Mliječna formula

Već od prvog dana života, pravilna prehrana ključ je dobrog zdravlja i razvoja djeteta. Iako je majčino mlijeko zbog svojih pozitivnih imunoloških svojstava najbolje za dojenče, ponekad postoje prepreke dojenju. Kroz ovaj blog, istražit ćemo osobitosti mliječnih formula kako bismo vam pružili sveobuhvatne informacije o proizvodnji, upotrebi, prednostima i mogućim nedostacima.

ADAPTIRANO MLIJEKO ZA BEBE

Adaptirano mlijeko za dojenčad, odnosno pravilnije rečeno tvornički dojenački mliječni pripravak, vrsta je mlijeka za umjetnu prehranu dojenčadi. Najbolja je zamjena za majčino mlijeko jer osigurava normalan rast i razvoj djeteta te svojim sastavom omogućuje adekvatan unos svih nutrijenata koji su dojenčetu potrebni. Nastaju kao rezultat pažljivo vođenih industrijskih procesa kojima se prilagođava sastav kravljeg mlijeka kako bi savršeno odgovarao prehrambenim potrebama dojenčadi. Cilj im je pružanja sigurne i potpuno uravnotežene prehrane najmlađima, u uvjetima kada majka iz raznih razloga nije u prilici dojiti, odnosno proizvoditi mlijeko.

KADA SE ODLUČITI ZA MLIJEČNU FORMULU?

Brojni su razlozi zašto se majke odlučuju za tvorničke mliječne pripravke kao zamjenu za dojenje, odnosno prehranu djeteta vlastitim mlijekom. Za neke je majke dojenje jednostavan proces, dok za druge može predstavljati izazov. Najčešći razlozi zašto se neki roditelji odlučuju na prehranu tvorničkim mliječnim pripravcima, uključuju osobne i emocionalne razloge, probleme s laktacijom, bolesti majke koje onemogućuju dojenje, te neke bolesti dojenčadi koje zahtijevaju posebnu prehranu.

Osobni i emocionalni razlozi

Odluka o dojenju osoban je izbor majke te ovisi o brojnim čimbenicima kao što su udobnost, osobne preference, životne okolnosti i drugi. Važno je da se poštuje majčina odluka te da se ne osuđuje izbor majke ako se ona ne odluči na dojenje svog djeteta. 

Ponekad majke pokušaju s dojenjem no naiđu na brojne prepreke zbog kojih se odluče na prehranu djeteta adaptiranim mlijekom. Početak dojenja može biti bolan ili neugodan za majku posebno ako ima uvučene bradavice ili osjetljive dojke. Ovaj problem se ponekad može riješiti savladavanjem pravilne tehnike dojenja i njegom dojki. Brojne majke se odlučuju za adaptirano mlijeko jer nemaju vremena za dojenje. Djeca koja su dojena trebaju obrok svakih 2 do 3 sata, dok su ona hranjena tvorničkim mliječnim pripravcima duže sita jer se takvo mlijeko nešto sporije probavlja. Stres i postporođajna depresija u majke može negativno utjecati na produkciju mlijeka i na motivaciju za dojenje te je tada adaptirano mlijeko moguće rješenje.

Problemi s laktacijom

Najčešći razlog zašto majke prestaju s dojenjem ili se odlučuju na adaptirano mlijeko je nedostatak mlijeka. Ipak, brojna istraživanja potvrđuju kako samo 1 % dojilja ne može proizvesti dovoljno mlijeka za svoje dijete. Laktacija podrazumijeva hormonima potaknutu produkciju mlijeka u mliječnim žlijezdama dojki. Poticaj za naviranje mlijeka je sisanje djeteta koje je samo djelomično instinktivno. Ponekad dijete teže prihvaća dojku ili ima poteškoće pri sisanju što može biti frustrirajuće za majku. Važno je napomenuti da neka djeca i zbog anatomskih varijacija mogu imati poteškoće kod prihvata bradavica, a uključuju rascjepe nepca i/ili usne te kratak frenulum jezika. Češće postavljanje djeteta na dojku u većini slučajeva potakne odgovarajuću produkciju mlijeka. Uz to korisno je i masiranje dojki, manualno istiskivanje mlijeka i izdajanje. 

