Palpitacije – zašto mi srce snažno udara?

U ovom blogu saznajte što su palpitacije i pročitajte o njihovim raznim uzrocima. Naučite trebaju li biti razlog za brigu te kada su potrebni dijagnostička obrada i liječenje. Ovaj blog će vam biti osobito koristan ako vas općenito zanimaju bolesti srca i krvnih žila, poput hipertenzije ili atrijskog septalnog defekta.

Što su palpitacije?

Palpitacije su osjećaj snažnog, ubrzanog ili nepravilnog rada srca u prsima, koji se često javlja u mirovanju, ali i kod tjelovježbe. Iako mogu biti zastrašujuće, obično ne trebaju biti razlog za brigu. Međutim, ako traju dugo ili se javljaju često ili su, pak, praćene težim simptomima, potrebno je utvrditi što je razlog tomu.

Što uzrokuje palpitacije?

Palpitacije su obično bezopasne. Najčešće su uzrokovane povećanom svjesnošću normalnog rada srca, sinusnom tahikardijom ili ventrikularnim ekstrasistolama. Čak i ako su palpitacije uzrokovane aritmijom, ishod je uglavnom povoljan. Ako su palpitacije praćene gubitkom svijesti ili osjećajem da osoba gubi svijest, uzrok može biti ozbiljan strukturni poremećaj srca ili poremećaj električnog provođenja, te je potrebna neodgodiva dijagnostička obrada.

Anksioznost i napadaji panike

Epizode snažnog i brzog udaranja srca karakterističan su simptom anksioznosti, a često se javljaju i kod napadaja panike. Tada palpitacije mogu biti praćene drugim simptomima, poput drhtanja, ubrzanog disanja, znojenja te osjećaja vrućine ili osjećaja slabosti. Osobama koje pate od anksioznosti ili napadaja panike savjetujemo da potraže psihološku pomoć jer se vjerojatno radi o psihološkom problemu, a ne bolesti srca.

Stanja s povećanom cirkulacijom krvi

Palpitacije se često susreću kod stanja kod kojih je povećan protok krvi u tijelu. Tada srce pumpa volumen krvi u minuti veći nego inače te osoba može doživjeti takav pojačan rad srca kao palpitacije.

Kod trudnoće je povećana cirkulacija krvi jer srce ne opskrbljuje više samo tijelo žene, već i posteljicu odnosno tijelo djeteta.

Anemije (manjka hemoglobina) može uzrokovati povećanu cirkulaciju krvi jer krv ima smanjenu sposobnost prijenosa kisika do tkiva te je potreban veći protok krvi da ‘’napravi isti posao’’.

Tireotoksikoza (povećana koncentracija hormona štitnjače) također uzrokuje povećanje cirkulacije krvi.

Dok je kod trudnoće ovakvo stanje povećane cirkulacije normalno, anemija i tireotoksikoza su bolesti koje treba liječiti, a u njihovom prepoznavanju može pomoći simptom palpitacija.

Alkohol, nikotin i kafein

Alkoholna pića mogu potaknuti palpitacije u nekih osoba. Slično vrijedi i za nikotin, koji se nalazi u duhanskim proizvodima. Također, palpitacije može potaknuti kafein u većim dozama, osobito u ‘’energetskim’’ ili ‘’pre-workout’’ pićima.

Osim bezopasnih palpitacija, alkohol, nikotin i kafein, osobito u većim dozama, u određenih ljudi mogu potaknuti i ozbiljnije poremećaje srčanog ritma. Stoga, osobama koje su posebno osjetljive na ove tvari preporučuje se izbjegavati njihovo korištenje.

Sinusna tahikardija

Sinusna tahikardija je ubrzan rad srca koji je inače po svemu drugom normalan. Može biti potaknuta tjelovježbom, stresom ili smanjenim unosom tekućine. Radi se o dobroćudnom uzroku palpitacija, ali korisno je napraviti elektrokardiogram (EKG) kako bi se isljučila ozbiljnija aritmija.

