Svrbež kože tijela– uzroci i liječenje

Svrbež kože (pruritus) čest je simptom koji prati mnoge dermatološke bolesti, no uzrok svrbeža mogu biti i bolesti koje nisu primarno vezane za kožu, već neke druge organe. Svrbež je poprilično neugodan simptom, a češanje kože može uzrokovati njezino oštećenje, upalu praćenu crvenilom i zadebljanjem kože, ali i stvaranje rana koje se mogu inficirati bakterijama. Iako svi svrbež najčešće vežu uz urtikariju i alergije, u ovom blogu vam donosimo i druge, manje poznate uzroke svrbeža te kako ga liječiti! 

Zašto koža svrbi? 

Svrbež kože nastaje zbog djelovanja raznih tvari na živčane završetke koji se nalaze u dermisu, dubokom dijelu kože. Razne tvari mogu djelovati kao ‘okidači’ za razvoj svrbeža te se za takve molekule kaže da su pruritogene. Histamin, molekula ključna u razvoju alergijske reakcije, jedna je od najpoznatijih tvari koja može doprinijeti nastanku svrbeža. Međutim, svrbež je ponekad posljedica upalne reakcije u koži, kao što je to slučaj s atopijskim dermatitisom ili drugim upalnim bolestima kože, konzumacije lijekova (opioida) ili bolesti koje zahvaćaju sam živčani sustav budući da je osjet svrbeža zapravo signal naših živčanih stanica. 

Akutni i kronični svrbež

Svrbež kože može biti akutni ili kronični. Kronični svrbež je svaki svrbež koji traje dulje od šest tjedana. Trajanje svrbeža ne mora nužno upućivati na njegov uzrok jer mnoge kožne bolesti mogu biti kroničnog tijeka. Glavni podatak koji određuje dijagnostičku obradu jest postoje li uz svrbež i kožne promjene. Ako postoje, uzrok svrbeža vjerojatno je kožna bolest. 

Posljedice dugotrajnog svrbeža

Iako sam svrbež kože ne uzrokuje nikakve promjene na našoj koži, dugotrajan svrbež i potreba za češanjem dovodi do sekundarnih kožnih promjena. Zbog mehaničkog trenja i trljanja kože može doći do njezinog zadebljanja što se naziva lihenifikacija.

Ponekad, kao što je to slučaj kod atopijskog ili kontaktnog dermatitisa, stalno češanje dovodi do stvaranja rana koje se mogu naknadno inficirati. Takve, sekundarne bakterijske infekcije kože najčešće su uzrokovane streptokokom, a zahtijevaju liječenje lokalnim antibiotskim mastima ili kremama.

Uzroci svrbeža kože

Uzroci svrbeža mogu biti raznoliki. U većini slučajeva su to bolesti kože. U manjem broju slučajeva uzroci svrbeža mogu biti i:

• sistemske bolesti (bolesti drugih organa, poput jetre, gušterače ili bubrega),
• zloćudne bolesti,
• lijekovi (opioidi, kontrastna sredstva koja se koriste u radiološkim pretragama, ali i drugi lijekovi).

Dermatološke bolesti

Dermatološke bolesti najčešće se javljaju uz svrbež te je u tom slučaju svrbež ograničen na područje promijenjene kože. Te su bolesti uglavnom povezane uz alergijsku reakciju na neki od alergena, no to ne mora uvijek biti slučaj. Svrbež je tipičan znak:

• prurigo chronica,

• alergijskog kontaktnog dermatitisa,
• atopijskog, fotoalergijskog i seboreja,
• psorijaze,
• lichen planusa,
• pityriasis rosea (iako rjeđe),
• folikulitis (upala folikula dlake) ili gljivične infekcije,
• suhog ekcema.

Prurigo chronica 

Prurigo chronica je kronična dermatoza koja se javlja u osoba koje su sklone alergijskim reakcijama, a njezina je pojava često provocirana kontaktom s alergenom. Koža zahvaćena kroničnim prurigom je osuta papulama i čvorićima koji svrbe, a zahvaćaju predio laktova i koljena i glutealnu regiju.