Jako rijetko se može javiti problem s laktacijom u čijoj podlozi je nedovoljna produkcija hormona prolaktina koji potiče stvaranje mlijeka. Uzrok nedostatku prolaktina mogu biti bolesti pituitarne žlijezde u mozgu koje rezultiraju smanjenom produkcijom prolaktina, kao što je, primjerice, Sheehanov sindrom. Na sreću, takva stanja su rijetka. Također, u stanjima stresa dolazi do pojačanog lučenja hormona adrenalina koji blokira djelovanje prolaktina i smanjuje produkciju mlijeka.

Bolesti majke koje su kontraindikacija za dojenje

Iako je dojenje iznimno korisno za dijete, ponekad može biti kontraindicirano. Najčešći razlozi za prekid dojenja su situacije u kojima je rizik od dojenja veći od njegove dobrobiti. To su uglavnom stanja u kojima majka ima dokazanu infekciju koja se može prenijeti mlijekom ili krvlju. Prijenos krvi tijekom dojenja moguć je onda kada majka ima ragade (ranice) na dojci. Ragade najčešće nastaju uslijed lošeg položaja djeteta na dojci, a njihovo pojavljivanje može se smanjiti usvajanjem pravilne tehnike dojenja.

Lijekovi i dojenje

Neki lijekovi mogu se izlučivati u majčino mlijeko. Primjerice, penicilinski antibiotici dokazano se izlučuju u majčino mlijeko. Iako neki od njih nisu štetni za dijete, putem mlijeka mogu dospjeti u probavni sustav dojenčeta i biti uzrokom proljeva. U spomenutom slučaju djetetu se može dati preventivno probiotik, kako bi se smanjio rizik za nastanak proljeva. Neki drugi lijekovi, poput antipsihotika i opioida strogo su kontraindicirani tijekom dojenja jer su štetni za plod. Ako konzumirate neke lijekove ili započinjete konzumaciju novih lijekova, konzultirajte se s liječnikom o njihovoj sigurnosti tijekom dojenja. 

Zarazne bolesti i dojenje

Infekcija virusom citomegalovirusa (CMV) jedna je od opasnosti za djecu. Međutim, infekcija CMV opasna je isključivo za djecu vrlo niske porođajne mase (odnosno mase manje od 1500 g). Iako je hepatitis B na našim prostorima rijetkost zbog obaveznog cijepljenja, infekcija virusom hepatitisa B također je kontraindikacija. Međutim, odmah po porodu dijete se može cijepiti te dobiti dozu imunoglobulina (protutijela) protiv hepatitisa B, čime se uspješno savladava prepreka dojenju. Što se tiče hepatitisa C, infekcija ne predstavlja kontraindikaciju jer se virus izlučuje putem krvi. Dojenje je kontraindicirano u slučaju kada postoje rane (ragade) na dojci jer dijete može doći u kontakt s krvlju. 

Kada majka ima aktivnu infekciju Herpes simplex ili Varicella zoster virusom dojenje se treba prekinuti, a također treba paziti na to da dojenče ne dođe u kontakt s kožnim promjenama jer infekcije ovim virusima u dojenčadi, posebice u novorođenčadi, mogu rezultirati teškim, sistemskim infekcijama, uključujući i meningitis.

U slučaju HIV pozitivnog statusa, dojenje je prema službenim preporukama apsolutno kontraindicirano, iako je rizik za zarazu nizak u situaciji kada majka uzima adekvatnu antivirusnu terapiju.

Bolesti djeteta koje su kontraindikacija za dojenje

Postoje rijetke bolesti u djece koje mogu bit razlog izbjegavanja hranjenja majčinim mlijekom. Radi se o metaboličkim bolestima u kojima nedostaje neki od enzima odgovornih za normalnu razgradnju hranjivih tvari ili eliminaciju otpadnih tvari iz organizma. Primjeri takvih bolesti su:

• galaktozemija, nemogućnost ili otežana razgradnja mliječnog šećera, galaktoze,
• fenilketonurija, nedostatak enzima za razgradnju aminokiseline fenilalanina,
• leucinoza i druge.

