Patite li od visokog tlaka, povremenog osjećaja preskakanja srca, ili teže podnosite fizički napor, kardiolog vam može pomoći u pronalasku rješenja i održavanju kvalitete života. Želja da zdravlju pristupimo cjelovito, motivirala nas je da u Poliklinici Mazalin našim pacijenticama, ali i pacijentima omogućimo i vrhunsku skrb u području kardiologije. Saznajte sve o kardiološkom pregledu i kada vam je potreban. 

Što je kardiološki pregled?

Kardiološki pregled je jedan od glavnih internističkih pregleda, a izvodi ga liječnik kardiolog. Svrha pregleda je otkriti uzrok i mogućnosti liječenja svih tegoba vezanih uz vaše srce. Pregled kardiologa obuhvaća i neke osnovne pretrage, poput EKG snimanja, a po potrebi se može upotpuniti i drugim pretragama, poput holtera EKG-a, ultrazvuka i slično. 

Kako izgleda kardiološki pregled?

Kardiološki pregled sastoji se od uzimanja anamneze, pregleda dosadašnje medicinske dokumentacije (ako je pacijent ima), fizikalnog pregleda te izvođenja dodatnih pretraga. U Poliklinici Mazalin nastojimo našim pacijentima ponuditi jednostavnost, pouzdanost i stručnost pa u sklopu pregleda postoji mogućnost i izvođenja EKG-a, ultrazvuka srca i holtera EKG-a. 

Razgovor s pacijentom – prvi i osnovni korak kvalitetnog pregleda kardiologa

Anamneza je prvi korak u kvalitetnom pregledu i zapravo je riječ o dijelu pregleda gdje kardiolog upoznaje pacijenta, tegobe vezane uz njegovo zdravlje, funkcije i navike te doznaje informacije koje su mu potrebne u određivanju daljnje obrade i liječenja. 

Kardiološki pregled u nekoliko koraka

Nakon detaljne anamneze, slijedi fizikalni pregled. Fizikalni pregled obuhvaća:

• određivanje vitalnih parametara (mjerenje tlaka, pulsa i saturacije kisikom na sobnom zraku)
• inspekciju i palpaciju prsnog koša,
• auskultaciju srca i pluća,
• auskultaciju perifernih krvnih žila te provjeru njihovih pulsacija.  

Mjerenje vitalnih parametara bitno zbog utvrđivanja visokog krvnog tlaka, ubrzanog ili usporenog srčanog ritma te procjene saturacije kisikom što je bitno kod osoba sa srčanim popuštanjem. 

Auskultacija (slušanje stetoskopom) je osnovna pretraga u kardiologiji jer se njome može provjeriti ritmičnost srčane akcije, odrediti kvaliteta srčanih tonova i eventualno postojanje srčanih šumova. Prisutnost srčanog šuma može biti znak strukturnih bolesti srca i zalistaka, poput aortne stenoze (suženja izlaznog dijela aorte) ili insuficijencije (povrata krvi zbog popuštanja srčanih zalistaka) i sličnih stanja. 

Nepravilnost srčanih tonova i njihova aritmičnost jedan je od glavnih znakova fibrilacije atrija, jedne od najčešćih srčanih aritmija. 

Rad pluća i njihova funkcija usko su vezani uz rad srca. Popuštanje lijeve strane srca, koje najčešće nastaje tijekom dugogodišnje hipertenzije ili nakon infarkta miokarda, uzrokuje povrat krvi i njezino slabije pumpanje iz plućne cirkulacije, što dovodi do nakupljanja viška tekućine u plućima. Pacijenti zbog toga često osjećaju nedostatak zraka i lošije podnose fizičku aktivnost, a na pregledu pluća može se čuti izmijenjeni šum disanja.  

Pregled perifernih pulsacija i auskultacija šumova nad velikim krvnim žilama također su dio pregleda. Liječnik stetoskopom sluša nekoliko točaka, a to su karotide (krvne žile vrata), trbušni dio aorte te područje prepona (femoralne krvne žile). Postojanje šumova dokaz je periferne arterijske bolesti koja se često susreće u kardioloških bolesnika. 

Pregled vratnih vena jednako je bitan kao i pregled arterijskih krvnih žila. Kod osoba koje imaju teži oblik srčanog popuštanja i kod kojih je srce izraženije oslabilo, mogu se primijetiti proširene vene vrata zbog otežanog pumpanja krvi u cirkulaciju. Takve, proširene vratne vene, jedan u od glavnih znakova težih oblika srčane insuficijencije. 

