Ultrazvuk štitnjače

Štitnjača, tzv. čuvarica cijelog organizma endokrina je žlijezda u ljudskom organizmu, koja svojim oblikom podsjeća na leptira ili slovo H, a ultrazvuk štitnjače treba napraviti u slučaju simptoma povećanog ili smanjenog rada žlijezde kao što su: umor, gubitak koncentracije, dobivanje ili neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini, nesanica, usporen metabolizam, opadanje kose.

Kada treba napraviti ultrazvuk štitnjače?

Preporuku za ultrazvuk može dati liječnik opće medicine, na temelju subjektivnih smetnji osobe ili se pak ultrazvuk može raditi po preporuci endokrinologa (specijalista za žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem). Najčešći simptomi zbog kojih se pristupa ultrazvuku štitnjače su:

1. Konstantan umor koji traje duže vrijeme te ne prolazi niti nakon odmora. Razlog može biti manjak hormona štitnjače u krvi (hipotireoza) koji vodi usporavanju metabolizma.

2. Tahikardija, ubrzana probava, glavobolje, bolovi u zglobovima, znojenje, mršavljenje. Razlog može biti višak hormona štitnjače (hipertireoza) koji dovodi do ubrzanog metabolizma.

3. Osjećaj depresivnosti također može biti znak bolesti štitnjače, a možemo ga opisati kao dugotrajno loše raspoloženje uslijed kojeg dolazi do otežanog spavanja, lošeg apetita te gubitka interesa za aktivnosti koje su vas prije veselile.

Što ako su nalazi štitnjače dobri, a i dalje se osjećam loše?

Ako imate navedene simptome, a pregled i ultrazvuk štitnjače pokazuju uredne nalaze, moguće je kako se radi o anksioznosti ili depresiji koje mogu uzrokovati slične simptome. U tom slučaju, posavjetujte se sa svojim liječnikom opće prakse o terapiji kod psihologa ili psihijatra koji vam može pomoći osvijestiti koja su to područja života zbog kojih ste nezadovoljni te Vas naučiti tehnike uspješnijeg nošenja sa stresom.

Kako izgleda ultrazvuk štitnjače? Kako se pripremiti za ultrazvuk štitnjače?

Ultrazvuk štitnjače je bezbolna i jednostavna metoda pregleda, radi se u položaju ležeći na leđima. Radiolog ultrazvučnom sondom mjeri veličinu štitnjače, gleda njezinu morfologiju, eventualne čvoriće i promjene. Ne postoji posebna priprema za ultrazvuk štitnjače niti životna dob u kojoj se taj pregled treba raditi.

Koje su najčešće bolesti štitnjače?

U svijetu preko dvije milijarde ljudi ima neki poremećaj štitnjače, a 20% od toga su Europljani. Hrvatska nažalost ima veliku incidenciju karcinoma štitnjače (10 osoba na 100 000 osoba). Otprilike 450 osoba u Hrvatskoj godišnje oboli od raka štitnjače. U skupini endokrinoloških bolesti, bolesti štitnjače su na drugom mjestu po raširenosti. Na prvom je mjestu šećerna bolest. Žene su čak deset puta podložnije problemima sa štitnjačom.

Kada se govori o bolestima štitnjače, postoje češći poremećaji i oni koji se rjeđe pojavljuju.
Dva najčešća poremećaja štitnjače su hipotireoza (manjak hormona u krvi) i hipertireoza (povećana razina hormona u krvi). Česta bolest štitnjače koja može dovesti do hipo- ili hipertireoze je autoimuni tiroiditis (morbus Hashimoto).

Zašto je važno ići redovito na ultrazvuk štitnjače?

Redovno kontrolirajte štitnjaču vađenjem hormona koje će zatim pregledati endokrinolog i ultrazvukom štitnjače. Jako je važno redovito ići na kontrolu jer je rana dijagnoza ključna za uspješnu terapiju.

Što nakon ultrazvuka?

Ako se na ultrazvuku štitnjače nađu promjene u smislu difuzne lezije ili fokalnih promjena (promijenjena struktura ili čvorići, ciste) , ovisno o nalazu preporučuje se daljnja obrada: punkcija, određivanje hormona štitnjače, pregled kod endokrinologa.

Naši doktori

Dr. Obad

“Ako posumnjate na bolest štitnjače glavne metode pregleda su ultrazvuk i laboratorijska obrada štitnjače. Redovito pratite svoje tijelo i promjene.”

Česta pitanja

Što je štitnjača i čemu služi?

Štitnjača je endokrina žlijezda. Smještena je u prednjem, donjem dijelu vrata, čine ju dva režnja koji su povezani središnjim dijelom. Ona je glavna energetska žlijezda i regulira rad svih tjelesnih stanica, jer hormoni koje ona luči direktno utječu na metabolizam svih tjelesnih stanica.

Koje je hormone štitnjače važno kontrolirati?

Hormoni štitnjače su trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Štitnjači nadređena žlijezda hipofiza luči tiroidni stimulirajući hormon (TSH). Preporučuje se mjerenje slobodnih oblika hormona štitnjače iz krvi (fT3, fT4, TSH). Svakako treba kontrolirati i antitijela štitnjače jer se u današnje vrijeme sve češće pojavljuje autoimuna bolest štitnjače koju karakteriziraju visoka antitijela u krvi.

Koji su simptomi bolesti štitnjače?

Simptomi poremećaja štitnjače mogu se pojaviti u obliku hipertireoze ili hipotireoze. Hipotireoza se manifestira usporavanjem tjelesnog metabolizma (umor, debljanje, zatvor, suhoća kože, nepodnošljivost hladnoće). Hipertireoza se manifestira ubrzavanjem tjelesnog metabolizma (mršavljenje, znojenje, tahikardija, hipertenzija, nepodnošljivost topline).
Ultrazvukom se može dijagnosticirati i tumor na štitnjači koji se ne mora reflektirati promjenom u hormonskom statusu. Manji tumori se ne mogu otkriti fizikalnim pregledom već samo ultrazvukom, dok se veći tumori mogu napipati kod fizikalnog pregleda.

Što ako ultrazvuk pokaže da postoji cista na štitnjači?

Ciste na štitnjači mogu biti dobroćudne i ne zahtijevaju daljnju obradu, a ako je cista velika, potrebno je učiniti citopunkciju.

Kako možemo liječiti štitnjaču?

Terapiju za bolesti štitnjače određuje endokrinolog u skladu s laboratorijskim nalazima i nalazom ultrazvuka. Prvi korak u liječenju štitnjače je promjena stila života, uvodi se fitoterapija u obliku dodataka prehrani, u cilju ublažavanja neželjenih simptoma. Drugi korak je uvođenje nadomjestaka hormona. Krajnji korak je kirurško odstranjenje dijela ili cijele štitnjače, koji se preporučuje osobama koje imaju tumore, guše, kroničnu upalu te sva stanja gdje tradicionalno liječenje nije dalo rezultata. Nakon takvog zahvata potrebno je uvesti doživotnu hormonalnu terapiju.

UZV štitnjače – cijena?

Cijene usluga saznajte u našem cjeniku.

Dodatne informacije

Čvor na štitnjači
Hashimotov sindrom
Radiološki pregledi važni za vaše zdravlje

Autori: Dr. Obad  i Dr. Marušić

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.