Sunce kao uzrok svrbeža

Fotoalergijski i fototoksični dermatitisi također uzrokuju crvenilo i svrbež na predjelu kože koji je bio izložen sunčevoj svjetlosti. Ponekad je sama sunčeva svjetlost dovoljna za alergijsku reakciju, a u tom slučaju govorimo o solarnoj urtikariji. U drugim slučajevima za razvoj dermatoze potrebna je, uz sunčevu svjetlost, neka tvar koja djeluje kao ‘okidač’ za alergiju. Takva se tvar naziva fotosenzibilizator, a može biti kolonjska voda, parfem, krema s fotoprotekcijom ili, čak, kontakt s biljkom.

Kako se takvi preparati često nanose na područje lica i vrata, svrbež kože na vratu i promjene na koži lica često su posljedica fotoalergijske reakcije.

Folikulitis i dermatomikoze

Folikulitis (upala dlačnog folikula) može biti praćena svrbežom. Tipično se javlja uslijed brijanja i iritacije pa se tako može javiti i kod muškaraca na bradi (folikulitis brade, folliculitis barbae). Također, može se pojaviti i u osoba koje pate od pojačanog znojenja. Pravilna higijena, očuvanje suhoće kože i smanjenje iritacije doprinosi smanjenju nastanka folikulitisa.

Dermatomikoza (gljivična infekcija kože) također može biti praćena svrbežom, koji se javlja na predjelu promijenjene kože. Gljivična infekcija praćena je crvenilom, ljuskanjem i blago izdignutim rubom kožnih promjena.

Suhi ekcem

Promjene na koži kod starijih osoba u obliku crvenila i svrbeža kože često su znak suhog ekcema. Kronično češanje može dovesti i do nastanka krasti. Ne zahtijeva nikakvo posebno liječenje osim redovite hidratacije kože. 

Sistemske bolesti

Bolesti bubrega i jetre glavna su stanja koja dovode do pojave svrbeža. U slučaju bolesti jetre to je ponajprije kolestaza. Kolestaza označava zastoj žučnih kiselina zbog čega se one ne mogu lučiti iz jetrenih stanica u probavni sustav. Njezin uzrok mogu biti razne bolesti, uključujući i virusne hepatitise, alkoholnu bolest jetre, ali i zloćudne bolesti koje zahvaćaju jetru. 

Kronično zatajenje bubrega isto može uzrokovati svrbež. Zatajenje bubrega umanjuje njihovu sposobnost uklanjanja štetnih produkata metabolizma, koji su zaslužni za razvoj svrbeža. Kao i kolestaza, zatajenje može imati različite uzroke, a u modernim vremenima to su često dugotrajno visoki krvni tlak (hipertenzija) te šećerna bolest. 

Rijetki uzroci svrbeža mogu biti i poremećaj rada štitnjače (hipertireoza, ali i hipotireoza), anemija uzrokovana manjkom željeza te šećerna bolest.

Koji simptomi me trebaju zabrinuti?

Svrbež je često nelagodan, ali bezazlen simptom. Kako većina kožnih bolesti nije životno ugrožavajuća, svrbež je često samo simptom koji nas ometa u normalnim aktivnostima.  Međutim, ako uz svrbež primijetite i neke od sljedećih simptoma, nemojte odgađati posjet k liječniku:

• pojava svrbeža bez jasnih promjena na koži,
• nagli, nenamjerni gubitak tjelesne mase i/ili slabiji apetit,
• noćno znojenje i izražen umor,
• simptomi šećerne bolesti (pojačano žeđanje, učestalo mokrenje i mršavljenje),
• bol u trbuhu i žuta boja kože (žutica),
• neurološki simptomi, poput trnaca ili slabosti mišića.

Posebni oblici svrbeža

Neki uzroci svrbeža mogu biti doista specifični, a pojedini detalji o pojavi i drugim osobitostima svrbeža mogu suziti izbor i olakšati otkrivanje njegovog uzroka. U nastavku vam donosimo neke posebne situacije u kojima se svrbež može pojaviti!

