Milije – Što su i kako ih se riješiti?

Milije (lat. milia, milium) su sitne, bjelkaste i benigne (dobroćudne) promjene na površini kože. S obzirom na njihovu građu, medicinski se ubrajaju u keratinske ciste čija je mala šupljina obložena epitelom. Uz osipe, stanje su koje se često susreće kod djece, premda ih nerijetko susrećemo i u odraslih osoba. Iako su benigne i ne zahtijevaju liječenje, nekima predstavljaju estetski problem pa ih često žele ukloniti. U ovom blogu vam donosimo sve o milijama i kako ih ukloniti!

Što su milije?

Milia je naziv za mnogostruke, sitne keratinske (u prijevodu, roževinske) ciste koje nastaju u površinskom dijelu dermisa kože. Izgledaju poput sitnih papulica koje bojom odgovaraju boji kože ili su nešto svjetlije ili tamnije. Na dodir su čvrste i okrugle, potpuno bezbolne te nisu praćene svrbežom. Za razliku od pravih, velikih epidermalnih cisti, milije su mnogo manje (promjera do nekoliko milimetara), a također se vrlo rijetko kompliciraju sekundarnim bakterijskim infekcijama.

Koje vrste milija postoje?

Milije se dijele na primarne i sekundarne. Primarne milije su mnogo češće, dok se sekundarne javljaju kao iznimka. Primarne milije nemaju jasno određen uzrok te se 40 do 50% ovih milija javlja u novorođenčadi, najčešće na koži lica. Uz atopijski dermatitis, česta su kožna promjena kod djece u prvih godinu dana. 

Primarne milije: glavni oblik milia kod djece

Primarne milije se u djece javljaju po licu, posebice nosu, gornjem dijelu prsa te gornjim ekstremitetima. Vrlo često je riječ o mnogobrojnim lezijama koje su prisutne nekoliko tjedana do mjeseci, a potom spontano nestaju. Promjene nalikuju na hiperplaziju lojnih žlijezdi koja se, zbog utjecaja majčinih hormona tijekom trudnoće, također može pojaviti po licu novorođenčadi. 

U dječjoj i odrasloj dobi, milije su također česti razlog posjeta dermatologu. Za razliku od novorođenčadi, djeca i odrasli češće imaju milije po predjelu kapaka, obraza, čela te, ponekad, genitalija. Izgled promjena jednak je kao i u novorođene djece, no u starije djece i odraslih promjene češće perzistiraju dulji period. 

Postoje i neki rjeđi oblici primarnih milija, koje se uglavnom javljaju u izuzetno rijetkim nasljednim bolestima kože (genodermatozama).

Sekundarne milije

Sekundarne milije predstavljaju lokalizirani oblik milija koje mogu biti povezane s bolešću, lijekovima ili uzrokovane traumom. Sekundarne milije mogu spontano nestati, ali često perzistiraju na koži pa ih je potrebno ukloniti. Ovaj tip milija često zaostaje nakon neke druge kožne bolesti, primjerice herpes zostera, kontaktnog dermatitisa, fototoksičnih kožnih reakcija, ali i stafilokoknih infekcija kože.

Milije uzrokovane lijekovima i traumom kože

Ovaj se oblik milija javlja nakon primjene kortikosteroidnih krema i losiona, ili imunosupresivnih topikalnih lijekova (poput ciklosporina koji se može koristiti u liječenju otpornih oblika psorijaze). Traumatske milije nastaju uslijed ozljede kože koja često nastaje nakon opeklina, dermoabrazije, zračenja kože ili agresivnih kemijskih pilinga. Tako mogu nastati milije na kapcima ili milije na obrazu jer su to česta mjesta iritacije kože pilingom. Iako dermoabrazija i kemijski piling rijetko za posljedicu mogu imati nastanak milija, ponekad se koriste se u liječenju istih. 

Kako razlikovati milije od drugih bolesti? 

