Prirodni porođaj ili carski rez?

Dijete na svijet može doći na dva načina – vaginalnim putem (prolaskom kroz porođajni kanal) ili carskim rezom (kirurškim putem, kroz rez u majčinoj trbušnoj stijenci i maternici).
Danas mnoge buduće majke priželjkuju carski rez premda ne postoje medicinske indikacije za isti, misleći kako je isti jednostavniji, bezbolniji i estetski prihvatiljiviji način dovršetka porođaja. Međutim, u usporedbi s vaginalnim porođajem, carski rez povezan je s većim rizikom za razvoj komplikacija kod majke i djeteta.

U tekstu koji slijedi, donosimo vam kratak pregled mogućih načina porođaja, ističemo brojne dobrobiti vaginalnog porođaja te navodimo situacije kada operativni završetak trudnoće ima prednost nad prirodnim porođajem, kao i moguće komplikacije.

Trend porođaja carskim rezom

Broj i udio porođaja dovršenih carskim rezom u stalnom je porastu u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2020. godine, od ukupnog broja porođaja, 26,6 % njih je dovršeno carskim rezom. Problem porasta broja carskih rezova kao načina dovršetka porođaja povezuje se s tumačenjem prava trudnica na slobodan izbor, odnosno utjecajem volje trudnice na odluku porodničara o načinu dovršetka porođaja. Jedan od mogućih uzroka porasta jest i povećani oprez liječnika zbog sve učestalijih tužbi roditelja u slučajevima komplikacija u trudnoći i/ili porodu s nepovoljnim ishodom porođaja.

Prirodni porođaj

„Prirodni“ ili vaginalni porođaj jest porođaj djeteta prolaskom kroz porođajni kanal majke, bez potrebe za dodatnim medicinskim intervencijama i/ili primjenom lijekova. Ponekad, vaginalni porođaj može biti instrumentalno dovršen, pri čemu se koriste vakuum ekstrakcija ili porođajna kliješta (forceps).
Prema mišljenju stručnjaka, prirodni porođaj najbolji je način donošenja djeteta na svijet, budući da je žensko tijelo svojom anatomskom građom unaprijed pripremljeno za porođaj vaginalnim putem. Također, prirodni porođaj se povezuje sa značajnim dobrobitima i po majku i po dijete, od kojih valja istaknuti:

• rani kontakt „koža na kožu“ (prema engl. skin to skin contact) majke i novorođenčeta
• raniji i uspješniji početak dojenja
• kraći boravak u bolnici i brži oporavak od poroda

Međutim, premda je vaginalni porođaj djeteta najprirodniji, isti, nažalost, nije uvijek moguć.

Carski rez – što je i kada se provodi?

Carski rez (lat. sectio caesarea) jest porođaj djeteta kirurškim putem, odnosno rezom trbušne stijenke, maternice i plodovih ovoja.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization – WHO), pristup carskom rezu preporučuje se isključivo uz opravdanu medicinsku indikaciju, što znači da nije svaka buduća majka podobna za porođaj carskim rezom niti je isti uvijek moguć. Obično se carskom rezu pristupa kada porođaj vaginalnim putem nije moguć te ako je ugrožen život majke i/ili djeteta. Neke od mogućih indikacija za carski rez su:

• sužena zdjelica, odnosno disproporcija u veličini između majčine zdjelice i plodove glave
• nepravilan položaj i stav djeteta (poprečni položaj djeteta, stav zatkom)
• akutna ugroženost djeteta
• višeplodna trudnoća
• abrupcija (prijevremeno odljuštenje) posteljice
• predležeća posteljica (lat. placenta praevia)
• prethodni carski rez
• zdjelični tumori
• aktivna infekcija genitalnim herpesom

Priprema za carski rez – elektivni vs. hitni carski rez

Postoje li poznate medicinske indikacije, trudnoću je potrebno dovršiti operativno – carskim rezom.
U spomenutom slučaju, riječ je o unaprijed dogovorenom, odnosno planiranom (elektivnom) carskom rezu.
Dogovoreni carski rez obično se radi u 39. tjednu trudnoće.
S druge strane, kada se tijekom porođaja pojave komplikacije koje otežavaju prirodan porod, odnosno majku i/ili dijete izlažu riziku, govorimo o hitnom carskom rezu kojem se pristupa bez odgode.

Može li se tražiti carski rez?

Carski rez na zahtjev trudnice, bez opravdane medicinske indikacije, u Republici Hrvatskoj nije zakonski dopušten. Mnoge žene, premda nema kontraindikacija za prirodni porođaj, ponekad traže carski rez. Razlozi za to mogu biti strah od porođajne boli, nedovoljna informiranost, prethodno negativno iskustvo/a i dr. Važno je naglasiti da je strah u određenoj mjeri opravdan i potpuno razumljiv, osobito ako je riječ o prvoj trudnoći. To nije ništa neuobičajeno. Međutim, ako su strah i tjeskoba značajni, savjetujemo da to svakako iskomunicirate s izabranim ginekologom te uz podršku i razumijevanje savladate strah i što ugodnije prođete kroz nadolazeće iskustvo porođaja.

