×

NARUČITE SE OPĆI INTERNISTIČKI PREGLED

NARUČI SE

Opći internistički pregled


Internistički pregled predstavlja sveobuhvatan pregled u kojem su ključni uzimanje anamneze i statusa kako bi se procijenila potreba za detaljnijim pretragama sukladno tegobama koje osjeća pacijent. Internistički pregled izvodi specijalist interne medicine točnije internist.

Kao i sve u medicinskom svijetu tako je i interna medicina vrlo opširna grana unutar koje postoje brojne subspecijalizacije kojima se povećava kvaliteta u pristupu pacijentu.

Interna medicina dio je medicine koji proučava uzroke i mehanizme nastanka bolesti unutarnjih organa, na temelju utvrđenih činjenica i iz iskustva poznatih simptoma s kojima se pacijenti susreću osnovni cilj interne medicine ali i liječnika interniste je spriječiti razvoj bolesti, što ranije dijagnosticirati bolesti, ako je potrebno liječiti bolesnike i omogućiti im najveću kvalitetu života koja je moguća. 

Opći internistički pregled

Kada je potrebno otići na internistički pregled?

Najčešće se na internistički pregled treba javiti nakon što vas na to uputi vaš liječnik obiteljske medicine. Razlozi zbog kojeg se pacijenti najčešće javljaju svom liječniku obiteljske medicine su bolovi i stezanje u prsima, osjećaj nedostatka zraka koji se isprva javlja u naporu a kasnije i u mirovanju, dugotrajni i neobjašnjiv kašalj, bolovi u trbuhu, promjene u mokrenju kao i krv u mokraći, slabost i neobjašnjiv umor koji je jači nego prije, krv u stolici i promijenjena boja stolice, žutica, dugotrajne glavobolje i gubitak koncentracije

Svi navedeni simptomi mogu se povezati s određenim bolestima unutarnjih organa pri čemu pacijenti obično nakon osnovne obrade koja podrazumijeva vađenje krvi i nespecifične pretrage budu upućeni na internistički pregled. 

Najčešće se internističkim pregledom procjenjuje ima li netko arterijsku hipertenziju(povišen krvni tlak), koronarnu bolest, bolesti krvnih žila (najčešće se ispituje prisutnost periferne arterijske bolesti), opstruktivne plućne bolesti poput KOPB-a i astme, šećernu bolest, ostale endokrinološke bolesti(bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde ili hipofize koje su najčešće), bubrežnu bolest, bolest mokraćnih puteva i prostate. 

Koje pretrage obuhvaća internistički pregled?

  1. ANAMNEZA

Anamneza je razgovor između internista (specijalist interne medicine) i pacijenta kojim internist saznaje osnovne informacije o pacijentu koje su bitne za postavljanje dijagnoze osnovne bolesti. Prvo se ispituju osnovne informacije a to su ime i prezime, mjesto stanovanja, živite li u stanu ili kući, imate li djece, jeste li u braku i što ste po zanimanju. Naizgled suvišne informacije mogu biti vrlo korisne u procjeni bolesti budući da kvaliteta života itekako utječe na zdravlje svakog pojedinca.

Osim osobnih podataka internist će vas pitati koje ste bolesti preboljeli u životu, jeste li ikada bili u bolnici i zbog čega, koje bolesti su imali vaši roditelji, braće i sestre, bake i djedovi. Potom će vas pitati koje su vaše tegobe koje ste primijetili ili eventualni nalazi na temelju kojih vas je na internistički pregled uputio vaš liječnik obiteljske medicine. Liječnik će vas pitati za mokrenje i stolicu, koliko je ono često, jeste li primijetili ikakve promjene u boji.

U razgovoru ćete internistu reći koje lijekove pijete ali nemojte zaboraviti i dodatke prehrani koje uzimate spomenuti, na što ste alergični ako jeste i koja cjepiva ste primili. Važno u ovom razgovoru je reći pušite li i ako da koliko cigareta dnevno, konzumirate li alkohol i ako da koliko često. Važno je iskreno odgovarati na pitanja jer to povećava vjerojatnost postavljanja ispravne dijagnoze bolesti.

  1. FIZIKALNI PREGLED

Pregled koji obuhvaća inspekciju, palpaciju, perkusiju i auskultaciju. Inspekcija je zapravo detaljan pregled kože i vidljivih sluznica pacijenta, kojima se ispituje eventualna dehidracija i promjena boje kože primjerice plava koža(cijanoza) može upućivati na bolesti dišnog sustava i srca dok žutica na bolesti probavnog sustava.

