Teniski lakat

U ovom blogu pročitajte o teniskom laktu ili lateralnom epikondilitisu. Saznajte što je teniski lakat, tko obolijeva od njega, koji su simptomi, kako se dijagnosticira, kako se liječi i koliko traje oporavak.

Pročitajte na koji način teniski lakat može onemogućiti rad i biti razlogom bolovanja, kao i npr. burn-out sindrom. Također, pročitajte kako teniski lakat može narušiti sportsku aktivnost.

Što je teniski lakat?

Većina mišića podlaktice ima funkciju ili savijanja ili ispružanja šake i prstiju. Zajednička tetiva mišića koji ispružaju šaku i prste (mišići ekstenzori) pričvršćena je za kost s vanjske strane lakta. Taj dio kosti naziva se lateralni epikondil humerusa, odnosno nadlaktične kosti.

Teniski lakat ili lateralni epikondilitis je ozljeda prenaprezanja tetive ekstenzornih mišića podlaktice na mjestu njezinog polazišta s vanjske strane lakta.

Drugim riječima, pretjeranim i ponavljanim naprezanjem mišića koji ispružaju šaku i prste dolazi do trošenja njihove zajedničke tetive.

Naziv teniski lakat dolazi od činjenice kako je ova bolest doista česta među igračima tenisa, o čemu možete pročitati više u nastavku teksta. Međutim, teniski lakat se još češće javlja kod poslova koji zahtijevaju rad rukama.

Teniski lakat treba razlikovati od golferskog lakta odnosno medijalnog epikondilitisa. Iako se također radi o ozljedi prenaprezanja, u ovom slučaju nije oboljela zajednička tetiva ekstenzornih mišića podlaktice, već fleksornih mišića podlaktice. Ona se nalazi s unutarnje strane lakta, gdje je i bol najizraženija.

Što uzrokuje teniski lakat?

Ponavljajući pokreti ekstenzije (ispružanja) šake uzrokuju razvoj ozljede prenaprezanja zajedničke tetive mišića ekstenzora podlaktice. Takvi pokreti mogu se susresti bilo u sportskim aktivnostima, poput tenisa, bilo u svakodnevnim aktivnostima, poput onih na radnom mjestu.

Ozljeda obično počinje kao mikroskopsko pucanje tetive. S vremenom napreduje u veće oštećenje tetive, koje uzrokuje simptome boli i oslabljene funkcije mišića.

U manjem broju slučajeva dolazi i do ozljede živca koji prolazi kroz obližnje mišiće, a koja nastaje pritiskom na živac. To se stanje naziva sindrom radijalnog tunela, a očituje se sličnim simptomima boli i slabljenja mišića.

Tko obolijeva od teniskog lakta?

Teniski lakat je najčešći uzrok boli u laktu. Obično se razvija u dominantnoj ruci, odnosno u desnoj ruci kod dešnjaka, a u lijevoj ruci kod lijevaka. Budući da se radi o ozljedi prenaprezanja, naravno da češće biva pogođena ruka kojom se više koristimo.

Sportovi kod kojih se javlja teniski lakat

Naziv teniski lakat ne zavarava, jer je ova bolest doista česta kod tenisača. Naime, teniski lakat se razvija u čak do polovice svih igrača tenisa, a osobito u početnika koji uče jednoručni backhand udarac. Naravno, bolest se često razvija i kod drugih sportova s reketom, poput badmintona ili squash-a, ali i kod sportova koji ne uključuju igranje reketom, poput dizanja utega, veslanja ili penjanja na stijene.

Postoje neki čimbenici koji povećavaju rizik nastanka ozljede u tenisača, a to su:

• loša tehnika zamaha reketom
• korištenje preteškog reketa
• nepravilna veličina drške reketa
• velika napetost žica na reketu.

Izbjegavanje ovih čimbenika rizika smanjuje vjerojatnost razvitka teniskog lakta. To će vam ujedno omogućiti da se dulje, konzistentnije, uspješnije i s većim zadovoljstvom bavite sportom.

Poslovi kod kojih se javlja teniski lakat

Iako se teniski lakat često javlja u igrača tenisa, većina ljudi koji obole od teniskog lakta ne bavi se tenisom, već se bolest razvija kao posljedica njihovog posla. Ti poslovi uključuju rad rukama, a često se radi o sljedećim oblicima rada:

• teški manualni rad (npr. stolari, vodoinstalateri, mesari, kuhari),
• rad koji zahtijeva ponavljajuće pokrete rukom (npr. frizerke, krojačice, kućanice, osobe koje mnogo rade na računalu),
• rad koji zahtijeva fine motoričke vještine ruku (npr. kirurzi, slikari).

