Što je anksiozni poremećaj?

Anksioznost (tjeskoba), strah i zabrinutost normalan su dio ljudskog života i ponekad su neizbježni. Ako ste anksiozni, to ne mora značiti da imate anksiozni poremećaj. Međutim, ako vas vaša zabrinutost i anksioznost sprječavaju u svakodnevnom normalnom funkcioniranju, to bi mogao biti znak da se možda ipak radi o ozbiljnijem problemu. 

Psihičke traume česti su uzrok ovih poremećaja, ali tu su i drugi uzroci poput genetske podložnosti ili nagomilavanja stresa. U ovom blogu pročitajte što je anksiozni poremećaj, kako se liječi, ali i kako samostalno ublažiti simptome!

Što je anksiozni poremećaj?

Anksiozni poremećaj obično je karakteriziran skupom psiholoških simptoma u kojima dominira osjećaj straha i zabrinutosti popraćen tjelesnim simptomima. Strah i zabrinutost mogu biti potaknuti nekim vanjskim čimbenikom. Taj okidač može biti prisutan u trenutnoj situaciji ili prethodnom stresnom događaju. Prisutni osjećaji straha i anksioznosti obično su neproporcionalno veliki spram stvarne opasnosti. Često je anksiozni poremećaj uzrokovan traumatičnim događajima, a specifične stvari koje podsjećaju na traumatični događaj mogu biti okidačem za pojavu anksioznosti. Osjećaj straha i tjeskobe može se pretvoriti u anksiozni napadaj koji ima svoj vrhunac nakon čega se nelagodni osjećaji smiruju, a simptomi povlače.

Kod koga se javlja anksiozni poremećaj? 

Iako bilo tko od nas može biti anksiozan, anksiozni poremećaj se češće javlja u nekih skupina. To su najčešće osobe koje:

• su iskusile traumatični događaj – traumatični događaj ili više njih mogli su se dogoditi u djetinjstvu te tako u odrasloj dobi pridonijeti razvoju anksioznog poremećaja, 
• imaju dijagnosticiranu neku drugu bolest – briga i strah za vlastito zdravlje može pridonijeti nastanku anksioznog poremećaja, posebice ako se radi o malignim bolestima (primjerice, karcinom dojke),
• imaju srodnika kome je dijagnosticiran anksiozni poremećaj,
• već boluju od nekog mentalnog poremećaja – depresija, primjerice, često dolazi u paru s anksioznošću,
• su pod konstantnim stresom – nagomilavanje stresa može pridonijeti razvoju anksioznosti,
• imaju osobnost koja je podložnija obolijevanju od anksioznih poremećaja – anksiozni poremećaj češće se javlja u nekih vrsta osobnosti,
• pretjerano konzumiranju alkohol ili opojna sredstva – alkohol i druge supstance mogu pogoršati osjećaj anksioznosti.

Anksioznost i strah mogu se javiti i na razini populacije, kao što se dogodilo tijekom pandemije koronavirusa. Takav društveni događaj može potaknuti aktivaciju poremećaja u pojedinaca koji su osjetljivi na stres. 

Također, žene češće obolijevaju od anksioznih i depresivnih poremećaja koji uključuju i postporođajnu depresiju te druge postporođajne poremećaje raspoloženja. Primjerice, opći anksiozni poremećaj čak je dvostruko češći u žena! Ginekološko zdravlje ima i psihološki aspekt pa se tijekom ginekološkog pregleda ili konzultacija nemojte ustručavati razgovarati i savjetovati o svojem mentalnom zdravlju i brigama vezanim uz trudnoću, majčinstvo i spolno zdravlje.

Koji su drugi mogući uzroci anksioznosti?

