Dermatoskopski pregled madeža

Dermatoskopski pregled madeža visokovrijedna je pretraga koja daje puno kvalitetniji uvid u karakteristike kožne promjene zamijećene tijekom dermatološkog pregleda. Ova metoda je jednostavna i brza, te kao takva predstavlja osnovu za odluku o daljnjem procesu liječenja.

Što je dermatoskopija?

Dermatoskopija je dijagnostička metoda u kojoj se koristimo optičkim pomagalom (dermatoskopom) kako bismo lakše razlikovali kožne promjene i adekvatno ih liječili.

Ona je potpuno bezbolna i daje nam puno više informacija o promjeni od običnog pregleda golim okom, budući da dermatoskop sliku promjene može uvećati 10 do 100 puta. Dermatoskopi su najčešće mali, praktični aparati koji stanu u dlan jedne ruke, no u posljednjih par godina se pojavila i mogućnost digitalne dermatoskopije u kojoj se slika madeža uzeta sondom prikazuje na ekranu.

Digitalni dermatoskopi mogu i arhivirati slike madeža svakog zasebnog pacijenta, te tako pružiti mogućnost praćenja eventualnih promjena na madežima.

Kako izgleda dermatoskopski pregled?

Prije samog dermatoskopskog pregleda dermatolog će vam postaviti par pitanja o mogućim promjenama boje, oblika ili veličine madeža koje ste zamijetili. Nakon toga, zamolit će vas da oslobodite područje kože na kojemu se nalazi madež kako bi mogao postaviti dermatoskop na površinu kože i kroz njega proučiti kožnu promjenu. Ovisno o vrsti dermatoskopa, prije njegove upotrebe, liječnik će na kožu morati nanijeti gel ili otopinu kako bi dobio kvalitetniji prikaz površine kože. Cijela pretraga je potpuno bezbolna i nemate razloga za strah.

Kako se pripremiti za pregled?

Dermatoskopija madeža ne zahtijeva posebnu pripremu, jedino je preporučljivo unutar 24 sata prije pregleda se otuširati i osigurati da na području kože gdje se madež (ili druga kožna promjena) nalazi nema prljavštine koja bi otežavala pregled. 

Što sve dermatoskopija može otkriti?

Dermatoskopija je izvrsna, neinvazivna (ne oštećuje tkivo ni na koji način) metoda pomoću koje iskusni dermatolog može s većom sigurnošću razlikovati brojne kožne promjene. Neke od tih promjena koje se mogu otkriti dermatoskopijom jesu:

MADEŽI

Madež ili u medicinskoj terminologiji nevus, jedna je od najčešćih kožnih promjena koje se pojavljuju u ljudi. Postoji više vrsta, no daleko najčešći su melanocitni madeži. To su dobroćudne nakupine melanocita, stanica koje se normalno nalaze u koži, a u sebi sadrže crni pigment (melanin) koji im daje karakterističnu boju, a i naziv. 

Madeži su u većini slučajeva potpuno bezazleni, no s vremenom i pod utjecajem okoliša mogu prerasti u zloćudne tvorbe, stoga su redoviti dermatološki pregledi madeža od iznimne važnosti.

MELANOMI 

Melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz pigmentiranih stanica kože, melanocita. Ubraja se u najagresivnije tumore kože zbog svoje sklonosti ranom širenju putem krvi i limfe, te se često otkriva u uznapredovalom stadiju, kada su mogućnosti liječenja iznimno oskudne. Iz tih razloga, vrijednost redovitih kontrola i ranog otkrivanja je neprocjenjiva.
Melanom se u početku razvija poput madeža, a pozornost bi vam trebale privući promjene u njegovoj boji, obliku, rubovima ili veličini. 

TUMORI KOŽE

Koža se sastoji od različitih vrsta stanica, od kojih se sve mogu početi nekontrolirano dijeliti iz određenih razloga (glavna karakteristika tumora). Tumori kože tako mogu biti porijekla keratinocita (najzastupljenije stanice u koži), stanica vezivnog tkiva, stanica krvnih žila, itd. Također mogu biti dobroćudni (benigni) ili zloćudni (maligni).
Obično su karakterizirani izraslinama na koži, te promjenama njene boje ili debljine. Mogu se pojaviti na svim područjima tijela prekrivenim kožom ili sluznicama. 

KARCINOMI KOŽE

Karcinomi kože su zloćudni tumori najčešće nastali iz stanica keratinocita. Mogu biti bazaliomi ili planocelularni karcinomi. 