Što je još dio kardiološkog pregleda?

Osim pregleda samog srca, pluća i krvnih žila, kardiološki pregled obuhvaća i pregled drugih dijelova tijela, a to su:

• pregled ekstremiteta (ruku i nogu) te
• pregled abdomena. 

Kardiološki pacijenti često razvijaju edeme potkoljenica. Takvi se edemi nazivaju tjestasti edemi, a posljedica su slabijeg povrata krvi u srce i slabljenja srčane kontrakcije. U slučaju postojanja edema ili njihovog pogoršanja potrebno je pojačati diuretsku terapiju, odnosno dozu lijekova koji potiču mokrenje. Iz istog razloga pacijenti mogu imati uvećanu jetru (hepatomegalija). 

Kada mi je potreban kardiološki pregled?

Kardiološki pregled preporučuje se svima koji imaju neki od simptoma koji mogu ukazivati na poteškoće rada našeg srca. Simptomi srčanih bolesti ponekad mogu biti suptilni, a skloni smo ih i ponekad ignorirati (primjerice, bol u prsima), no treba ih na vrijeme prepoznati. 

Pregled kardiologa potrebno je učiniti ako:

• ste primijetili da se brže umarate, teže podnosite fizički napor, osjećate zaduhu (nedostatak zraka) pri fizičkoj aktivnosti,
• imate povremene bolove u prsima koji se javljaju pri fizičkom naporu, a osjećate ih kao ‘stezanje’ ili ‘pritisak’,
• osjećate da vam srce radi nepravilno,
• imali ste kratkotrajan gubitak svijesti (sinkopu),
• imate visoki krvni tlak koji se teško kontrolira uz tipično propisivane lijekove za tlak i njihove kombinacije,
• ste preboljeli srčani udar,
• ste preboljeli moždani udar kao posljedicu srčane aritmije (fibrilacije atrija),
• imate veći broj kroničnih bolesti koje utječu na zdravlje srca (primjerice, visoki tlak, šećernu bolest i povišene masnoće).

Kada su mi uz kardiološki pregled potrebne i kardiološke pretrage?

Izuzev EKG, koji se u većini slučajeva standardno izvodi u sklopu kardiološkog pregleda, ponekad je potreban dodatni ultrazvučni pregled srca. Ultrazvučni pregled srca potreban je ljudima koji imaju promjene na srčanim zaliscima, imaju dijagnozu srčanog popuštanja radi procjene snage srca i njegovih kontrakcija (tzv. ejekcijska frakcija lijeve klijetke) ili imaju neki drugi strukturni problem srca. 

Osim ultrazvuka, u sklopu obrade aritmija i sinkopa, potrebno je dodatno napraviti i holter EKG kako bi se dobio uvid u srčani ritam kroz dulji period (24, 48 ili 72 sata).

Koliko često moram ići kardiologu?

Učestalost kardioloških pregleda ovisi o bolesti koju imate i o tijeku njezinog liječenja. Načelno se kardiološke kontrole trebaju izvoditi jednom godišnje, a po potrebi se mogu izvoditi i češće (svakih 6 mjeseci ili češće). Na primjer, nakon uvođenja novih lijekova za aritmiju ili povišen tlak, kardiolog može savjetovati raniju kontrolu. 

Što nakon pregleda kardiologa?

Nakon pregleda i uzimanja povijesti bolesti, naši će kardiolozi dati svoje mišljenje o terapiji, promjeni dosadašnje terapije te daljnjim pretragama koje su potrebne, a isto tako definirati i vrijeme idućeg kontrolnog pregleda. Kardiolog će u svome mišljenju dati osvrt na:

• vaše trenutno zdravstveno stanje,
• dati vam smjernice o higijensko-dijetetskim mjerama,
• propisati odgovarajuću terapiju lijekovima,
• savjetovati daljnje pretrage, ako su one potrebne. 

Kvalitetan odnos liječnika i pacijenta te uzajamno povjerenje glavni su motivi na kojima temeljimo svoj rad, stoga se nemojte ustručavati tijekom pregleda potražiti i odgovore na pitanja vezana uz vlastito zdravlje. 

Koja je cijena pregleda?

Obratite nam se s povjerenjem i naručite se već danas na kardiološki pregled. Cjenik usluga pogledajte ovdje.