×

Kako razlikovati dobroćudne i zloćudne madeže?

Što su madeži?

Madeži su česte kožne promjene koje nastaju nakupljanjem melanocita – stanica zaduženih za proizvodnju pigmenta. Većina madeža prisutna je još od djetinjstva, međutim novi mogu nastajati tijekom cijelog života, a posebice u razdobljima u kojima su česte hormonske promjene – pubertet i trudnoća.  Različitih su veličina, boje i oblika, a većina ljudi ima 10 do 40 madeža koji su tijekom života podložni promjenama. Najčešće su dobroćudne izrasline, no neki mogu postati zloćudni. Od velike je  važnosti vršiti redovite kontrole kod dermatologa kako bi mogućnost razvoja melanoma (raka kože) bila smanjena na minimum.

madež

Vrste madeža

S obzirom na boju, veličinu, oblik i vrijeme nastanka, madeže dijelimo u nekoliko vrsta:

  • Melanocitni (obični) madež – najčešći tip madeža koji nastaje tijekom svih životnih razdoblja. Promjenjivog su oblika i boje, a veličina uglavnom ne prelazi 1 centimetar. Mogu biti u razini kože ili blago izbočeni. Melanocitni madeži se vrlo rijetko transformiraju u maligni (zloćudni) oblik.
  • Kongenitalni (prirođeni) madež – na tijelu su prisutni od rođenja ili su nastali unutar prve dvije godine života. S obzirom na veličinu mogu biti mali (do 1.5 cm), srednji (1.5cm – 20cm), veliki (20cm – 40cm) i gigantski (veći od 40 cm). Kongenitalne madeže važno je redovito kontrolirati jer se njihova maligna preobrazba povećava s veličinom madeža.
  • Atipični (displastični) madež – vrsta madeža koji se najčešće pojavljuju nakon puberteta ili u odrasloj dobi. Asimetričnog su oblika, nepravilnih rubova i neujednačene boje. Dijelimo ih na nenasljedne i nasljedne. Nasljedna podvrsta atipičnih madeža podložna je malignoj preobrazbi stoga je važno voditi brigu o njima.
  • Plavi madež – razlikujemo dvije vrste plavih madeža. Obični plavi madež kupolaste je strukture i veličine je do 15 mm dok celularni plavi madež karakterizira oblik plaka, plavo – siva boja, promjer veći od 15 mm i veća mogućnost maligne preobrazbe.
  • Halo madež – većinom se pojavljuje kod djece i mlađih odraslih osoba. Pojavljuje se bilo gdje na koži, a karakterizira ga pigmentirana izraslina s depigmentiranim arealom („bijeli krug oko madeža“).
  • Spitz madež – brzorastuća tvorevina koja se pojavljuje najčešće u dječjoj dobi. Ružičaste je boje i obično je lokaliziran na području kože lica. Reed madež podvrsta je Spitz madeža koji je potpuno crne boje i lokaliziran na udovima.
  • Crveni madež – dobroćudna je promjena kože koja nastaje kao posljedica lokaliziranog nakupljanja malih krvnih žila i kapilara. Zbog svoje crvene boje poznat je i kao „cherry angiom“ ili „senilni angiom“ jer nastaje starenjem kože, većinom tek nakon tridesete godine života.

uklanjanje madeža

Kako učiniti samopregled madeža?

Samopregled je postupak kojim osoba samostalno pregledava vlastite madeže u svrhu uočavanja promjena koje mogu ukazivati na melanom. Postupak se preporučuje izvoditi barem jednom u mjesecu. Samopregled madeža vrši se prema engleskom pravilu „ABCDE“. Kratica se odnosi na početna slova promjena koje izazivaju sumnju na maligne tvorevine. Prilikom prvog samopregleda važno je što detaljnije uočiti izgled, boju, veličinu, oblik, rubove, uzdignuće i ravnomjernost pigmenta kako biste tokom idućih samopregleda lakše uočili moguće promjene. „ABCDE“ pravilo označuje sljedeće promjene:

  • A – asimetrija (engl. Asimmetry) – maligni madeži najčešće su nepravilnog oblika
  • B – rubovi (engl. Borders) – melanom karakteriziraju nazubljeni i valoviti rubovi
  • C – boja (engl. Color) – melanomski madeži različitih su boja, unutar istog madeža možemo razlikovati svijetlo smeđu, crnu, crvenu i ružičastu
  • D – veličina (engl. Diameter) – melanomski madeži uglavnom su veći od 6 mm, međutim i manji od 6 mm mogu biti zloćudni stoga je važno redovito pregledavati sve veličine madeža
  • E – razvoj (engl. Evolution) – maligni madeži vrlo su podložni promjenama. S vremenom mijenjaju oblik, veličinu, boju i debljinu, a promjene su često praćene svrbežom, boli i iscjetkom

 

Samopregled madeža provodi se u osvjetljenoj prostoriji ispred ogledala u kojem se vidi odraz cijelog tijela. Uz pomoć ručnog ogledala lakše je vidjeti madeže na nezgodnijim pozicijama tijela.

crveni madež

Koje dijelove tijela treba redovito samopregledavati?

