja opsega glave, što je znak koji treba pobuditi sumnju na infekciju živčanog sustava. U djece se, također, mogu pojaviti i konvulzije. Treba naglasiti da pojava konvulzija nije specifična za meningitis jer djeca često tijekom bilo koje infekcije praćene vrućicom mogu razviti febrilne konvulzije! 

Kako se dijagnosticira meningitis?

Osim kliničkih znakova meningitisa, u dijagnosticiranju meningitisa koriste se i neke pretrage. Pretrage koje se standardno izvode pri sumnji na meningitis su:

Vađenjem krvi provjerava se razina upalnih parametara i stanica u krvi. Osim vađenja krvi, lumbalna punkcija nezaobilazna je pretraga kod meningitisa te se njome dobiva uzorak cerebrospinalne tekućine. To je tekućina koja ispunjava središnji živčani sustav, a čiji se sastav mijenja tijekom infektivne i neinfektivne upale središnjeg živčanog sustava. Određivanjem udjela stanica i nekih drugih molekula može se odrediti vrsta meningitisa, a također se iz uzorka može izolirati uzročnik metodama kultiviranja bakterija ili PCR testiranjem.

Od slikovnih radioloških pretraga najvažniji je ultrazvuk te kompjuterizirana tomografija (CT). Ultrazvuk je posebno koristan u novorođenčadi i dojenčadi s obzirom na to da fontanele predstavljaju otvore na lubanji kroz koje ultrazvučni valovi mogu proći i omogućiti prikaz mozga. 

LIJEČENJE MENINGITISA

Liječenje meningitisa ovisi o njegovom uzroku. Bakterijski se meningitisi liječe antibioticima, dok za virusni meningitis postoji samo lijek za meningitise uzrokovane skupinom Herpesvirusa (dakle, Herpes simplex i Varicella zoster virus). Virusni meningitisi, s obzirom na to da imaju blažu kliničku sliku, liječe se uglavnom potpornim mjerama.

Postoji li cjepivo protiv meningitisa?

Protiv nekih zaraznih uzročnika postoji cjepivo pa je cijepljenje jedan od učinkovitih načina sprječavanja (prevencije) meningitisa, što je osobito korisno kod djece, ali i nekih posebnih skupina (primjerice, osoba s uklonjenom slezenom).

OSTAVLJA LI MENINGITIS POSLJEDICE?

Meningitis, posebice bakterijski, može uzrokovati trajne posljedice, ali i akutne komplikacije. Virusni meningitisi najčešće završavaju potpunim ozdravljenjem, osim u težim slučajevima. 

meningitis

Akutne komplikacije meningitisa

Meningitis može uzrokovati niz akutnih komplikacija koje nastaju u tijeku bolesti. One, nažalost, često povisuju smrtnost i otežavaju liječenje oboljelih. Širenje infekcije u moždano tkivo i krvne žile meningealnih ovojnica može uzrokovati njihovo oštećenje, a time i moždani udar što dodatno oštećuje moždano tkivo. Osim inzulta, formiranje gnojnih apscesa (nakupina gnoja) također je jedna od mogućih komplikacija, kao i infekcija moždanih komora (ventrikulitis).

Dugoročne posljedice meningitisa

U oboljelih od bakterijskih meningitisa postoji, nažalost, relativno visoki udio smrtnih slučajeva, ali i trajnih, zaostalih komplikacija koje sežu i do 25%! Stoga je nakon ozdravljenja ponekad potrebna i rehabilitacija prilagođena vrsti oštećenja koja je zaostala. Tipična oštećenja uključuju:

  • epilepsiju,
  • probleme koncentracije i pamćenja te poteškoće u učenju,
  • hidrocefalus (najčešće opstrukcijski),
  • smetnje govora, sluha ili vida te
  • motoričke smetnje koordinacije i kretnji.

LITERATURA

  1. Hersi K, Gonzalez FJ, Kondamudi NP. Meningitis. StatPearls [Internet]. 2022
  2. Kutleša M. Bakterijski meningitis. U: Begovac J i sur. Klinička infektologija. Zagreb: Medicinska naglada. 2019. 199–204. 
  3. Kohil A, Jemmieh S, Smatti MK, Yassine HM. Viral meningitis: an overview. Archives of Virology. 2021; 166; 335–45.

 

 

 

 

Autor: Dr. Obad i Dr. Marušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska. 

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.