Štitnjača, tzv. čuvarica cijelog organizma endokrina je žlijezda u ljudskom organizmu, koja svojim oblikom podsjeća na leptira ili slovo H, a ultrazvuk štitnjače treba napraviti u slučaju simptoma povećanog ili smanjenog rada žlijezde kao što su: umor, gubitak koncentracije, dobivanje ili neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini, nesanica, usporen metabolizam, opadanje kose.
Preporuku za ultrazvuk može dati liječnik opće medicine, na temelju subjektivnih smetnji osobe ili se pak ultrazvuk može raditi po preporuci endokrinologa (specijalista za žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem). Najčešći simptomi zbog kojih se pristupa ultrazvuku štitnjače su:
1. Konstantan umor koji traje duže vrijeme te ne prolazi niti nakon odmora. Razlog može biti manjak hormona štitnjače u krvi (hipotireoza) koji vodi usporavanju metabolizma.
2. Tahikardija, ubrzana probava, glavobolje, bolovi u zglobovima, znojenje, mršavljenje. Razlog može biti višak hormona štitnjače (hipertireoza) koji dovodi do ubrzanog metabolizma.
3. Osjećaj depresivnosti također može biti znak bolesti štitnjače, a možemo ga opisati kao dugotrajno loše raspoloženje uslijed kojeg dolazi do otežanog spavanja, lošeg apetita te gubitka interesa za aktivnosti koje su vas prije veselile.
Ako imate navedene simptome, a pregled i ultrazvuk štitnjače pokazuju uredne nalaze, moguće je kako se radi o anksioznosti ili depresiji koje mogu uzrokovati slične simptome. U tom slučaju, posavjetujte se sa svojim liječnikom opće prakse o terapiji kod psihologa ili psihijatra koji vam može pomoći osvijestiti koja su to područja života zbog kojih ste nezadovoljni te Vas naučiti tehnike uspješnijeg nošenja sa stresom.
Ultrazvuk štitnjače je bezbolna i jednostavna metoda pregleda, radi se u položaju ležeći na leđima. Radiolog ultrazvučnom sondom mjeri veličinu štitnjače, gleda njezinu morfologiju, eventualne čvoriće i promjene. Ne postoji posebna priprema za ultrazvuk štitnjače niti životna dob u kojoj se taj pregled treba raditi.
U svijetu preko dvije milijarde ljudi ima neki poremećaj štitnjače, a 20% od toga su Europljani. Hrvatska nažalost ima veliku incidenciju karcinoma štitnjače (10 osoba na 100 000 osoba). Otprilike 450 osoba u Hrvatskoj godišnje oboli od raka štitnjače. U skupini endokrinoloških bolesti, bolesti štitnjače su na drugom mjestu po raširenosti. Na prvom je mjestu šećerna bolest. Žene su čak deset puta podložnije problemima sa štitnjačom.
Kada se govori o bolestima štitnjače, postoje češći poremećaji i oni koji se rjeđe pojavljuju.
Dva najčešća poremećaja štitnjače su hipotireoza (manjak hormona u krvi) i hipertireoza (povećana razina hormona u krvi). Česta bolest štitnjače koja može dovesti do hipo- ili hipertireoze je autoimuni tiroiditis (morbus Hashimoto).
Redovno kontrolirajte štitnjaču vađenjem hormona koje će zatim pregledati endokrinolog i ultrazvukom štitnjače. Jako je važno redovito ići na kontrolu jer je rana dijagnoza ključna za uspješnu terapiju.
Ukoliko se na ultrazvuku štitnjače nađu promjene u smislu difuzne lezije ili fokalnih promjena (promijenjena struktura ili čvorići, ciste) , ovisno o nalazu preporučuje se daljnja obrada: punkcija, određivanje hormona štitnjače, pregled kod endokrinologa.
“Ukoliko posumnjate na bolest štitnjače glavne metode pregleda su ultrazvuk i laboratorijska obrada štitnjače. Redovito pratite svoje tijelo i promjene.”
Štitnjača je endokrina žlijezda. Smještena je u prednjem, donjem dijelu vrata, čine ju dva režnja koji su povezani središnjim dijelom. Ona je glavna energetska žlijezda i regulira rad svih tjelesnih stanica, jer hormoni koje ona luči direktno utječu na metabolizam svih tjelesnih stanica.
Hormoni štitnjače su trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Štitnjači nadređena žlijezda hipofiza luči tiroidni stimulirajući hormon (TSH). Preporučuje se mjerenje slobodnih oblika hormona štitnjače iz krvi (fT3, fT4, TSH). Svakako treba kontrolirati i antitijela štitnjače jer se u današnje vrijeme sve češće pojavljuje antoimuna bolest štitnjače koju karakteriziraju visoka antitijela u krvi.
Simptomi poremećaja štitnjače mogu se pojaviti u obliku hipertireoze ili hipotireoze. Hipotireoza se manifestira usporavanjem tjelesnog metabolizma (umor, debljanje, zatvor, suhoća kože, nepodnošljivost hladnoće). Hipertireoza se manifestira ubrzavanjem tjelesnog metabolizma (mršavljenje, znojenje, tahikardija, hipertenzija, nepodnošljivost topline).
Ultrazvukom se može dijagnosticirati i tumor na štitnjači koji se ne mora reflektirati promjenom u hormonskom statusu. Manji tumori se ne mogu otkriti fizikalnim pregledom već samo ultrazvukom, dok se veći tumori mogu napipati kod fizikalnog pregleda.
Ciste na štitnjači mogu biti dobroćudne i ne zahtijevaju daljnju obradu, a ukoliko je cista velika, potrebno je učiniti citopunkciju.
Terapiju za bolesti štitnjače određuje endokrinolog u skladu sa laboratorijskim nalazima i nalazom ultrazvuka. Prvi korak u liječenju štitnjače je promjena stila života, uvodi se fitoterapija u obliku dodataka prehrani, u cilju ublažavanja neželjenih simptoma. Drugi korak je uvođenje nadomjestaka hormona. Krajnji korak je kirurško odstranjenje dijela ili cijele štitnjače, koji se preporuča osobama koje imaju tumore, guše, kroničnu upalu te sva stanja gdje tradicionalno liječenje nije dalo rezultata. Nakon takvog zahvata potrebno je uvesti doživotnu hormonalnu terapiju.
Cijena ultrazvuka štitnjače je 300,00 kn.
Ostale cijene usluga saznajte u našem cjeniku.
Čvor na štitnjači
Hashimotov sindrom
Radiološki pregledi važni za vaše zdravlje
Autor: Dr. Obad
