×

Hipertenzija ili povišen krvni tlak – kako ga držati pod kontrolom?

Hipertenzija ili povišen krvni tlak je ozbiljno zdravstveno stanje koje znatno povećava rizik za razvoj srčanih, bubrežnih i drugih bolesti. Procjenjuje se da čak 1,3 milijardi ljudi u dobi od 30 do 79 godina ima visok tlak, s time da čak polovica oboljelih nije ni svjesna postojećeg problema. Hipertenzija se zbog toga naziva i tihim ubojicom” – jedna je od vodećih bolesti odgovornih za preuranjenu smrt te čak 13,5% ukupnog broja smrti u svijetu otpada upravo na komplikacije povezane s povišenim krvnim tlakom. Neliječena hipertenzija može dovesti do razvoja hipertenzivne vaskularne bolesti, koja uključuje posljedice hipertenzije poput promijenjene funkcije i strukture krvnih žila, srca i mnogih drugih organa. Komplikacije su najčešće povezane sa srčanim bolestima otkazivanje srčane funkcije i srčani udar. No, hipertenzija može biti uzrokom i drugih opasnih stanja, poput moždanog udara ili zatajenja bubrega.

hipertenzija

ŠTO JE HIPERTENZIJA?

Hipertenzija je stanje povećanog pritiska krvi na stijenke krvnih žila (arterija). Taj pritisak – krvni tlak – ovisi o količini krvi koja protječe žilama radom srca, kao i otporu protoku krvi koji može biti prisutan u žilama. Drugim riječima, krvni tlak će biti viši ukoliko je volumen krvi veći (srce jače radi i izbacuje veću količinu krvi svakim otkucajem) te što su krvne žile uže. Posljednja mogućnost javlja se najčešće kod starijih osoba koje pate od arterioskleroze – to je stanje pri kojem dolazi do suženja i gubitka elastičnosti u arterijama zbog nakupljanja plaka u njima. Zbog toga arterije postaju krute i gube mogućnost prilagodbe – ne mogu se dovoljno proširiti kada se u njih potiskuje krv.

KAKO SE MJERI KRVNI TLAK? – SISTOLIČKI I DIJASTOLIČKI TLAK

 Mjerenje krvnog tlaka provodi se pri rutinskom pregledu kod obiteljskog liječnika, tako da se manžeta postavi na nadlakticu, zatim slijedi pritisak pri njenom punjenju zrakom, a onda i postepeno popuštanje pritiska dok se zrak ispušta. Pri tome liječnik stetoskopom prislonjenim u lakatnu jamu osluškuje protok krvi i očitava mjerenja. Dobivene su dvije vrijednosti (u mjernoj jedinici mmHg) – prva brojka označava tzv. sistolički tlak (tlak pri otkucaju srca), a druga brojka tzv. dijastolički tlak (tlak između otkucaja srca). Primjerice, ako je izmjeren sistolički tlak od 120 mmHg i dijastolički tlak od 80 mmHg, to se bilježi kao 120/80 (mmHg), a čita kao „sto dvadeset kroz osamdeset”. Postoje i digitalni tlakomjeri dostupni za kućnu primjenu koji mogu poslužiti kada je mjerenje tlaka potrebno raditi često, s time da su pouzdaniji oni tlakomjeri koji mjere na nadlaktici, u odnosu na one koji mjere na zapešću.

ESENCIJALNA I SEKUNDARNA HIPERTENZIJA

Hipertenzijom se smatra dugotrajnije povišenje sistoličkog tlaka iznad 140 mmHg, odnosno dijastoličkog tlaka iznad 90 mmHg. Čak je oko 90 do 95% slučajeva hipertenzije nepoznata uzroka – to je tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija, dok je u preostalih 5-10% slučajeva povišen krvni tlak posljedica neke druge bolesti, pa se naziva sekundarnom hipertenzijom. Stanja i bolesti koje dovode do sekundarne hipertenzije su:

 

  • bubrežne bolesti (kronična bubrežna bolest, akutni glomerulonefritis, stenoza bubrežne arterije, tumori) – brojne bubrežne bolesti dovode do povišenja krvnog tlaka jer su bubrezi izrazito važni za regulaciju volumena tekućine u tijelu, a time i krvnog tlaka
  • hormonske promjene (trudnoća, primjena oralnih kontraceptivnih sredstava)
  • endokrinološke bolesti (hipotireoza, hipertireoza, akromegalija, Cushingov sindrom primarni aldosteronizam, urođena adrenalna hiperplazija, feokromocitom)
  • kardiovaskularne bolesti (bolesti krvožilnog sustava) – primjerice već spomenuta arterioskleroza
  • neurološki poremećaji (npr. stres, apneja u snu)