S obzirom na to da se u majčinom mlijeku nalaze navedene molekule, djeci s ovim metaboličkim poremećajima jedina opcija su posebni tvornički dojenački pripravci. To su mlijeka u kojima se tijekom proizvodnje izostavljaju ili zamjenjuju tvari koje mogu štetiti dojenčetu.

MAJČINO VS. ADAPTIRANO MLIJEKO

Jedno od prvih pitanja koje se nameće majkama u procesu donošenja odluka o prehrani njihove bebe je koliko je adaptirano mlijeko slično majčinom. Najčešće se radi o zabrinutosti hoće li dijete pravilno rasti i razvijati se ako se hrani tvorničkim mliječnim pripravkom. Odgovor je, da! Naime, majčino mlijeko je savršeno izbalansirana prehrana za dojenčad koja sadrži upravo onoliko hranjivih tvari koliko djetetu treba. Adaptirano mlijeko također sadrži adekvatan nutritivni sastav uz određene vitamine i minerale koji su strogo kontrolirani brojnim smjernicama kako bi krajnji proizvod bio iznimne kvalitete. 

Postoje ipak brojne prednosti majčinog mlijeka koje dojenoj djeci osiguravaju dodatne benefite za zdravlje, a ne mogu se naći u tvorničkim dojenačkim pripravcima. U prvom redu to je imunološka zaštita protutijelima koje dijete dobiva od majke kroz mlijeko. Naime, nakon što majka preboli neke bolesti, u njenom se tijelu stvara trajna zaštita protiv te bolesti u obliku specifičnih antitijela.

Ta antitijela se prenose mlijekom te čuvaju dojenu djecu prvih 6 mjeseci života od tih bolesti. Također, prehrana majčinim mlijekom osigurava uravnoteženu crijevnu floru u kojoj prevladavaju “dobre bakterije”, a sadržava i probiotičke kulture. Majčino mlijeko posebno je i po tome što istovremeno sadrži i masti i lipaze koje ih razgrađuju. To omogućuje bolje iskorištavanje i apsorpciju masti iz majčinog mlijeka, brže pražnjenje želuca i manju učestalost refluksa. Dokazano je da dojena djeca u usporedbi s onom hranjenom tvorničkim mliječnim pripravcima imaju brojne benefite za zdravlje kasnije u životu, a navodimo neke od njih:

• manja incidencija zaraznih bolesti (upale uha, crijevne infekcije, infekcije dišnog sustava),
• bolje kognitivne sposobnosti,
• rjeđi razvoj alergijskih bolesti,
• niža incidencija pretilosti,
• protektivno djelovanje na krvožilni sustav.

Unatoč navedenim prednostima majčinog mlijeka, tvornički mliječni pripravci su izvrsna alternativa koja ne šteti djetetu, već naprotiv, omogućuju normalan rast i razvoj.

SASTAV TVORNIČKIH DOJENAČKIH MLIJEKA

Proces proizvodnje tvorničkih dojenačkih mlijeka strogo je kontroliran proces koji za cilj ima proizvode vrhunske kvalitete koji odgovaraju zadanim standardima. Za svaku komponentu adaptiranog mlijeka postoji točno propisan raspon minimalnih i maksimalnih vrijednosti koje dokazano djeluju povoljno na rast i zdravlje djeteta. Već smo ranije spomenuli kako je adaptirano mlijeko obrađeno i dojenčetu prilagođeno kravlje mlijeko. U prodaji su dostupna i mlijeka koja su na bazi soje koja se mogu koristiti u dojenčadi s alergijom na kravlje mlijeko, galaktozemijom ili manjkom enzima laktaze. Treba napomenuti kako postoji križna reaktivnost između proteina kravljeg i sojinog mlijeka što znači da obje vrste mogu izazvati alergijsku reakciju. Smatra se kako se adaptirano mlijeko na bazi soje ne bi trebalo upotrebljavati u zdrave dojenčadi već se primjenjuju samo u iznimnim medicinskim indikacijama. 