Ako uzrok anksioznosti nije neki traumatični događaj ili slično te ako inače nemate anksioznost, moguće je da se uzrok krije u vašem zdravstvenom stanju. Bolesti i stanja poput zatajenja srca, dijabetesa, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), hipertireoze, aritmije, degenerativne bolesti mozga i slično mogu izazvati anksioznost. Takav se oblik anksioznosti naziva organski anksiozni poremećaj. Pod pojmom ‘organski’ ubrajaju se sva medicinska stanja koja mogu utjecati na proces razmišljanja, percepcije okoline i doživljaja u našem mozgu. Kao i ostali anksiozni sindromi, i u ovom se stanju može dogoditi anksiozni napadaj. Osim bolesti, uzrok za anksiozni poremećaj mogu biti i lijekovi koje uzimate ili koje ste nedavno prestali uzimati. 

Vrste anksioznih poremećaja

Iako je anksioznost zajednički nazivnik mnogih mentalnih poremećaja te ovi poremećaji imaju niz sličnosti, neki od njih imaju i bitne razlike. Primjerice, posttraumatski stresni poremećaj direktno je vezan uz neki stresni događaj, dok je opsesivno-kompulzivni poremećaj obilježen anksioznošću koja se javlja pri pojavi opsesivnih misli. Glavne vrste poremećaja obilježenih anksioznošću su:

• opći, odnosno generalizirani anksiozni poremećaj,
• posttraumatski stresni poremećaj (PTSP),
• razne fobije,
• anksiozno panični poremećaj,
• opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Simptomi anksioznog poremećaja

Anksioznost i osjećaj straha su psihološki procesi, a obično su praćeni i tjelesnim promjenama. Ovo su neki od mogućih simptoma anksioznosti:

• nervoza i napetost te pojačani osjećaj straha ili opasnosti,
• hiperventilacija (ubrzano disanje) i tahikardija (ubrzano lupanje srca),
• znojenje i treskavica,
• slabost ili umor,
• izbjegavanje određenih aktivnosti, mjesta ili ljudi kako biste izbjegli osjećaj anksioznosti,
• nemogućnost kontroliranja osjećaja zabrinutosti,
• poteškoće sa spavanjem i koncentracijom na svakodnevne aktivnosti,
• problemi s probavom.

Neki od spomenutih simptoma, poput probavnih smetnji i smetnji koncentracije, mogu biti svakodnevno prisutni i jedva primjetni. S druge strane, hiperventilacija, tahikardija i znojenje tipični su znakovi koji upućuju na anksiozni napadaj. Anksiozni napadaj je akutni oblik tjeskobe u kojem osoba ne može obuzdati svoje tjeskobne misli i u kojoj dolazi do pretjerane reakcije organizma na neki vanjski ‘okidač’.

Kada potražiti pomoć liječnika?

Anksioznost i zabrinutost normalan su dio svakog života pod uvjetom da se ovi osjećaji ne odražavaju na vaš svakodnevni život i odnose koje imate s ljudima. Ako primjećujete da vam neke od sljedećih smetnji značajno utječu na svakodnevni život, vrlo vjerojatno je u pitanju anksiozni poremećaj te je potrebno javiti se liječniku:

• svoju anksioznost više ne možete kontrolirati,
• otežano vam je svakodnevno funkcioniranje (npr. izbjegavate neka mjesta ili ljude, otkazujete planove itd.),
• imate suicidalne misli ili ste depresivni,
• sumnjate da je anksioznost povezana s lijekom koji uzimate,
• imate problema s pretjeranim konzumiranjem alkohola ili drugih supstanci,
• imate neki drugi mentalni poremećaj (primjerice, depresiju).

Dijagnosticiranje anksioznog poremećaja

Anksiozni poremećaj prvenstveno se dijagnosticira uzimanjem anamneze i razgovorom s liječnikom. Dijagnoza se temelji na simptomima koje pacijent sam prijavljuje liječniku. Potrebno je otkriti koji je uzrok anksioznosti, a u većini slučajeva to se postiže psihoterapijom. Nakon otkrivanja uzroka, liječnik vam psihoterapijskim tehnikama i savjetima može pomoći u ublažavanju i otklanjanju simptoma.