Palpacija zapravo znači dodir kojim se utvrđuje bolnost dijelova tijela, njezina lokalizacija kao i smjer širenja. Perkusija (lat. percussio: udaranje, kucanje) je dijagnostička metoda kojom se osluškuju zvukovi izazvani laganim udaranjem po površini bolesnikova tijela. Auskultacija, osluškivanje(lat. auscultatio) je metoda utvrđivanja bolesti kojom se osluškuju šumovi (zvuci) koji se stvaraju u organizmu.

Fizikalnim pregledom se utvrđuju opći vitalni parametri poput stanja svijesti, frekvencije disanja, frekvencije srca, vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka i temperature čime se pacijent ako ima jedan ili više kriterija neispravan odnosno izvan referentnih raspona smatra hitnijim za liječenje.

  1. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA

Najčešće nakon uzete anamneze i fizikalnog pregleda pacijenta se šalje na vađenje krvi gdje uz osnovnu obradu koja podrazumijeva diferencijalnu krvnu sliku, koagulogram, lipidogram i biokemijske nalaze. Ovo je vrlo važan dio pregleda jer na temelju dobivenih markera pacijenta ćemo uputiti na daljnju obradu i specijalne pretrage.

Primjerice pacijent koji ima visoki ukupni kolesterol a uz to rizične čimbenike za brži razvoj ateroskleroze poput pušenja, ima simptome bolova u prsima koji se pogoršavaju u naporu treba poslati na stres ehokardiografiju ili ergometriju kojom će se utvrditi ima li pacijent zaista koronarnu bolest.

  1. MJERENJE KRVNOG TLAKA

Normalne vrijednosti krvnog tlaka su manje od 140/90 mjereno u bolničkim uvjetima odnosno manje od 135/85 mjereno kod kuće. Internist će izmjeriti tlak na pravilan način koji podrazumijeva mjerenje tlaka u sjedećem položaju sa spuštenim i ne prekriženim nogama. Pacijent prije mjerenja tlaka ne smije konzumirati kofeinske napitke ili cigarete minimalno 30 minuta. Nadlaktica nad kojom se vrši mjerenje mora biti u potpunosti oslobođena od odjeće.

Manžeta tlakomjera stavlja se 2 do 3 centimetra iznad kubitalne jame nadlaktice kako bi bila u razini srca. Mjerenje koje se izvodi na pacijentu prvi puta treba obavezno provesti na obje ruke a pri svakom sljedećem mjerenju na onoj ruci na kojoj je početno izmjeren viši tlak. Mjerenje tlaka treba izbjegavati na ruci koja je pogođena neurološkim deficitom kao što je esencijalni tremor jer se mogu izmjeriti lažno visoke ili lažno niske vrijednosti tlaka.

  1. EKG

Elektrokardiografija predstavlja temeljnu dijagnostičku metodu u kardiologiji i izvodi se prilikom svakog pregleda bolesnika a podrazumijeva snimanje električne aktivnosti srca, tako da se ona bilježi na papiru ili prikazuje na monitoru u obliku krivulje s pozitivnim i negativnim otklonima. Uređaj kojim se vrši taj postupak naziva se elektrokardiograf a grafički ispis naziva se elektrokardiogram.

U analizi ekg zapisa najvažnije je odrediti kolika je frekvencija rada srca, ritam srca( pravilan je ritam sinusni ritam), os srca koja predstavlja smjer u kojem se šire impulsi kroz srčani mišić, ima li ili nema hipertrofije srca koja bi eventualno mogla upućivati na dugotrajno povišene vrijednosti tlakova i nereguliran tlak. I zadnja stavka ali ne i manje bitna je odrediti znakove trenutnog ili preboljelog infarkta. Kada se na ekg zapisu utvrde znakovi infarkta pacijenta se hitno šalje na adekvatno liječenje u jedinice intenzivnog kardiološkog liječenja ili kod blažih oblika infarkta u bolnicu na odjel kardiologije.