Prvi korak u proizvodnji mliječnih formula je pasterizacija pri kojoj se na visokoj temperaturi mlijeko sterilizira, odnosno uklanjaju se mikroorganizmi štetni za dijete. Nakon toga se iz kravljeg mlijeka centrifugiranjem uklanja mast. Sljedeći korak je dodavanje potrebnih nutrijenata i prilagođavanje sastojaka. Tijekom procesa sušenja dobije se prah u koji se dodaju vitamini i minerali potrebni za djetetov razvoj. Slijedi pažljivo pakiranje i nekoliko kontrola kvalitete prije nego što se proizvod pusti u prodaju.

Prema smjernicama Europskog pedijatrijskog društva sastav tvorničkih dojenačkih mliječnih pripravaka je sljedeći:

• energetska vrijednost 60 – 80 kcal/100 mL 
• proteini 1,8 – 3,0 g/100 mL
• masti 4,4 – 6,0 g/100 mL (omjer nezasićenih i zasićenih masnih kiselina mora biti 1:1)
•  ugljikohidrati 9,0 – 14,0 g/100 mL 
• prvi izbor je laktoza, a mogu se dodati i maltodekstrin i prerađeni škrob
• izbjegava se glukoza, saharoza i fruktoza
• ne smije sadržavati gluten
• vitamini (A, D, E, K, C, folna kiselina)
• minerali (željezo, kalcij, fosfor, natrij, fluor)

Uz navedene sastojke mogu se dodati i novi dopušteni sastojci kao što su željezo, omega-3 masne kiseline i oligosaharidi koji djeluju kao probiotici.

VRSTE MLIJEČNIH PRIPRAVAKA

Danas su na tržištu dostupne mliječne formule za bebe u obliku praha koje su najčešće korištene i najjeftinije. Postoje i koncentrirane tekućine mlijeka koje se moraju razrijediti s vodom te najskuplja varijanta adaptiranih mlijeka već spremnih za upotrebu.

Obzirom na indikacije razlikujemo:

• tvorničke mliječne pripravke za zdravu dojenčad – na bazi kravljeg mlijeka
• početni pripravci namijenjeni prehrani do 6. mjeseca života,
• prijelazni pripravci koji se daju djeci koja su počela s dohranom,
• junior proizvodi prikladni za djecu stariju od godine dana,
• tvornički pripravci mlijeka za nedonoščad,
• specijalne pripravci. 
• hrana od soje namijenjena je samo djeci koja ne smiju piti kravlje mlijeko,
• hipoalergeni (potpuno hidrolizirani) tvornički dojenački pripravci prikladni su kod dojenčadi s alergijom na kravlje mlijeko,
• djelomično hidrolizirani pripravci,
• tvorničko dojenačko mlijeko bez laktoze opcija je za djecu s intolerancijom laktoze, a u njima je laktoza zamijenjena drugim šećerima, 
• pripravci za prehranu djece s rijetkim metaboličkim bolestima kao što je fenilketonurija, u kojima nema aminokiseline fenilalanin.

KAKO ODABRATI?

Kvaliteta mlijeka na tržištu strogo je regulirana, što osigurava da su sve dostupne mliječne formule danas visoke kvalitete. Odabir ispravnog tvorničkog mliječnog pripravka ponajviše ovisi o prehrambenim potrebama vaše bebe. Ako je vaše dijete zdravo, najbolji odabir je standardna mliječna formula. Preporučuje se izbjegavati posebne tvorničke mliječne pripravke u zdrave dojenčadi jer od njih nemaju nikakvih benefita.

Nekoliko koraka koje biste trebali pratiti tijekom kupnje mliječnih formula su:

• čitajte sastojke na etiketi,
• provjerite datum valjanosti,
• nemojte kupovati mlijeko u oštećenoj ambalaži.
• kupujte formulu koja je adekvatna za dob vašeg djeteta.