Prepoznat je i psihološki profil ljudi koji češće obolijevaju od teniskog lakta, a to su osobe koje imaju:

• manje društvene interakcije
• manje kontakta s kolegama na poslu
• veći stupanj perfekcionizma
• više razine anksioznosti
• manje autonomije na radnom mjestu.

Koji su simptomi teniskog lakta?

Najčešći simptomi teniskog lakta su:

• bol pri ispružanju šake
• bol pri stiskanju šake
• bol kod pritiska na vanjsku stranu lakta
• oslabljena snaga stiska šake.

Kod teniskog lakta bol se tipično nalazi na podlaktici, s vanjske strane lakta. Za razliku od toga, kod golferskog lakta bol se nalazi s unutarnje strane.

Pokreti šake provociraju bol jer se pri tome oboljela tetiva nateže. Oslabljena snaga stiska posljedica je poremećaja funkcije ekstenzornih mišića, koji igraju važnu ulogu u tom pokretu.

Kako se dijagnosticira teniski lakat?

Dijagnoza teniskog lakta temelji se na razgovoru i pregledu pacijenta. Magnetska rezonancija (MR) ili ultrazvučni pregled (UZV) mogu biti od pomoći, ali radiološke pretrage nisu nužne za postavljanje dijagnoze.

Liječnik će obično zaključiti da se radi o toj dijagnozi kod pacijenta s karakterističnom boli s vanjske strane lakta i oslabljenom snagom stiska, koji se bavi poslom ili sportom koji uključuje repetitivne pokrete ruke, fine motoričke vještine ili težak rad rukama.

Također, liječnik može tijekom pregleda izvesti razne fizikalne testove na podlaktici i šaki kojima pokušava provocirati bol kako bi potvrdio dijagnozu.

Kako se liječi teniski lakat?

Terapija teniskog lakta u prvom je redu neoperativna. Takav oblik liječenja je uspješan u čak do 95% slučajeva, dok je kirurško liječenje potrebno u manjem broju slučajeva. Međutim, potrebno je biti strpljiv te slijediti savjete i mjere koji služe oporavku tkiva od ozljede.

U nastavku teksta razmatramo na koji način pojedini oblici terapije pomažu u oporavku od teniskog lakta te koje oblike terapije treba izbjegavati.

Prilagodba aktivnosti

Prvi korak u liječenju teniskog lakta je privremena pošteda od aktivnosti koja ga je uzrokovala, bilo da je to tenis, neki drugi sport ili fizička aktivnost na radnom mjestu. Ako je moguće, odmorite ruku od tjelesne aktivnosti barem nekoliko dana. Osobito izbjegavajte repetitivne pokrete i držanje ruke u položaju opterećenja dulje vrijeme, što je vjerojatno i bio prvotni uzrok ozljede.

Nakon tog perioda možete krenuti s fizikalnom terapijom i polaganim vraćanjem uobičajenim aktivnostima. Međutim, korisno je napraviti neke prilagodbe tim aktivnostima kako biste izbjegli povratak bolesti.

Kod igranja tenisa preporučuju se sljedeće modifikacije:

• Igranje na sporijoj podlozi. Zemljana podloga za tenis tipično je sporija od travnate i tvrde podloge. Drugim riječima, lopta nakon odbijanja od zemljane podloge obično ima manju brzinu nego na druge dvije podloge. Manja brzina lopte rezultirat će i manjim opterećenjem na ruku pri udaranju reketom.
• Fleksibilniji reket. Što je reket fleksibilniji, to će manje biti opterećenje za ruku pri udarcu lopte. Fleksibilnost reketa može se ispitati mjernim uređajima ili procijeniti ručnim savijanjem reketa.
• Manja napetost žica. Kao i povećana fleksibilnost reketa, manja napetost žica rasterećuje ruku koja drži reket pri udarcima.
• Veća širina drške reketa. Premalen opseg drške reketa čest je uzrok razvoja teniskog lakta. Primjereno široka drška omogućava ergonomsko držanje reketa, smanjuje rizik ozljede i pomaže oporavku.

