Moždani udar – sve što trebate znati

U ovom blogu saznajte što je moždani udar i kako nastaje, tko je pod povećanim rizikom te je li moždani udar češći u žena. 

Otkrijte kako je moždani udar povezan s visokim tlakom u trudnoći. Pročitajte kako prepoznati moždani udar i kako se razlikuju simptomi u žena. Naučite kako spriječiti i liječiti moždani udar te koliko traje oporavak.

Što je moždani udar?

Moždani udar je neurološki ispad koji nastaje zbog poremećaja krvne opskrbe mozga. Drugim riječima, to je gubitak moždanih funkcija, npr. mišićne kontrole, osjeta ili mogućnosti govora.

Gubitak moždane funkcije nakon moždanog udara je dugotrajan, odnosno traje više od 24 sata. Ako je trajanje neurološkog ispada kraće od toga, tipično kraće i od 1 sata, govorimo o tranzitornoj ishemijskoj ataki (TIA).

Valja definirati i tihi moždani udar, koji ne uzrokuje jasne simptome u vidu neurološkog ispada, već se slučajno nađe pri slikovnim pretragama mozga.

TIA i tihi moždani udar značajni su događaji jer povećavaju rizik nastanka moždanog udara u skoroj budućnosti i, prema tome, zahtijevaju pozornost liječnika.

Kako nastaje moždani udar?

Općenito, moždani udar nastaje zbog poremećaja krvne opskrbe mozga, što dovodi do odumiranja živčanih stanica. Poremećaj krvne opskrbe može se razviti u obliku ishemije ili hemoragije.

Ishemijski moždani udar nastaje kada dođe do prekida cirkulacije krvi kroz krvnu žilu koja opskrbljuje neki dio mozga. Taj prekid cirkulacije obično uzrokuje krvni ugrušak koji je zapeo u krvnoj žili. Ugrušak može nastati na tom mjestu ili doputovati krvlju iz nekog drugog mjesta u tijelu gdje je nastao.

Hemoragijski moždani udar nastaje uslijed krvarenja u mozgu. Ono nastaje kada se iz nekog razloga ošteti stijenka krvne žile koja opskrbljuje mozak. Krv se izlijeva u moždano tkivo, gdje se pretvara u velik krvni ugrušak.

Tko je pod povećanim rizikom od moždanog udara?

Mnoga stanja povećavaju rizik od razvoja moždanog udara. Ovdje navodimo značajnije rizične čimbenike:

• prethodno preboljen moždani udar, tihi moždani udar ili tranzitorna ishemijska ataka (TIA),
• podatak o moždanom udaru kod članova obitelji (osobito ako se dogodio u mlađoj životnoj dobi),
• hipertenzija (povišen krvni tlak),
• bolest koronarnih žila (krvne žile koje opskrbljuju srce),
• bolest srčanih zalistaka,
• fibrilacija atrija (oblik poremećaja srčanog ritma koji povećava vjerojatnost nastanka ugruška u krvi),
• bolest karotidnih arterija (krvne žile vrata),
• šećerna bolest,
• povišena razina LDL kolesterola u krvi (‘’loši kolesterol’’),
• pušenje,
• starija životna dob,
• korištenje lijekova protiv zgrušavanja krvi.

Eklampsija je bolest specifična za trudnoću, koja također može rezultirati moždanim udarom. Između ostaloga, obilježje ove bolesti je povišen krvni tlak.

Koliko je čest moždani udar kod muškaraca, a koliko kod žena?

Moždani udar je nešto češći u žena nego u muškaraca. Također, u žena moždani udar češće ima smrtni ishod.

Dob nastanka moždanog udara prosječno je 4-6 godina viša kod žena nego kod muškaraca.

Kod žena je prva manifestacija bolesti krvnih žila najčešće moždani udar, dok je kod muškaraca to koronarna bolest srca.

Kako prepoznati moždani udar?

Budući da je moždani udar uzrokovan poremećajem krvne opskrbe mozga, simptomi imaju oblik ispada neke moždane funkcije, a mogu biti raznoliki.

Česti simptomi moždanog udara su sljedeći:

• obješenost jedne strane lica,

• • mišićna slabost na jednoj strani tijela,
  • gubitak osjeta na jednoj strani tijela,

• poremećen govor,

• • nerazumijevanje govora (zbunjenost),
  • poremećaj vida, odnosno gubitak dijela vidnog polja na jednom oku,

• poremećaj hoda, ravnoteže ili koordinacije,
• iznenadna, jaka glavobolja koja odudara od uobičajenih glavobolja koje osoba povremeno ima.

Za moždani udar je tipično da neurološki ispad nastaje naglo i dosegne svoj maksimum vrlo brzo, obično unutar nekoliko sekundi. Rjeđe, simptomi se razvijaju tijekom duljeg vremena (tzv. moždani udar u razvoju ili progresivni moždani udar).