U slučaju da imate nedoumice ili pitanja vezana uz odabir adaptiranog mlijeka za vašu bebu, savjetujte se s pedijatrom. Nakon što započnete prehranu tvorničkim mliječnim pripravcima, neko vrijeme pratite kako vaša beba reagira na njih. Uvijek je moguće prijeći na drugi brend mliječne formula ako vam se čini da dijete lošije podnosi trenutno mlijeko. Treba biti oprezan ako primijetite bilo kakve alergijske reakcije, probavne smetnje ili promjene u ponašanju.

U tom slučaju obavijestite pedijatra i konzultirajte se o daljnjim mogućnostima. Nije potrebno započinjati prehranu hipoalergenim mlijekom za bebe ako dijete nije pokazalo simptome alergije na kravlje mlijeko.

ALERGIJA NA ADAPTIRANO MLIJEKO

Alergija na proteine kravljeg mlijeka, koji se nalaze u adaptiranom mlijeku, je imunološki posredovana reakcija preosjetljivosti. Najčešće, alergijsku reakciju potaknu proteini beta-laktoglobulin, kazein i alfa-laktoglobulin. Primarni put razvoja preosjetljivosti je direktno unosom proteina kravljeg mlijeka, no u rijetkim slučajevima dijete može doći u doticaj s tim proteinima i preko majčinog mlijeka. Razlog rijetke pojavnosti ovakvog tipa preosjetljivosti je taj, što se u majčinom mlijeku nalaze nanogramske količine tih proteina, koje je ona pojela do 6 sati prije podoja. 

Simptomi alergije

Simptomi alergije na adaptirano mlijeko mogu se javiti odmah ili s odgodom zbog čega je dijete na umjetnoj prehrani potrebno neko vrijeme pratiti. Učestalije su reakcije koje se pojavljuju relativno brzo nakon obroka, obično unutar 1 do 2 sata. Te su reakcije posredovane specifičnim IgE protutijelima usmjerenih direktno na navedene proteine kravljeg mlijeka. Simptomi vezani uz ovaj tip alergijske reakcije su:

• kožni simptomi – eritem (crvenilo), urtikarija (izdignuti crveni plakovi koji svrbe) ili otok mekih tkiva lica,
• simptomi dišnog sustava – kašalj, curenje nosa, teško disanje,
• probavni simptomi – povraćanje, proljev, grčevi i bol u trbuhu,
• anafilaktička reakcija – otečenost jezika i grla, otežano disanje, gubitak svijesti, niski krvni tlak. 

Kasna alergijska reakcija

U slučaju da se reakcija razvije 2 sata pa sve do nekoliko dana nakon obroka adaptiranim mlijekom, riječ je o kasnoj reakciji u čijoj je podlozi stanična imunoreakcija, a ne IgE protutijela. Tada su simptomi prvenstveno vezani uz probavni sustav a uključuju:

• alergijski kolitis i proktitis – prisutnost tragova krvi i sluzi u stolici ili pak dugotrajna opstipacija, odnosno zatvor u djece koja se ne čine bolesna,
• alergijske enteropatije – dugotrajan proljev i povraćanje,
• eozinofilne upale – najčešće se manifestira kao učestali refluks mlijeka.

Većina kasnih reakcija preosjetljivosti prolazi unutar prvih 5 godina života. Važno je napomenuti da se simptomi alergije na proteine kravljeg mlijeka mogu razlikovati od djeteta do djeteta, te mogu varirati u težini. Primijetite li bilo koji od ovih simptoma, obratite se pedijatru koji će procijeniti radi li se o alergiji i savjetovati vas o daljnjoj prehrani vaše bebe.

 PRIPREMA ADAPTIRANOG MLIJEKA

Priprema tvorničkog dojenačkog mliječnog pripravka jednostavan je proces ali zahtijeva preciznost i higijenu da biste djetetu osigurali pravilan obrok. Postupak ima nekoliko koraka koje možete pronaći i na pakiranju, a glase ovako: 

1. operite ruke i radnu površinu,
2. koristite čiste bočice i dude,
3. prokuhajte vodu na 100 °C u čistoj posudi te ju ohladite,
4. izmjerite točno koliko vode vam je potrebno za pripremu bočice,
5. u vodu dodajte točnu mjeru praha, nemojte vodu dodavati u prah,
6. protresite bočicu, nemojte miješati,
7. ako želite zagrijati mlijeko u bočici, stavite ju u toplu vodu na nekoliko minuta, nemojte grijati u mikrovalnoj pećnici,
8. nakapajte nekoliko kapi mlijeka na svoju ruku da provjerite temperaturu mlijeka,
9. iskoristite mlijeko do 2 sata nakon pripreme, u suprotnom možete mlijeko čuvati u frižideru do 24 sata.