Ako se uzrok krije u lijekovima ili organskoj bolesti, liječenje će biti drugačije nego ako je uzrok psihološke prirode. Zato će možda biti potrebno napraviti fizikalni pregled i laboratorijske pretrage.

Kako izliječiti anksiozni poremećaj?

Liječenje se najčešće odvija u obliku psihoterapije. Psihoterapija uključuje razgovor sa stručnom osobom, obično psihoterapeutom. Česti oblici terapije koji se koriste u psihoterapiji su kognitivno bihevioralna terapija i mindfulness tehnika. Psihoterapija je ponekad dugotrajan proces koji ima uspone i padove te je od velike važnosti biti strpljiv jer pozitivne promjene psihoterapije ponekad ne nastupaju tempom kojim bismo htjeli. 

Osim psihoterapijskog liječenja, u liječenju se koristi i farmakoterapijsko liječenje (liječenje lijekovima). Najčešće je potrebno kombinirati oba načina liječenja kako bi se postigao najbolji rezultat. Lijekovi koji se koriste u liječenju anksioznih poremećaja su antidepresivi i anksiolitici. Ovi lijekovi stabiliziraju ravnotežu neurotransmitera koji su ključne molekule u regulaciji našeg raspoloženja. 

Kao i svi ostali lijekovi, i ovi lijekovi mogu imati nuspojave, poput pospanosti, niskog krvnog tlaka, glavobolje, smetnji mokrenja te zatvora (konstipacije). Nuspojave nisu razlog da samoinicijativno prekinete korištenje lijeka! Ako se pojavi nuspojava, kontaktirajte svog liječnika kako bi promijenili dozu ili vrstu lijeka! 

Može li se spriječiti anksiozni poremećaj? 

Iako nije moguće znati tko će i kada razviti anksiozni poremećaj, moguće je poduzeti neke mjere kako bi smanjili stres, tjeskobu i poboljšali raspoloženje, posebice ako znate da ste u riziku da razvijete neki od anksioznih poremećaja.

1. Važno je rano otići k liječniku kako bi na vrijeme liječili svoje stanje.
2. Izbjegavajte konzumiranje alkohola i drugih supstanci jer one mogu pogoršati osjećaj anksioznosti.
3. Izbjegavajte pića s kofeinom (kavu, energetska pića) jer kofein također može pogoršati osjećaj tjeskobe.
4. Uzmite vrijeme za sebe i vodite brigu o mentalnoj higijeni!
5. Sa svojim bližnjima, obitelji i prijateljima razgovarajte o svojim problemima i tome kako se osjećate!

Život s anksioznošću 

Kako se nosite s vašom dijagnozom i kako živite vrlo je važan faktor u liječenju i oporavku. Uvijek je dobro napraviti pozitivne promjene u svom životu kao što su prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola, kvalitetan san, zdrava prehrana i fizička aktivnost. Važno je također ostati aktivan i raditi stvari u kojima uživate i koje vam mogu skrenuti pažnju s anksioznih misli. Psihoterapija je također vrlo bitan dio liječenja. 

Generalizirani i drugi anksiozni poremećaji sve su češći problem današnjice i ne treba ih stigmatizirati već im pristupiti odgovorno jer svatko od nas zaslužuje osjećati se dobro. Zbog toga nemojte osjećati nelagodu, sram ili krivnju već se obratite stručnjaku. Stručna osoba će vas spremno i s razumijevanjem saslušati i pomoći vam na najbolji mogući način!

Literatura:

• Mayo Clinic. Anxiety Disorders.
• MSD Medicinski priručnik dijagnostike i terapije. Anksiozni poremećaji.
• Craske MG, Rauch SL, Ursano R, Prenoveau J, Pine DS, Zinbarg RE. What is an anxiety disorder? Depress Anxiety. 2009;26(12): 1066-85.

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.