Svrbež kože cijelog tijela

Svrbež kože bez osipa koji zahvaća cijelo tijelo pojavljuje se rijetko, a kada se pojavi često je jedan od alarmantnih simptoma. Ovakva se situacija javlja uglavnom u starijih osoba i zahtijeva liječnički pregled. Sistemski svrbež ovog tipa često je znak maligne (zloćudne) bolesti. Može se pojaviti na njezinom samom početku, ali i onda kada je, nažalost, bolest proširena i postoje metastaze.

Svrbež kože koji prati zloćudnu bolest zove se paraneoplastični svrbež jer se javlja usporedno (paralelno) sa zloćudnom bolesti (neoplazmom). Može se pojaviti uz:

• zloćudne bolesti krvnih stanica (leukemije i limfome)
• karcinome probavnog sustava i pluća
• karcinom prostate
• karcinom dojke.

Svrbež kože po noći

Noćni svrbež kože tipičan je za atopijski dermatitis i psorijazu. Međutim, noćni svrbež ponekad je i znak nekih parazitskih bolesti kože koje nastaju uslijed naseljavanja (infestacije) kože organizmima.

Svrab (scabies) je bolest uzrokovana infestacijom (naseljavanjem) kože posebnom vrstom grinja. Glavni simptom svraba je svrbež koji se tipično javlja noću! Grinja na ljudskoj koži kopa kanaliće što uzrokuje osjećaj svrbeža. Grinje vole tople dijelove kože pa se svrbež tipično javlja u području pregiba (koljena i laktova), unutarnje strane bedara i donjeg dijela trbuha. U djece se može javiti i na tabanima što dovodi do svrbeža tabana. 

Svrab je zarazna bolest, a prenosi se direktnim kontaktom, rubljem i posteljinom, ali i prilikom spolnog odnosa pa se ubraja u spolno prenosive bolesti. 

Svrbež kože nakon tuširanja

Svrbež nakon kontakta s vodom poseban je oblik dermatoze koja se naziva akvageni pruritus (engl. aquagenic pruritus). Obilježen je razvojem svrbeža tijela bez osipa. Može trajati kratko nakon izlaganja vodi, ali i dulji period. Ovo je stanje vrlo rijetko, a često pokazuje i nasljedna obilježja jer se pojavljuje unutar obitelji. Međutim, može biti i znak bolesti krvnih stanica (policitemije rubre vere).

Svrbež anogenitalnog područja

Svrbež kože može zahvatiti i anogenitalno područje. Svrbež tog područja može biti znak infekcije kandidom, ali i drugih spolnih infekcija pa često zahtijeva ginekološki, ali i dermatološki pregled. Treba imati na umu da dermatološke bolesti također mogu zahvatiti i genitalno područje, poput psorijaze.

Ako ne postoje jasne kožne promjene, atipični vaginalni iscjedak ili neki drugi znak infekcije, treba pomišljati na pruritus stidnice. Riječ je o stanju koje je obilježeno isključivo svrbežom, bez drugih tegoba. Slično pruritusu vulve, kod pruritusa anusa nalazimo ista obilježja. Najbolja terapijska mjera jest redovita higijena i izbjegavanje agresivnih šampona u intimnom području.

Uzrok svrbeža mogu biti i hemoroidi, ali i crijevni paraziti, poput dječjih glista. 

Svrbež kože u trudnoći

Koža u trudnoći zahtijeva posebnu njegu i prolazi kroz mnoge promjene, a neke se trudnice u trudnoći susretnu i sa svrbežom. Svrbež tijekom trudnoće može biti bezazlen, ali i znak opasnijeg stanja pa se nemojte ustručavati konzultirati se s ginekologom ako ga primijetite. Četiri kožne bolesti javljaju se isključivo u trudnoći, a to su:

• gestacijski pemfigoid,
• polimorfna erupcija u trudnoći,
• intrahepatalna kolestaza,
• atopijska erupcija.

Gestacijski pemfigoid

Gestacijski pemfigoid je autoimuna bolest kože koja se javlja u trudnica. Češće se javlja u višerotkinja. S obzirom na to da ima autoimunu etiologiju, pojava pemfigoida u trudnoći nosi i veći rizik za nastanak drugih autoimunih bolesti, uključujući i Hashimotovog tireoiditisa. Nikada se ne javlja u prvom trimestru, a obilježen je papulama i mjehurićima oko pupka i drugih dijelova tijela koje su praćene svrbežom leđa, svrbežom dlanova i tabana.