  1. SPIROMETRIJA

Spirometrija je najčešći test plućne funkcije u kliničkoj praksi koji omogućava dinamično mjerenje plućnih volumena kao i brzinu protoka zraka kroz dišne puteve, što se može prikazati brojčanim rezultatom ili u obliku krivulje protok-volumen. Nalaz spirometrije pomaže u razlikovanju opstruktivnih od restriktivnih smetnji disanja

Tehnika izvođenja spirometrije zahtjeva suradljivost bolesnika koji najprije normalno diše a potom učini maksimalni udah nakon kojeg slijedi brz i jak izdah dokle god je to moguće. Izdah treba trajati najmanje 6 sekundi i ne smije biti prekinut kašljanjem. Pri tome bolesnik usnicama čvrsto stisne usnik spirometra a na nos se stavi štipaljka. Spirometar(uređaj za izvođenje spirometrije) mjeri i računalo analizira protoke i volumene koji se naknadno ispisuju. Prije spirometrije u spirometar se unose osnovni bolesnikovi parametri(spol, dob, tjelesna masa i visina). 

Parametri koje mjerimo spirometrijom su:

  • FVC: maksimalna količina zraka koju bolesnik može izdahnuti nakon maksimalnog udaha 
  • FEV1: volumen zraka koji se izdahne u prvoj sekundi 
  • FEV1/FVC
  • PEF: maksimalna brzina izdaha
  • FEF
  1. DODATNE INTERNISTIČKE PRETRAGE

Nakon gore navedenih mjerenja vaš internist uputit će vas na pretrage koje smatra da su važne za postavljanje dijagnoze osnovne bolesti, primjerice ultrazvuk abdomena ako imate simptome bolesti probavnog sustava ili bubrega.  

Kako se pripremiti za internistički pregled?

Ne postoje posebne pripreme za ovaj pregled ali ono što je važno je ne zaboraviti ponijeti svu dosadašnju medicinsku dokumentaciju i povijest bolesti. Ako smatrate da ćete zaboraviti navesti neke od simptoma koji vas muče slobodno ih zapišite bilježnicu i priložite svome liječniku.

Ovisno o dodatnim pretragama koje internist predloži primjerice ultrazvuk štitnjače  on će objasniti kako se adekvatno treba pripremiti za navedenu vrstu pretrage. U slučaju nejasnoća nemojte se ustručavati i pitajte svog liječnika za objašnjenje.

Što sve spada u internu medicinu?

Interna medicina je posebna grana medicine koja proučava uzroke i mehanizme nastanka bolesti unutarnjih organa kako bi se one mogle što ranije prepoznati, liječiti i spriječiti napredovanje prema težim oblicima koji pacijentima narušavaju kvalitetu i smanjuju trajanje života. 

U internu medicinu spada mnoštvo subspecijalizacija koje su svoj fokus ograničile na bolesti pojedinih organa i organskih sustava pa tako imamo sljedeće subspecijalnosti:

  • ENDOKRINOLOGIJA: grana interne medicine koja proučava bolesti žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i produkte žlijezda a to su hormoni
  • GASTROENTEROLOGIJA: proučava bolesti probavnog sustava a to su bolesti jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva i njima pridruženih organa a to su jetra, gušterača, žučnjak i žučni vodovi
  • HEMATOLOGIJA: proučava stanični dio krvi a to su leukociti, trombociti i eritrociti, od nastanka navedenih stanica u krvotvornim organima, preko funkcija i života stanica u cirkulaciji i tkivima do propadanja stanica u organizmu
  • KARDIOLOGIJA: dio koji proučava bolesti srca i krvnih žila poput koronarne bolesti, srčanog zatajivanja, periferne arterijske bolesti, cerebrovaskularna bolest, greške srčanih zalistaka i elektrofiziologija srca. Internist kardiolog je subspecijalist koji postavlja dijagnozu na temelju internističkog pregleda i liječi kardiološke bolesnike
  • PULMOLOGIJA: proučava bolesti dišnog sustava dok liječnik pulmolog uz već napomenutu spirometriju provodi brojne pulmološke dijagnostičke pretrage i liječi bolesnike
  • NEFROLOGIJA: bolesti bubrega i mokraćnih puteva
  • ANGIOLOGIJA 
  • INFEKTOLOGIJA
  • ONKOLOGIJA
  • NEUROLOGIJA
  • DERMATOLOGIJA
  • POREMEĆAJ PREHRANE I METABOLIZMA
  • REUMATOLOGIJA

Naručite se na pregled

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.