 

Klinički tijek esencijalne, odnosno sekundarne hipertenzije može biti dobroćudan ili zloćudan. U većine oboljelih radi se o dobroćudnoj hipertenziji – bolest je kronična i krvni tlak se povisuje postepeno tijekom godina. Stanje se pod kontrolom drži lijekovima i životnim navikama te najčešće ne utječe na kvalitetu života, osim u slučaju ozbiljnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara. No, u oko 5% osoba nastane naglo povišenje tlaka koje bez potrebnog liječenja završava smrću unutar jedne do dvije godine. Takav se oblik bolesti naziva ubrzanom ili malignom (zloćudnom) hipertenzijom, a karakteriziran je povišenjem sistoličkog krvnog tlaka iznad 180 mmHg ili dijastoličkog tlaka iznad 120 mmHg, kao i oštećenjem organa poput zatajenja srca, bubrega ili krvarenja u mrežnici oka. Maligna hipertenzija češća je u muškaraca, može se javiti u osoba s normalnim krvnim tlakom, iako uglavnom obolijevaju osobe s postojećom esencijalnom ili sekundarnom hipertenzijom. Iz tog je razloga od iznimne važnosti redovito mjeriti krvni tlak, kako bi se na vrijeme uočila odstupanja i započelo liječenje.

normalan tlak

KLASIFIKACIJA KRVNOG TLAKA U ODRASLIH

Postoje određeni kriteriji prema kojima se izmjereni tlak smatra povišenim. Kod odraslih osoba, hipertenzijom se smatra tlak viši od 140/90 mmHg, no tada se radi o blagoj hipertenziji prvog stupnja. Ukoliko se radi o još višim vrijednostima krvnog tlaka, govorimo o umjerenoj, teškoj ili vrlo teškoj hipertenziji. Normalan tlak je niži od 130/85 mmHg (tablica 1).

 

SISTOLIČKI KRVNI TLAK (mmHg) DIJASTOLIČKI KRVNI TLAK (mmHg)
normalan krvni tlak <130 <85
visok normalni krvni tlak 130-139 85-89
blaga hipertenzija (stupanj 1) 140-159 90-99
umjerena hipertenzija (stupanj 2) 160-179 100-109
teška hipertenzija (stupanj 3) 180-209 110-119
vrlo teška hipertenzija (stupanj 4) >210 >120
izolirana sistolička hipertenzija >140 <90

 

U djece su normalne nešto niže vrijednosti krvnog tlaka nego kod odraslih, a vrijednost ovisi o dobi djeteta. Općenito se krvni tlak povećava s godinama – sistolički tlak sve do 80. godine, a dijastolički uobičajeno do 60. godine života te tada tipično ostaje na toj razini ili se čak počinje i smanjivati. Ako je vrijednost sistoličkog tlaka povišena, a dijastolički je tlak unutar normalnih vrijednosti, radi se o tzv. izoliranoj sistoličkoj hipertenziji. Izolirana sistolička hipertenzija češća je kod starijih osoba.

HIPERTENZIVNA KRIZA

Hipertenzivna kriza je stanje akutnog i produženog povećanja krvnog tlaka na vrlo visoke vrijednosti (sistolički tlak veći od 180 mmHg ili dijastolički tlak veći od 120 mmHg). Može se javiti kao komplikacija esencijalne ili sekundarne hipertenzije. Do razvoja hipertenzivne krize može dovesti neredovito uzimanje lijekova ili neodgovarajuća terapija propisana za prethodno dijagnosticiranu hipertenziju. Simptomi koji se javljaju kod pacijenata, uz porast sistoličkog i dijastoličkog tlaka, uključuju:

  • jaku glavobolju
  • poteškoće pri disanju
  • krvarenje iz nosa
  • edem (oticanje) nogu
  • bol u prsima
  • mučnina i povraćanje

 

Hipertenzivna kriza uključuje tzv. urgencije i emergencije. Hipertenzivna urgencija definira se kao porast krvnog tlaka na visoke vrijednosti bez prisutnosti, ili uz minimalnu razinu, oštećenja organa. Hipertenzivna emergencija definirana je izraženim porastom krvnog tlaka koji uzrokuje oštećenje organa (prvenstveno mozga, bubrega i krvožilnog sustava) te može dovesti do:

  • srčanog udara
  • zatajenja bubrega
  • hipertenzivne encefalopatije (oštećenja mozga)
  • unutarnjeg krvarenja
  • plućnog edema (nakupljanja tekućine u plućima)