Bolest nosi povećan rizik od prijevremenog poroda, ali i spontanog pobačaja, premda većina trudnoća protekne bez takvih komplikacija. 

Odlazak k liječniku i pronalazak uzroka svrbeža 

U slučaju pojave svrbeža potreban je liječnički pregled. Kako bi uspješno otkrio uzrok vašeg svrbeža, liječnik će učiniti nekoliko stvari, a to su:

• obaviti s vama detaljan razgovor,
• zahtijevati vađenje krvi,
• obaviti pregled kože (dermatološki pregled),
• obaviti opći pregled,
• zahtijevati neke druge dodatne pretrage.

Razgovorom će liječnik pokušati saznati informacije koje su ključne za postavljanje dijagnoze, a to su:

• vrijeme pojavljivanja i trajanje svrbeža,
• jeste li bili izloženi nekim čimbenicima koji bi mogli djelovati kao ‘okidač’ za njegovu pojavu,
• jeste li konzumirali neke lijekove koji bi mogli biti uzrok alergije,
• imate li neke druge simptome pridružene svrbežu,
• imate li neki od alarmantnih simptoma uz svrbež. 

Nakon toga će uslijediti dermatološki pregled. U svrhu što boljeg i kvalitetnijeg pregleda, najbolje je pregled učiniti kod dermatologa budući da je riječ o liječniku koji je specijaliziran za kožne bolesti. 

Opći internistički pregled pomoći će u otkrivanju simptoma i znakova bolesti drugih organskih sustava koje mogu uzrokovati svrbež. Tijek internističkog pregleda ovisi o anamnezi i simptomima pridruženima svrbežu, no uvijek uključuje mjerenje tlaka, šećera i vađenje krvi jer su to najbolji alati za početnu procjenu općeg zdravlja. 

Koja je uloga vađenja krvi u pronalasku uzroka svrbeža?

Vađenjem krvi mogu se otkriti neki od uzroka svrbeža. Povećan broj eozinofila (vrste krvnih stanica) može ukazivati na alergijski uzrok svrbeža i dermatitisa. Osim toga, vađenjem krvi može se otkriti i povišena razina jetrenih enzima i žučnih kiselina, što može upućivati na kolestazu.

Iz krvi se mogu odrediti i razine hormona, poput hormona štitnjače, ali i mjeriti razina šećera te odrediti zdravlje naših bubrega prema nalazu kreatinina i ureje. 

Uzorak krvi vrijedna je pretraga jer omogućuje i izvođenje posebnijih pretraga, poput određivanja razina tumorskih markera ili pregleda krvnih stanica pod mikroskopom što se izvodi u slučaju sumnje na malignu (zloćudnu) bolest.  

Koje još pretrage mogu pomoći?

U slučaju kožnih promjena, od koristi može biti biopsija i alergološko testiranje. Biopsijom se uzima ciljani uzorak kože kako bi se pod mikroskopom vidjele promjene koje nisu vidljive golim okom, a koje mogu jasno otkriti uzrok i bolest u pozadini svrbeža. Alergološko testiranje savjetuje se u slučaju kada postoji sumnja na kontaktni alergijski dermatitis ili urtikariju te kada se uzrok krije u nutritivnim, kožnim ili drugim alergenima. 

Ako je uzrok svrbeža neka internistička bolest, poput bubrežne bolesti ili bolesti štitnjače, na raspolaganju su i radiološke metode čiji je zadatak procijeniti izgled i funkciju zahvaćenog organa. U tu se svrhu najčešće prvo izvodi ultrazvučni pregled jer je neinvazivan i siguran način stjecanja uvida u stanje vaših organa.

Kako liječiti svrbež kože? 