Bazaliom

Bazaliom ili bazocelularni karcinom zloćudni je tumor koji se razvija iz stanica dubljih slojeva kože, korijena dlake ili žlijezda lojnica. Jedna od njegovih posebitosti je da se vrlo rijetko širi izvan svog mjesta nastanka, širi se samo lokalno. Najčešće se pojavljuje na licu u obliku čvorića ili ranice, te za razliku od planocelularnog karcinoma, nastaje iz prethodno nepromijenjene kože. U njegovom nastanku ulogu igraju genetski čimbenici, Sunčevo zračenje i izloženost određenim kemikalijama.

Planocelularni karcinom

Planocelularni karcinom nastaje iz površinskih stanica kože i najčešće se razvija iz već postojeće promjene na koži. On ima sposobnost širenja izvan svog mjesta nastanka (metastaziranja), no pojavljuje se rjeđe od bazalioma. Za njegov razvoj najbitnija je dugotrajna izloženost ultraljubičastom zračenju. 

AKTINIČKA KERATOZA

Aktinička ili solarna keratoza je okruglasta crvenkastosmeđa mrlja, hrapave površine koja se pojavljuje na koži izloženoj Sunčevoj svjetlosti. To je iznimno česta promjena, no dermatolozima vrlo značajna, budući da 5-10% aktiničkih keratoza koje se ne liječe, mogu preći u planocelularni karcinom.

SEBOROIČKA KERATOZA

Seboroička keratoza je dobroćudni tumor kože koji se često javlja u starijoj životnoj dobi. Karakterizira ga smeđa do crna boja i blago izdignuta, hrapava površina. Nije povezan s izloženošću Sunčevom ultraljubičastom zračenju, a najčešće ga nalazimo na trupu, licu i vlasištu.

PIGMENTNE MAKULE

Makule su promjene koje se nalaze u razini kože, a koje se od okolne kože razlikuju svojom bojom. One mogu biti hipopigmentirane (svjetlije od okolne kože) i hiperpigmentirane (tamnije od okolne kože). Oblik makule mogu imati brojne bolesti, uključujući:

• Vitiligo – bolest karakterizirana svijetlim područjima kože bez pigmentnih stanica
• Ephelides – makule na koži lica, nastale uslijed izlaganja Sunčevoj svjetlosti, u narodu poznate i kao „sunčane pjege“
• Chloasma – žutosmeđe do tamnosmeđe mrlje veličine nokta i nepravilna oblika, koje se povezuju s izloženošću ultraljubičastom zračenju, a često se nalaze i u trudnica pri kraju trudnoće
• Lentigo senilis – „staračke pjege“, smećkaste mrlje veličine do 1 cm, koje se pojavljuju u starijoj životnoj dobi

UPALNE I VASKULARNE PROMJENE KOŽE

Kao i svim tjelesnim organima, koži je za pravilnu funkciju neophodna doprema kisika i hranjivih tvari, stoga je ona iznimno dobro prokrvljena. Zdrave krvne žile održavaju kožu zdravom i svježom, no brojni poremećaji mogu narušiti funkciju krvnih žila, a time uzrokovati i promjene na koži koje sežu od blagih promjena boje, sve do opsežnih oštećenja koja se moraju kirurški zbrinjavati.

Česta pitanja

Može li se dermatoskopijom postaviti sigurna dijagnoza?

Dermatoskopija u nekim slučajevima može biti dovoljna za postavljanje dijagnoze, dok nas u drugim situacijama usmjerava prema pretrazi koja je potrebna za sigurnu dijagnozu.
Na primjer, za definitivnu dijagnozu dobroćudnih ili zloćudnih tumora kože uvijek je potrebna i  analiza uzorka tkiva, dok za dijagnozu promjena poput aktiničke keratoze dermatoskopija može biti sasvim dovoljna.

Zašto se radi dermatoskopija?

Pomoću dermatoskopije liječnik može točnije procijeniti sumnjivu promjenu koju je zamijetio tijekom općeg pregleda. Dermatoskop se sastoji od povećala i izvora svjetlosti, te tako pruža optimalne uvjete za analizu površinskih slojeva kože.

Što ako dermatolog na dermatoskopiji zamijeti sumnjiv madež?

U slučaju da madež pokazuje znakove moguće transformacije u zloćudnu bolest, dermatolog može predložiti ili praćenje tog madeža kroz par budućih pregleda ili njegovu eksciziju (izrezivanje) i slanje na analizu. 

Pregled madeža – cijena?

Cijene usluga saznajte u našem cjeniku. 

Autor: Dr. Nika Franceschi

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.