Koje su moguće komplikacije carskog reza?

Zahvaljujući napretku medicine te usavršavanju kirurških tehnika, carski rez je, u današnje vrijeme, vrlo siguran postupak. Međutim, svaki operativni zahvat, pa tako i carski rez, nosi određene rizike i komplikacije. U usporedbi s vaginalnim porođajem, porođaj carskim rezom povećava vjerojatnost sljedećih nepovoljnih ishoda po majku i dijete.

Nepovoljni ishodi po majku:

• smrt
• histerektomija (odstranjenje maternice)
• tromboza (stvaranje ugrušaka u krvnim žilama)
• obilno, nekontrolirano krvarenje koje zahtijeva transfuziju krvi
• ozljeda mokraćnog mjehura, crijeva i drugih susjednih organa, kao i infekcija tih istih organa za vrijeme
• oporavka
• infekcija rane
• poslijeporođajna bol koja traje dulje i jačeg je intenziteta
• smanjena učestalost ranog kontakta s novorođenčetom
• psihička trauma i depresija
• povećana vjerojatnost nepovoljnih ishoda u djece u budućim trudnoćama

Nepovoljni ishodi po dijete:

• problemi s dišnim sustavom
• neuspjeh dojenja
• osjetljivost na alergene
• povećana učestalost plućne astme kasnije tijekom života

Također, oporavak nakon carskog reza znatno je dulji – može trajati od 6 do 8 tjedana.
U bolnici se ostaje 4 – 5 dana. Tijekom tog razdoblja žene se trebaju odmarati te izbjegavati teže napore.

Vaginalni porođaj, kao i porođaj carskim rezom nosi određene rizike i potencijalne komplikacije. Naime, žene koje rađaju vaginalnim putem mogu doživjeti razdor međice ili im je potrebna epiziotomija (zahvat urezivanja međice u svrhu olakšanja i ubrzanja poroda) koja zahtijeva šavove i nekoliko tjedana zacjeljivanja. Mogući su i problemi s kontrolom mokraćnog mjehura, ili kasnijeg prolapsa zdjeličnih organa, poglavito maternice.

Trudnoća i porođaj nakon prethodnog carskog reza

Prema mnogobrojnim istraživanjima, preporučuje se planirati sljedeću trudnoću nakon barem 18 mjeseci od prethodnog carskog reza kako bi ožiljak u potpunosti zacijelio, a majka potpuno oporavila. U pravilu, prethodni carski rez nije razlog za ponovljeni carski rez. Međutim, spontani porođaj može biti udružen s većim rizikom, osobito za nastanak rupture (puknuća) maternice – stanja koje može biti životno ugrožavajuće po ženu. Vaginalni porođaj nije preporučljiv ako je carski rez bio prije manje od dvije godine ili nakon dva ili više carska reza.

Zaključno, prema Hrvatskom društvu za ginekologiju i porodništvo (HDGO), prednost treba uvijek, kada god je to moguće, dati prirodnom, vaginalnom porođaju.
Nadalje, intervencije za poticanje (indukciju) i ubrzanje poroda (augmentacija porođaja oksitocinom, epiziotomija, vakuum ekstrakcija, porođaj forcepsom), kao i operativni dovršetak porođaja carskim rezom, postupci su koji bi se trebali koristiti isključivo ako za to postoji medicinski opravdan razlog.

I za kraj…

Odluku o načinu dovršetka poroda isključivo donosi liječnik, uvažavajući želje pacijentice kada god je to moguće.
Porođaj nije jedan čin već čitav niz zbivanja s kojima bi svaka buduća majka trebala biti pravovremeno upoznata. Stoga, preporučujemo pohađanje tečajeva za trudnice na kojima će svaka buduća majka dobiti važne informacije o trudnoći i porodu. Naime, razumijevanje onoga što se u tom trenutku događa s vašim tijelom zaista može uvelike pomoći da se bolje nosite sa strahom od istog i budete spremnije za sve što dolazi, kao i moguće komplikacije koje se mogu pojaviti tijekom trudnoće i porođaja.

I nemojte zaboraviti, zajednička nam je želja da na svijet donesete živo i zdravo dijete i da se kroz cijeli proces osjećate što ugodnije! ☺

LITERATURA:

• Live Science. Vaginal birth vs. C – section
• HZJZ. Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2020. godine
• WHO recommendations. Non – clinical interventions to reduce unnecessary caesarean sections

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.