Milije se vrlo lako mogu razlikovati od drugih kožnih promjena jer su specifičnog izgleda i ne uzrokuju nikakve simptome. Dijagnoza milija postavlja se dermatološkim pregledom. Milije po licu izgledaju kao višestruke sitne papulice, ponekad žućkasto obojene ili boje kože.

Promjene slične milijama

Milia se mogu zamijeniti za druge kožne promjene, a to su najčešće obične epidermalne ciste, komedoni, ksantelazme i siringomi. Zbog sličnosti s epidermalnim cistama, a rijetko i madežima, postojanje milia na koži rijetko može zahtijevati odstranjenje kožne promjene i histopatološku analizu pod mikroskopom. 

Ksantelazme su benigne kožne tvorbe koje nastaju zbog taloženja lipoproteina (masnoća) u dermis. Mogu se pojaviti u ljudi s povišenim razinama kolesterola. 

Komedoni predstavljaju začepljenje lojnica i odbačenih kožnih stanica, a najčešće se susreću na koži lica oboljelih od akni.

Miliju treba razlikovati od druge, slične kožne promjene zvane miliaria. Miliaria predstavlja začepljenje izvodnog kanalića žlijezda znojnica. Začepljenje može nastati pri samom vrhu ili u dubljim dijelovima žlijezdanog izvodnog kanalića. Površinsko začepljenje dovest će do razvoja niza mjehurića, dok će dublje začepljenje stvoriti tvrđe, sitne papulice po koži. Za razliku od milia koje su pojedinačne, ali u skupinama, miliaria su difuzne i bezbrojne.

Kako se riješiti milija?

Milije, načelno, ne zahtijevaju liječenje jer su u pitanju bezbolne, asimptomatske kožne promjene koje se u pravilu ne pogoršavaju s vremenom. U novorođenčadi i male djece milije spontano nestaju. 

Odrasli se uglavnom odlučuju za uklanjanje milija zbog toga što iste predstavljaju kozmetski defekt. Istiskivanje milia u pravilu se izvodi rijetko jer istiskivanje stvara traumu, ali isto tako otvara mogućnost sekundarne infekcije zbog nastanka rane na koži. Elegantniji i učinkovitiji oblici uklanjanja milija uključuju:

• lasersku ablaciju,
• krioablaciju (ablaciju niskom temperaturom),
• primjenu topikalnih retinoida (u slučaju proširenih milija),
• dermoabraziju i kemijske pilinge. 

Dermoabrazija je tehnika obnavljanja kože kojom se uklanjaju površinske nesavršenosti, poput ožiljaka, pigmentacija, pjegica i ostalih dubinskih kožnih promjena. Dermoabrazija se ne savjetuje u osoba koje imaju sklonost ožiljkavanju kože (stvaranju keloida) te osobama koje imaju akutne bolesti kože poput akni, rozaceje ili drugih oblika dermatitisa. Kontraindikacija za dermoabraziju je i nedavna primjena izotretinoina.

Kemijski piling djeluje slično kao dermoabrazija, ali otklanja stanice kože pomoću kemikalija, za razliku od dermoabrazije koja to čini mehanički. Preporučljivi su u osoba sa svjetlijom puti, a ponavljati se mogu u raznim vremenskim razmacima, ovisno o tipu kože i indikaciji. 

Savjet za kraj- trebam li ići liječniku? 

Ako primijetite milije po koži, preporučujemo učiniti dermatološki pregled kako bi se potvrdilo o kojim kožnim promjenama je riječ. Budući da nisu bolest koja zahtijeva liječenje, odluka o uklanjanju milija je osobna odluka pacijenta, a treba biti donesena nakon konzultacije s dermatologom i razmatranju više dostupnih opcija liječenja. 

Literatura:

• Gupta M, Milium. DermNet: All about skin. 
• Basta-Juzbašić A, i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2014.
• Gallardo Avila PP, Mendez MD. Milia. In: StatPearls Publishing; 2022. 
• Berk DR, Bayliss SJ. Milia: a review and classification. J Am Acad Dermatol 2008; 59(6):1050-63. 

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.