Liječenje svrbeža ovisi o njegovom uzroku. U slučajevima kad je svrbež prateći simptom neke primarne bolesti, treba liječiti glavnu bolest koja je dovela do svrbeža. U većini kožnih bolesti, poput urtikarije i alergije, liječenje je uglavnom usmjereno na smanjivanje upale i svrbeža, što se postiže sličnim lijekovima. Načine liječenja vam donosimo u nastavku.

Lokalno liječenje: masti, losioni i kreme za svrbež kože 

Topikalno (površinsko) liječenje primjereno je u slučaju lokaliziranog svrbeža, odnosno svrbeža ili kožnih bolesti praćenih svrbežom koje su ograničene na jedan, manji dio kože. U slučaju kad je svrbež proširen na veće područje, prednost treba dati losionima zbog lakše mazivosti. 

Kada je potrebno sistemsko liječenje?

Sistemsko liječenje svrbeža provodi se uzimanjem lijekova na usta. Takvi lijekovi tipično su antihistaminici koji smanjuju učinke histamina, glavnog krivca za nastanak svrbeža. Pri odabiru antihistaminika posebnu pažnju treba obratiti na njihov sedacijski (uspavljujući) učinak. Noviji antihistaminici nemaju izražene uspavljujuće učinke pa su lijek izbora u osoba koje voze ili u starijih osoba, kako bi se izbjegli padovi ili nezgode.

U slučaju kada je svrbež posljedica urtikarije ili druge, upalom posredovane bolesti koja zahvaća kožu, od koristi može biti i sistemska primjena kortikosteroida.

Kako si još mogu pomoći?

Osim lijekova za svrbež kože od koristi mogu biti i neki jednostavni savjeti. Savjeti u nastavku pomoći će vam umanjiti svrbež, a od posebne će koristi biti za slučajeve kada je svrbež posljedica suhe i iritirane kože:

• • Izbjegavajte tuširanje vrućom vodom.
  • Koristite hipoalergene kozmetske proizvode za pranje kože kako biste umanjili isušivanje i iritaciju.
  • Redovito koristite hidratizirajuće preparate za kožu.
  • Tijekom zimskih mjeseci nastojite održati zrak u stambenom prostoru vlažnim jer suhi zrak dodatno isušuje kožu. 
  • Nosite pamučnu odjeću i donje rublje kako biste omogućili koži da diše i smanjili iritaciju uzrokovanu sintetskim materijalima.
  • Osim tuširanja vrućom vodom, izbjegavajte i pretjeranu konzumaciju kofeina, alkohola i začinjene hrane: ove tvari djeluju vazodilatacijski (šire krvne žile) i tako smanjuju hidriranost kože. 

• Izbjegavajte dugotrajnu primjenu topikalnih (površinskih) kortikosteroida i preparata koji ih sadržavaju: iako umanjuju upalu, dugotrajna primjena kortikosteroida isušuje i oslabljuje kožu!

Savjet za kraj: Kada se javiti liječniku? 

Svaki svrbež zahtijeva pronalazak uzroka, posebice kada se uz njega pojave neki od alarmantnih simptoma. Svrbež je najčešće posljedica suhe kože ili alergijske reakcije i uglavnom ne predstavlja opasno stanje već je riječ o prolaznoj tegobi. Međutim, u ostalim je slučajevima potreban liječnički pregled! 

Razlog svrbeža u većini se slučajeva lako otkrije, no ponekad prepoznavanje točnog uzroka može biti dugotrajan i mukotrpan proces za pacijenta, ali i liječnika pa trebate biti strpljivi i suradljivi!

Literatura:

• Lavery MJ, Stull C, Kinney MO, Yosipovitch G. Nocturnal Pruritus: The Battle for a Peaceful Night’s Sleep. Int J Mol Sci 2016; 17(3):425. 
• Moses S. Pruritus. Am Fam Physician 2003;68(6):1135-42. 
• Yosipovitch G. Chronic pruritus: a paraneoplastic sign. Dermatol Ther 2010;23(6):590-6. 
• American Academy of Dermatology Association. How to relieve itchy skin?
• Sekar CS, Srinivas CR, Jacob S. Aquagenic pruritus: beneath water “lies”. Indian J Dermatol 2011;56(4):446-7. 
• Basta-Juzbašić A i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2014.

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.