Na tržištu su dostupni uređaji koji olakšavaju pripremu adaptiranog mlijeka. Ovi uređaji prvo zagriju vodu na 100 °C radi sterilizacije, a zatim vam omogućuju podešavanje željene temperature. Nakon postizanja željene temperature, uređaj može ohladiti vodu ili je dodatno zagrijati prema vašim željama. Ovi uređaji su korisni jer mogu uštedjeti vrijeme pripreme mliječnih pripravaka. Važno je redovito održavati uređaj čistim kako bi se spriječila kontaminacija mlijeka.

Koliko mlijeka je dovoljno?

Količina mlijeka potrebna djetetu može varirati ovisno o dobi, individualnim potrebama, te drugim čimbenicima kao što su aktivnost, rast i razvoj. Novorođenčad u prvim danima života pojede otprilike 30-60 mL adaptiranog mlijeka po jednom obroku. Zatim se tijekom prvog mjeseca te potrebe povećavaju na 100-120  mL po obroku. Razmak između obroka ne smije biti predug i obično je 2-3 sata. Noću je novorođenčad potrebno buditi za obrok ako se sami ne probude. U narednim tjednima i mjesecima učestalost obroka postupno se smanjuje, a povećava se volumen mlijeka po obrocima. U drugom mjesecu života dovoljno je 130-150 mL po obroku svaka 3-4 sata, a od 3.-5.  mjeseca 180-210 mL 5-6 puta tijekom 24 sata.

Preporučena količina mlijeka po obroku može ovisiti o adaptiranom mlijeku koje koristite, odnosno o kalorijskoj vrijednosti mlijeka. Može se izračunati prema formuli: masa djeteta/0,7 x 100.

ZAKLJUČAK

Adaptirano mlijeko predstavlja korisnu alternativu ili dodatak majčinom mlijeku za prehranu beba. Razvoj moderne tehnologije i stroga regulativa osiguravaju visoku kvalitetu adaptiranih formula, pružajući bebi sve potrebne hranjive tvari za zdrav rast i razvoj. Međutim, važno je naglasiti da adaptirano mlijeko ne može zamijeniti blagodati majčinog mlijeka, te da bi dojenje trebalo biti prva opcija kada god je to moguće. U konačnici, odluka o načinu prehrane djeteta trebala bi se temeljiti na individualnim potrebama i okolnostima obitelji, uz savjet pedijatra kao ključnog partnera u skrbi o zdravlju i dobrobiti djeteta.

IZVORI

1. Martin CR, Ling PR, Blackburn GL. Review of Infant Feeding: Key Features of Breast Milk and Infant Formula. Nutrients. 2016 May 11;8(5):279.h
2. https://kidshealth.org/en/parents/breast-bottle-feeding.html
3. Nancy M. Hurst, RN, DSN, IBCLC,J Midwifery Womens Health. 2007;52(6):588-594. 
4. Institute of Medicine (US) Committee on the Evaluation of the Addition of Ingredients New to Infant Formula. Infant Formula: Evaluating the Safety of New Ingredients. Washington (DC): National Academies Press (US); 2004. PMID: 25009867.
5.  Mardešić D. Begović D., Huljev Frković S. Prehrana.U: Mardešić D i sur, ur. Pedijatrija. U: Zagreb: Školska knjiga; 2016., str. 240 – 267.
6. https://www.webmd.com/parenting/baby/what-to-know-about-types-of-infant-formul
7. https://www.hopkinsmedicine.org/health/wellness-and-prevention/feeding-guide-for-the-first-year

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.