Ove simptome važno je prepoznati i brzo pozvati hitnu pomoć! U liječenju moždanog udara vrijeme je ključno!

Kako se mogu razlikovati simptomi moždanog udara kod žena?

U žena su češći neobični simptomi moždanog udara, poput:

• mučnine,
• povraćanja,
• glavobolje manjeg intenziteta,
• omaglice
• smušenosti.

Posljedica ovakve, neobične prezentacije moždanog udara može biti propust u dijagnozi i izostanak pravovremenog liječenja. Stoga, u žena je osobito potrebno imati veći stupanj sumnje na moždani udar kod neobičnih simptoma te obratiti pozornost na individualne čimbenike rizika za razvoj moždanog udara.

Kako se dijagnosticira moždani udar?

Razni alati koriste se za dijagnozu moždanog udara. Osobito su važne radiološke slikovne pretrage, poput CT-a (kompjutorizirane tomografije) ili MR-a (magnetske rezonancije).

Slikovnim pretragama može se prikazati oštećenje moždanog tkiva ili krvarenje. Tako možemo saznati o kojoj vrsti moždanog udara se radi, gdje se oštećenje nalazi i koliko je opsežno, što sve pomaže u liječenju moždanog udara.

Kako se liječi moždani udar?

Moždani udar je hitno stanje! Ako osoba razvije simptome koji upućuju na moguć razvoj moždanog udara, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć!

Ishemijski moždani udar može se liječiti uklanjanjem ugruška iz krvne žile. To se može učiniti lijekovima koji se primjenjuju na venu (tromboliza) ili kateterom (slično dugoj žici) koji se uvodi kroz arteriju negdje na tijelu i gura sve do mjesta ugruška u cirkulaciji mozga te se potom uklanja (trombektomija).

Ako je hemoragijski moždani udar uzrokovalo prsnuće proširenja krvne žile u mozgu, to proširenje (aneurizma) može se isključiti iz cirkulacije kako ne bi došlo do ponovnog prsnuća. U tu svrhu može se kateterom doći do krvne žile i ispuniti proširenje navojima žice ili se, pak, može učiniti neurokirurška operacija.

Osim ovih, specifičnih mjera liječenja, vrlo su važne i opće mjere, poput održavanja adekvatnog krvnog tlaka, tjelesne temperature, razine šećera u krvi, opskrbljenosti tijela kisikom i hidracije.

Nakon moždanog udara potreba je rehabilitacija, kako bi se osoba vratila svakodnevnom životu uz što manji stupanj invaliditeta. Mogu biti potrebne fizikalna terapija, radna terapija ili logopedska terapija za govor.

Koliko dugo traje oporavak od moždanog udara?

Trajanje oporavka od moždanog udara razlikuje se od osobe do osobe. Može trajati tjednima, mjesecima ili godinama.

Dio izgubljenih tjelesnih funkcija, poput kretanja ili govora, s vremenom se može vratiti. Za to je veoma bitna rehabilitacija.

Međutim, dio neuroloških deficita trajno ostaje, što će vrijeme pokazati. U tom slučaju rehabilitacija je također bitna, kako bi osoba naučila živjeti s određenim gubitkom normalnih tjelesnih funkcija.

Kako spriječiti moždani udar?

Čak i uz najbolje mogućnosti liječenja, bolje je spriječiti nego liječiti moždani udar.

Kako biste smanjili rizik od nastanka moždanog udara, korisno je:

• regulirati tjelesnu masu (tjelesna aktivnost, dobra prehrana),
• prestati pušiti,
• kontrolirati krvni tlak,
• kontrolirati šećernu bolest.

Pojedinim osobama (npr. osobama s fibrilacijom atrija) liječnik će propisati uzimanje lijekova protiv zgrušavanja krvi koji smanjuju rizik od nastanka krvnih ugrušaka i razvoja ishemijskog moždanog udara. Međutim, potreban je oprez jer isti lijekovi povećavaju rizik od razvoja hemoragijskog moždanog udara i drugih oblika krvarenja u tijelu.

Literatura

1. Malojčić B, Brinar V, Poljaković Z. Cerebrovaskularne bolesti. U: Brinar V i sur. Neurologija za medicinare. Medicinska naklada. 2019. 153-83.
2. National Heart, Lung, and Blood Institute – Stroke: Causes and Risk Factors.
3. Rexrode KM, Madsen TE, Yu AYX, Carcel C, Lichtman JH, Miller EC. The Impact of Sex and Gender on Stroke. Circ Res. 2022 Feb 18;130(4):512-528.
4. American Stroke Association – Stroke Symptoms.
5. Colsch R, Lindseth G. Unique Stroke Symptoms in Women: A Review. J Neurosci Nurs. 2018 Dec;50(6):336-342.

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.