Kako bismo potencijalne opasnosti smanjili na nisku razinu – potrebno je temeljito pregledati cijelo tijelo. Donosimo vam nekoliko savjeta uz koje će vaš samopregled biti brži i učinkovitiji:

Koristite veliko ogledalo u kojem se vidi vaš cijeli odraz, a korisno je za pregledavanje:

  • Lice, uši, vrat
  • Vlasište
  • Područje ispod obje ruke, trbuh i dojke
  • Unutarnja i prednja strana bedara
  • Tabani, listovi, stražnji dijelovi natkoljenice

 

Uz pomoć ručnog ogledala provedite samopregled madeža na teže dostupnim područjima:

  • Stražnjica
  • Područje genitalija
  • Leđa
  • Stražnja strana vrata

Uz navedena područja obratite pažnju i na madeže koji su lokalizirani na vašim dlanovima te područjima između prstiju šaka i stopala.

pregled madeza

Kako izgleda pregled madeža kod dermatologa?

Dermatološki pregled madeža obuhvaća pregled madeža na cijelom tijelu, vlasištu i vidljivim dijelovima sluznica i u potpunosti je bezbolan. Provodi ga dermatolog uz pomoć dermatoskopa – optički instrument koji se koristi za povećanje slike kožnih promjena. Dermatoskop je  izrazito značajan za razlikovanje melanocitnih i nemelanocitnih promjena kože te za rano dijagnosticiranje melanoma. Nakon dermatoskopije, dermatolog procjenjuje koji su madeži uredni, koje treba pratiti i koje bi bilo poželjno ukloniti. Digitalna dermatoskopija omogućava praćenje promjena sumnjivih madeža tijekom vremena. Pri svakom pregledu, fotografije madeža se pohranjuju i međusobno uspoređuju. Ukoliko postoji sumnja na malignu tvorbu, dermatolog će predložiti uklanjanje i patološku analizu madeža. Madeži se uklanjaju kirurškim zahvatom uz lokalni anestetik.

Razvoj melanoma – rizične skupine

Melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz melanocita – specijaliziranih stanica koje proizvode melanin. Ove se stanice nalaze u dubokom sloju epidermisa – površinskog sloja kože, ali ih ima i u sluznicama, oku, unutarnjem uhu i ovojnicama središnjeg živčanog sustava. Melanom se može razviti kod svake osobe, međutim ipak postoje skupine ljudi čija je koža podložnija malignim promjenama:

  • Osobe koje na tijelu imaju više od 50 madeža
  • Osobe svijetle puti, očiju i kose
  • Osobe koje imaju sumnjive – atipične madeže (nepravilni, raznih boja, promjera većeg od 6 mm)
  • Osobe koje su više puta zadobile sunčane opekline
  • Osobe koje se pretjerano izlažu suncu bez adekvatne zaštite
  • Osobe koje imaju genetsku predispoziciju razvoja melanoma, oni koji su prethodno već liječeni od melanoma ili neke druge vrste malignog tumora

melanocitni madež

Kako najbolje zaštiti kožu i madeže?

Zaštita kože i redoviti pregledi kod dermatologa važan su faktor u očuvanju zdravlja. Naime, kako je već svima dobro poznato, dugotrajno izlaganje UV – zrakama uvelike šteti zdravlju kože. Kako bismo smanjili mogućnost razvoja melanoma, bitno je provoditi zaštitne mjere:

    • Izbjegavajte boravak na suncu u periodu kada je intenzitet UV – zraka najjači (10h – 16h)
    • Ukoliko ste izloženi suncu koristite SPF (Sun protection faktor) – zaštitno sredstvo potrebno je nanijeti pola sata prije izlaganja suncu te nakon kupanja i znojenja
    • Nosite zaštitnu odjeću koja prekriva dijelove tijela izložene suncu te šešire koji će zaštiti vaše lice i vrat
  • Izbjegavajte solarij – solariji imaju intenzivnije UV – zrake od sunca i postotak razvoja melanoma kod osoba koje koriste solarij povećan je čak 75%
  • Redovito provodite samokontrolu madeža
  • Minimalno jednom godišnje obavite dermatološki pregled madeža

 

Većina madeža je bezopasna i ne treba ih uklanjati ako vaš dermatolog to ne predloži ili ako stvaraju estetske smetnje kod pacijenta. Nekarcinomski (dobroćudni) madeži mogu se razviti u maligne melanome – polovica malignih melanoma počinje kao madež sumnjivog izgleda. Provođenje preventivnih mjera zaštite kože prvi je korak ka zdravlju i kvalitetnijem životu, a redoviti pregledi omogućuju rano otkrivanje te povećavaju mogućnost potpunog izlječenja.

 

LITERATURA:

 

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.