 

Iz navedenog je jasno da neredovito uzimanje lijekova za povišen krvni tlak može imati kobne posljedice te je nužno terapiju provoditi prema uputama i redovito mjeriti krvni tlak. Ukoliko se pojave navedeni simptomi, potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć.

visok tlak

HIPERTENZIJA U TRUDNOĆI

Hipertenzija u trudnoći može se podijeliti na kroničnu i gestacijsku. Kronična hipertenzija uključuje povišen krvni tlak prije trudnoće (ili prije 20. tjedna trudnoće), dok se gestacijska hipertenzija razvija nakon 20. tjedna trudnoće i povlači do 6. tjedna nakon poroda. Osnovni klinički znak hipertenzije u trudnoći jest povišenje sistoličkog krvnog tlaka za 30 mmHg i više, odnosno dijastoličkog za 15 mmHg i više, u odnosu na tlak prije trudnoće ili u ranoj trudnoći.

Neovisno o uzroku nastanka povišenog tlaka, on u trudnoći povećava rizik od razvitka preeklampsije – komplikacije koja uz povišen krvni tlak uključuje i proteinuriju (izlučivanje bjelančevina u urinu). Mogu se javiti i poremećaji funkcije brojnih organskih sustava, najčešće bubrega i jetre. Preeklampsija je opasno stanje koje ugrožava trudnoću i majčin život, stoga je bitno na vrijeme prepoznati simptome povišenog krvnog tlaka. Liječenje preeklampsije je usmjereno prema poboljšanju zdravlja majke. Kod blage hipertenzije preporučuje se strogo mirovanje, dok je kod umjerene i teške hipertenzije potrebna primjena lijekova i budno praćenje trudnoće.

SIMPTOMI VISOKOG TLAKA I KOMPLIKACIJE

Moguće je bolovati od povišenog krvnog tlaka godinama bez ikakvih simptoma, što je slučaj kod većine ljudi, čak i ako su razine krvnog tlaka dosegle opasne vrijednosti. Simptomi se javljaju samo kod nekih bolesnika i to onda kada bolest uznapreduje do stadija u kojem je ugrožen život bolesnika. Čak i tada, simptomi visokog tlaka su prilično nespecifični i uključuju:

  • glavobolje
  • vrtoglavice
  • krvarenje iz nosa
  • nedostatak zraka
  • umor
  • mučninu i povraćanje
  • osjećaj pritiska u prsima

arterijska hipertenzija

Srećom, povišen krvni tlak može se lako otkriti i, u većini slučajeva, kontrolirati lijekovima. Nakon 40. godine života trebali biste zatražiti mjerenje tlaka svake godine u sklopu redovitih pregleda kod obiteljskog liječnika. Ukoliko je dijagnosticiran povišen krvni tlak ili postoje rizični faktori za razvoj bolesti krvožilnog sustava, liječnik će najčešće predložiti redovitije kontrole.

Dugotrajan i neliječen povišen krvni tlak uzrokuje oštećenja krvnih žila i organa, što u konačnici može dovesti do brojnih komplikacija:

  • Srčani ili moždani udar. Povišen krvni tlak pospješuje nastanak arterioskleroze, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
  • Aneurizma (proširenje stijenke arterije). Arterijska hipertenzija uzrokuje slabljenje arterija i stvara se izbočenje prema van – aneurizma. Puknuće aneurizme je vrlo opasno, a može dovesti do unutarnjeg krvarenja pa čak i smrti.
  • Zatajenje srca. Zbog povišenog tlaka u krvnim žilama, srce se napreže kako bi pumpalo krv. Takvo dugotrajno naprezanje uzrokuje hipertrofiju (zadebljanje) lijeve klijetke srca a time i do postepenog otkazivanja srca.
  • Oštećenje krvnih žila u bubrezima. To sprječava normalnu funkciju organa, odnosno uzrokuje zatajenje bubrega te dodatno povisuje krvni tlak.
  • Oštećenje krvnih žila u očima. Navedeno može dovesti do gubitka vida.
  • Slabije kognitivne funkcije i demencija. Zbog slabije opskrbe mozga krvlju (uslijed hipertenzije i oštećenja krvnih žila) moguće su i poteškoće pri učenju, pamćenju i razumijevanju.
  • Erektilna disfunkcija kod muškaraca. Ukoliko arterioskleroza uzrokovana hipertenzijom smanjuje dotok krvi u muški spolni ud, mogući su problemi s postizanjem erekcije.