Kod drugih tjelesnih aktivnosti koje su mogle uzrokovati razvoj teniskog lakta općenito se preporučuje nastojati rasteretiti ruku koliko je moguće, koristiti ugodniji hvat rukom, izbjegavati repetitivne pokrete i raditi učestale stanke kako bi se ruka mogla odmoriti.

Iako je potrebno privremeno poštedjeti ruku od tjelesnih aktivnosti koje su uzrokovale ozljedu, nije dobro uopće ne koristiti i ne vježbati ruku, osobito ne dulje vrijeme. To bi dovelo do slabljenja mišića i lošijeg dugoročnog ishoda bolesti. Također, poželjno je da se osoba vrati poslu kada je to moguće, uz prilagodbe kako bi smanjila rizik povrata bolesti.

Korištenje steznika za podlakticu

Korištenje steznika za podlakticu (engl. counterforce brace) djeluje tako da pri pokretima šake rasterećuje oboljelu tetivu mišića. Time doprinosi oporavku tetive i smanjenju rizika od povrata ozljede. Međutim, prema istraživanjima, nije sasvim jasno koliko je steznik doista djelotvorna metoda.

Steznici su dostupni u ljekarnama i prodavaonicama sa sportskom opremom. Nose se za vrijeme tjelesnih aktivnosti koje uključuju oboljelu ruku, osobito kod onih aktivnosti koje su prvotno uzrokovale ozljedu.

Pronađite mjesto na podlaktici gdje je bol najizraženija te postavite steznik nekoliko centimetara niže od tog mjesta. Tako djelomično rasterećujete tetivu od sila koje se prenose mišićima. Potrebno je steznik zategnuti umjereno jako – ne tako slabo da nema nikakva učinka, ali ni toliko jako da uzrokuje bol ili zaustavlja cirkulaciju krvi.

Fizikalna terapija za teniski lakat

Fizikalna terapija s vježbama snaženja ekstenzornih mišića podlaktice predstavlja prvu liniju liječenja teniskog lakta.

Vježbe snaženja vjerojatno su najbolje vježbe za liječenje teniskog lakta. Osobito se preporučuju ekscentrične vježbe snaženja. Ekscentrične vježbe snaženja razlikuju se od češće korištenih koncentričnih vježbi po tome što se mišić ne skraćuje, već se sporo isteže pod opterećenjem.

Ekscentrične vježbe snaženja za teniski lakat izvode se na sljedeći način:

1. podlaktica se položi na stol ili vlastite natkoljenice tako da šaka visi s ruba stola odnosno koljena,
2. uteg se primi u ruku,
3. uz pomoć druge ruke, šaka s utegom ispruži se (ekstendira) u najviši položaj,
4. dok se šaka savija prema dolje, uteg se spušta polako, tijekom nekoliko sekundi,
5. kada šaka dospije u najniži položaj, vraća se u početni položaj uz pomoć druge ruke, te se postupak ponavlja.

Dakle, prilikom izvođenja ove vježbe mišići se trude usporiti spuštanje utega, a time i vlastito istezanje. Tako se snaže mišići ekstenzori, čija je tetiva oboljela kod teniskog lakta.

Osim vježbi snaženja, u liječenju teniskog lakta također mogu biti korisni sljedeći oblici fizikalne terapije:

• Manipulacija. Fizioterapeut svojim rukama ostvaruje kretnje u zglobu pacijenta u svrhu povećanja ili očuvanja pokretljivosti.

• Istezanje. Pacijent može i sam istezati mišiće, tetive i druge strukture oko zglobova. Istezanje se može izvoditi pasivno, koristeći drugu ruku ili uteg, te aktivno, koristeći pokrete mišića iste ruke.
• Duboka masaža tkiva. Kao što naziv govori, radi se o tehnici masiranja pri kojoj je potrebno primijeniti silu dovoljno duboko. Razlikuje se od češće tehnike površinske masaže te može biti donekle neugodna i bolna. Svrha je održavanje pokretljivosti tkiva.

Kontrola boli kod teniskog lakta

Za vrijeme oporavka od teniskog lakta, kao i kod drugih bolesti, korisno je i poželjno kontrolirati bol.

U tu svrhu redovito se koriste tablete protiv bolova. Pri njihovom korištenju slijedite upute liječnika ili ljekarnika.