Ekstrasistole

Ekstrasistole su otkucaji srca koji se pojavljuju pored normalnog srčanog ritma. One su kao kad orkestar svira glazbu u odgovarajućem ritmu, a jedan od svirača odsvira ton u pogrešnom trenutku. Osoba taj dodatni udarac srca može osjetiti kao palpitaciju.

Nisu uvijek rezultat bolesti srca, već se mogu povremeno javljati i u zdravih ljudi. Međutim, učestale ekstrasistole mogu upućivati na bolest srca i tada je potrebno provesti dijagnostičku obradu.

Konzumacija alkohola, nikotina ili kofeina može potaknuti pojavu ekstrasistola i palpitacija, kao i tjelesna bolest ili druga stresna stanja.

Ozbiljni poremećaji srčanog ritma

Osim prethodno navedenih, uglavnom dobroćudnih uzroka palpitacija, mogući su i  ozbiljni poremećaji srčanog ritma. Kako bi liječnik dijagnosticirao takvu aritmiju, potrebno je dobro opisati palpitacije koje osoba doživljava i druge simptome koji ih mogu pratiti. Najvažniji dijagnostički alat za aritmije je elektrokardiografija (EKG). Ozbiljne aritmije često zahtijevaju kardiološko liječenje.

Bolesti srčanih zalistaka

Ova skupina predstavlja ozbiljne strukturne bolesti srca. Aortalna regurgitacija je bolest zalistaka za koju su osobito karakteristične palpitacije.

Bolesti srčanih zalistaka nikako nisu među stvarima na koje treba najprije posumnjati kod pojave palpitacija. Obično se ipak radi o nekom dobroćudnom uzroku.

Međutim, ako su palpitacije praćene težim simptomima, pogotovo poremećajem svijesti, tada treba posumnjati na ozbiljnije bolesti poput ovih. U tom je slučaju potrebna dijagnostička obrada kako bi se one isključile.

Kakva je dijagnostička obrada potrebna kod palpitacija?

U prvom redu važno je da prilikom pregleda znate liječniku detaljno opisati simptome. Potrebno je navesti što točno osjećate kada se palpitacije dogode te jesu li praćene nekim drugim simptomima, poput nesvjestice, boli u prsima ili gubitka daha. Treba ispričati kada i koliko često se palpitacije javljaju te koliko traju. Korisno je pokušati iz sjećanja otkucati ritam palpitacija prstima, a osobito su korisni pametni satovi koji imaju mogućnost snimanja elektrokardiograma (EKG-a).

Ako liječnik procjeni da bi se moglo raditi o aritmiji, potrebno je pokušati ‘’uloviti’’ aritmiju elektrogardiogramom. Osim jednokratnog snimanja EKG-a, tu svrhu također se koristi holter EKG koji se nosi cijeli jedan dan na prsima. U tom je smislu sličan pametnim satovima s mogućnošću snimanja EKG-a, ali se dobiva zapis više kvalitete. Budući da holter EKG prati rad srca čitav jedan dan, snimit će zapis rada srca kada god se palpitacije pojave.

U slučaju da liječnik sumnja na strukturnu bolest srca, može učiniti ultrazvuk srca (ehokardiografiju) kojom se prikazuje slika strukture srca te se mogu uočiti nepravilnosti.

Zahtijevaju li palpitacije liječenje?

Palpitacije u pravilu nije potrebno liječiti, osim ako nisu uzrokovane nekom ozbiljnom srčanom bolešću, poput bolesti zalistaka ili nekih aritmija. Kao što je već rečeno, takve se bolesti mogu dijagnosticirati kardiološkom obradom, a liječnik na njih može posumnjati ako se palpitacije česte ili praćene težim simptomima.

Izvori

1. Newby DE, Grubb NR. Cardiology. U: Davidson’s Principles and Practice of Medicine. Elsevier: Edinburgh. 2022. 385-478.

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.