dijastolički tlak

RIZIČNI FAKTORI

Određeni faktori koji uvjetuju nastanak hipertenzije nisu pod našom kontrolom, no ipak se životnim navikama može utjecati na opću dobrobit organizma, a time i smanjiti rizik za nastanak hipertenzije. Faktori koji doprinose razvoju povišenog krvnog tlaka jesu:

  • starost
  • pretilost
  • manjak tjelesne aktivnosti
  • stres
  • pušenje
  • pretjerano konzumiranje alkohola
  • pretjerano konzumiranje slane hrane (previše natrija u prehrani)
  • hipertrigliceridemija i hiperkolesterolemija (povišene masnoće i kolesterol u krvi)
  • nasljedna sklonost

primarna hipertenzija

DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE HIPERTENZIJE

Krvni tlak se mjeri nakon što je osoba mirovala 10 minuta, a mjerenje se izvodi u sjedećem položaju s rukom na kojoj je manžeta iznad razine srca. Dijagnoza hipertenzije ne može se postaviti na osnovi jednog mjerenja, već mjerenje treba izvesti barem dva puta, ukoliko prvotno mjerenje pokazuje povišen krvni tlak. To je potrebno kako bi se potvrdilo da je krvni tlak trajno povišen i kako bi se klasificirao stupanj hipertenzije. Također, zanimljiv je fenomen tzv. hipertenzija bijele kute, što se odnosi na pojavu da je krvni tlak povišen pri mjerenjima u ordinaciji, dok su ona izvan ordinacije normalna. To se kod nekih ljudi događa zbog stresa koji osjećaju pri posjetu liječniku – stres, naime, privremeno povisuje krvni tlak. 

Nakon potvrđene dijagnoze te ovisno o stupnju hipertenzije, liječnik će provjeriti postoje li već neka oštećenja na najčešće zahvaćenim organima (krvne žile, srce i bubrezi). Dijagnostička obrada novootkrivene hipertenzije uključuje:

  • EKG (elektrokardiogram) – zapis električne aktivnosti srca
  • pregled kardiologa
  • pregled oftalmologa (pregled očne pozadine, tzv. fundus)
  • ultrazvuk abdomena i urotrakta, odnosno bubrega
  • holter krvnog tlaka – mjerenje krvnog tlaka kroz 24 sata uređajem koji se nosi oko ruke i oko pasa (uređaj automatski mjeri krvni tlak, uobičajeno svakih 30 minuta danju i svaka 2 sata noću)
  • laboratorijske pretrage: kompletna krvna slika (KKS), diferencijalna krvna slika (DKS), sedimentacija eritrocita (SE), C-reaktivni protein (CRP), šećer u krvi (GUK), urea, kreatinin, ALT, AST, GGT, natrij, kalij, lipidogram, kompletna pretraga urina, tireostimulacijski hormon (TSH)

 

Uvijek je potrebno tragati za uzrokom povišenog krvnog tlaka te, ukoliko se on otkrije (ukoliko se radi o sekundarnoj hipertenziji), potrebno je liječiti to stanje koje ga uzrokuje. U slučaju esencijalne hipertenzije, koja se ne može izliječiti, povišen krvni tlak regulira se najčešće kombinacijom lijekova kako bi se izbjegle komplikacije. Lijekovi se uvode postupno, u suradnji i s povratnom informacijom pacijenta (npr. o nuspojavama), jer pristup liječenju hipertenzije treba biti individualan. No, prije primjene lijekova nekim će pacijentima prvo biti savjetovana promjena životnih navika (primjerice, manji unos natrija u obliku soli, više fizičke aktivnosti i sl.). Uvođenje takvih promjena u svakodnevicu ne treba podcjenjivati, s obzirom na to da će u nekim slučajevima discipliniranim provođenjem takvih mjera terapija lijekovima postati nepotrebna.

simptomi visokog tlaka

Zaključno, hipertenzija opravdano nosi naziv tihi ubojica” jer utječe na brojne funkcije drugi organa u tijelu. Mehanizmi nastanka povišenog krvnog tlaka mogu biti različiti, no najčešće uzrok nikada ne biva otkriven te većina pacijenata boluje od tzv. esencijalne hipertenzije. Liječenje se prvenstveno sastoji od uspostavljanja zdravog načina života, a onda i primjene lijekova. Za sva pitanja i nedoumice uvijek se korisno konzultirati s liječnikom, pogotovo po pitanju hipertenzije, gdje je suradnja pacijenta i liječnika izrazito bitna u borbi protiv ove bolesti.

 

LITERATURA:

 

Autor: Dr. Obad i Dr. Marušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.