Sličan učinak u kontroli bolova ima TENS (transkutana električna nervna stimulacija), kolokvijalnog naziva ‘’struja’’. Električna struja koristi se za podraživanje živaca, što dovodi do privremenog smanjenja boli. Ovaj oblik terapije dobra je alternativa tabletama protiv bolova, te je dostupan u ustanovama za fizikalnu terapiju, a moguće je i kupiti uređaje za vlastitu upotrebu.

Terapija ledom ili hladnim oblozima također može koristiti kod teniskog lakta dok je ozljeda svježa, jer korištenjem hladnoće ublažavamo bol. Međutim, dugoročno ovaj oblik terapije nema veliku korist u liječenju teniskog lakta.

Injekcije kortikosteroida za liječenje teniskog lakta

Injekcije kortikosteroida u tetivu dugo su se koristile kao terapija teniskog lakta. Međutim, novije spoznaje ukazuju kako kortikosteroidne injekcije nisu korisne u liječenju teniskog lakta te, dapače, dovode do dugoročno lošijeg ishoda bolesti.

Iako injekcije kortikosteroida uzrokuju značajno olakšanje simptoma u razdoblju od nekoliko tjedana nakon primjene, dugoročno je veća vjerojatnost neuspjeha liječenja. Alternativno, mogu se koristiti PRP injekcije, o kojima pišemo u nastavku teksta.

PRP injekcije za liječenje teniskog lakta

Akronim PRP označuje engl. platelet-rich plasma, odnosno krvnu plazmu bogatu krvnim pločicama. Krvne pločice ili trombociti su stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi i cijeljenju tkiva.

Kod ovog postupka uzima se krv pacijenta te se iz nje koncentrira krvna plazma bogata trombocitima. Plazma se zatim injekcijom unosi u oboljelu tetivu, što ubrzava cijeljenje tkiva i oporavak od ozljede.

Studije o primjeni PRP injekcija u terapiji teniskog lakta ne pokazuju sasvim dosljedne rezultate, ali postoje dokazi o njihovoj učinkovitosti, čime se ovaj oblik liječenja pojavljuje kao alternativa kortikosteroidnim injekcijama.

Operacija teniskog lakta

Operativno liječenje ne bi trebala biti terapija prvog reda za teniski lakat. Ono se može pokušati u ljudi s dugim trajanjem simptoma, kod kojih ne dolazi do oporavka uz druge oblike terapije, poput fizikalne terapije ili PRP injekcija. Također, operativno liječenje može se iskoristiti kod ljudi koji zahtijevaju ubrzan oporavak.

Međutim, potrebno je upozoriti na neizvjesnost uspjeha operativnog liječenja – njime se ne postiže uvijek željeni učinak. Također, moguće su komplikacije (npr. ozljede ligamenata ili živaca).

Prema tome, prije odluke na operativno liječenje preporučuje se pokušati s prethodno opisanim oblicima liječenja, a operaciji pristupiti u slučaju njihova neuspjeha.

Operativni zahvat sastoji se u uklanjanju bolesnog, degenerativnog tkiva s tetive. Zahvat se ne mora izvoditi u općoj anesteziji, već ga je moguće izvesti u lokalnoj odnosno ‘’blok’’ anesteziji.

Kirurški pristup može biti klasičnim, otvorenim rezom ili minimalno invazivni. Minimalno invazivni zahvat izvodi se kroz manje rezove na podlaktici, kroz koje se uvode kamera i instrumenti (artroskopski pristup) ili, pak, pomoću igle koja probija kožu (perkutani pristup). Međutim, valja imati na umu da se minimalno invazivnim zahvatima ne postižu nužno bolji rezultati u odnosu na klasični kirurški zahvat.

Koliko traje oporavak od teniskog lakta?

Teniski lakat je bolest kod koje tipično dolazi do spontanog razrješenja. Prirodno izlječenje obično nastupa unutar 1 do 2 godine

Oporavak se može pokušati ubrzati oblicima terapije koje smo opisali. Ako je trajanje simptoma dulje i ne dolazi do oporavka uz neoperativno liječenje, može se izvesti operativni zahvat.

Literatura

1. Lenoir H, Mares O, Carlier Y. Management of lateral epicondylitis. OTSR. 2019 Dec;105(8):S241-6.
2. Yoon R, Ahmad CS. Orthobullets – Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow).

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.