Placenta previa (lat. placenta praevia), poznata i pod nazivom predležeća ili nisko ležeća posteljica, ozbiljna je komplikacija trudnoće u kojoj placenta djelomično ili potpuno prekriva unutarnje ušće vrata maternice ili se nalazi vrlo blizu njega, sprječavajući spontani vaginalni porod.
Premda nije opasna u ranom stadiju trudnoće, može uzrokovati obilno krvarenje iz rodnice u poodmakloj trudnoći te neposredno prije ili tijekom poroda.
U tekstu koji slijedi donosimo vam sve o placenti previji – što je, zašto se pojavljuje, kojim se simptomima prezentira, kada potražiti liječničku pomoć te kako se dijagnosticira i liječi.
Placenta ili posteljica je privremeni organ koji nastaje sjedinjenjem tkiva majke i fetusa, a čiji je ispravan razvoj nužan za uspostavljanje normalne trudnoće.
Stvaranje posteljice započinje nakon implantacije (ugradnje ploda u stijenku maternice majke), a potpuno je završeno krajem prvog tromjesečja trudnoće.
Mjesto implantacije ploda, sijelo je posteljice.
Posteljica je normalno smještena pri vrhu ili na bočnim stijenkama maternice, daleko od ušća vrata maternice.
Iako je u ranoj trudnoći, posteljica često nisko položena, s napredovanjem trudnoće i širenjem maternice, ona “migrira” prema gore gdje ostaje sve do kraja trudnoće.
Izostanak pomicanja posteljice tijekom trudnoće, može dovesti do stanja poznatog pod nazivom placenta praevia ili predležeća posteljica.
Placenta previa ili predležeća posteljica predstavlja anomaliju sijela posteljice u kojoj
posteljica prethodi djetetu te mu stvara zapreku pri prolasku kroz porođajni kanal, a smještena je nisko u donjem segmentu maternice žena.
Osnovni problem kod placente previje je mehanička zapreka porodu, ali i mogućnost nezaustavljivog krvarenja već s nastupom prvih trudova. To krvarenje može biti intenzivno tako da samo kirurški zahvat, odnosno carski rez omogućuje siguran ishod za majku i dijete.
Učestalost placente previje je 1 na 200 trudnoća.
Danas je nešto češća pojavnost placente previje, upravo zbog povećanja broja carskih rezova i drugih zahvata na maternici.
Prema položaju posteljice u odnosu na unutrašnje ušće vrata maternice, razlikujemo
parcijalnu, potpunu i marginalnu placentu previju.
Otkrivena u ranoj trudnoći, obično ne predstavlja problem, ali postojanje placente previje tijekom daljnjeg napredovanja trudnoće, može uzrokovati obilno krvarenje neposredno prije ili tijekom poroda.
Točan uzrok nastanka nije poznat, ali u moguće rizične čimbenike povezane s razvojem placente previje ubrajamo:
Najčešći simptom placente previje je krvarenje koje se često prvi put javlja krajem drugog ili početkom trećeg tromjesečja i koje obično spontano prestaje.
Krvarenje je većinom bezbolno i najčešće se pojavljuje između 34. i 38. tjedna trudnoće, ali može se javiti i ranije. Manji broj trudnica kod kojih je dijagnosticirana nisko ležeća posteljica ne krvari sve do početka poroda. Krvarenje može biti različitog intenziteta – od oskudnog do vrlo obilnog te popraćeno grčevima i bolovima u donjem dijelu trbuha. Karakteristično je i da se pojavljuje nakon spolnog odnosa.
Krvarenje iz predležeće posteljice posljedica je prijevremenog djelomičnog odljuštenja abnormalno smještene posteljice zbog širenja donjeg segmenta maternice tijekom trudnoće. Ljuštenje obično počinje s prvim trudovima u posljednjem tromjesečju trudnoće i rezultira krvarenjem iz krvnih žila maternice i posteljice koje se pojačava uslijed nemogućnosti mišićnih vlakana donjeg materničnog segmenta da se kontrahiraju i time stisnu rastrgane krvne žile. Krv je svježa, svijetlocrvene boje.
Osnovni način postavljanja dijagnoze placente previje je ultrazvučni pregled koji omogućuje vizualizaciju abnormalnog sijela posteljice, prije pojave kliničkih znakova, odnosno krvarenja.
Dijagnoza placente previje može se postaviti i ginekološkim pregledom, no takav pregled mora biti nježan i oprezan, budući da neposredno nakon istog može doći do obilnog krvarenja.
U pravilu, ako se krvarenje iz rodnice pojavi nakon 20. tjedna trudnoće, ginekološki pregled je kontraindiciran, sve dok se ultrazvukom ne isključi postojanje predležeće posteljice.
Dijagnoza placente previje postavlja se na temelju ultrazvučnog pregleda, bilo tijekom rutinskog pregleda ili nakon epizode krvarenja.
Zbog posteljične sklonosti “migraciji” tijekom trudnoće, konačna dijagnoza placente previje obično se postavlja nakon 32. tjedna trudnoće.
Nažalost, ne postoji specifično liječenje predležeće posteljice.
Postupak zbrinjavanja ovisi o trajanju trudnoće, intenzitetu i trajanju krvarenja, kao i o općem stanju trudnice i ploda.
Prije 20. tjedna trudnoće, kod asimptomatskih trudnica kod kojih je dijagnosticirana nisko ležeća posteljica, nije potreban nikakav poseban tretman, dok se nakon 20. tjedna trudnoće savjetuje mirovanje uz suzdržavanje od spolnih odnosa.
Kada se pojavi krvarenje, trudnica se obično hospitalizira kako bi se procijenilo stanje majke i ploda. Ukoliko je krvarenje oskudno, najčešće se preporučuje strogo mirovanje do kraja trudnoće, a po potrebi, započinje se s lijekovima koji umiruju kontrakcije maternice.
Svrha terapije placente previje je što više odgoditi porođaj kako bi se postigla fetalna zrelost, a da se istodobno ne ugrozi majčin i/ili djetetov život.
U slučajevima obilnijeg krvarenja ili kada je dosegnuta fetalna zrelost porod je indiciran, obično carskim rezom.
Nisko ležeća posteljica sprječava namještanje djeteta na ušće vrata maternice, što je normalan položaj prije poroda i može prouzročiti prijevremeni porod te krvarenje koje ozbiljno može ugroziti život ploda i majke. Komplikacije uzrokovane placentom previjom mogu biti ozbiljne i po majku i po dijete.
U moguće komplikacije placente previje ubrajamo:
Premda je predležeća posteljica nekada predstavljala ozbiljnu prijetnju, danas gotovo 99 % majki uspješno završava trudnoću.
LITERATURA:
Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |