Madeži su česte kožne promjene koje nastaju nakupljanjem melanocita – stanica zaduženih za proizvodnju pigmenta. Većina madeža prisutna je još od djetinjstva, međutim novi mogu nastajati tijekom cijelog života, a posebice u razdobljima u kojima su česte hormonske promjene – pubertet i trudnoća. Različitih su veličina, boje i oblika, a većina ljudi ima 10 do 40 madeža koji su tijekom života podložni promjenama. Najčešće su dobroćudne izrasline, no neki mogu postati zloćudni. Od velike je važnosti vršiti redovite kontrole kod dermatologa kako bi mogućnost razvoja melanoma (raka kože) bila smanjena na minimum.
S obzirom na boju, veličinu, oblik i vrijeme nastanka, madeže dijelimo u nekoliko vrsta:
Samopregled je postupak kojim osoba samostalno pregledava vlastite madeže u svrhu uočavanja promjena koje mogu ukazivati na melanom. Postupak se preporučuje izvoditi barem jednom u mjesecu. Samopregled madeža vrši se prema engleskom pravilu „ABCDE“. Kratica se odnosi na početna slova promjena koje izazivaju sumnju na maligne tvorevine. Prilikom prvog samopregleda važno je što detaljnije uočiti izgled, boju, veličinu, oblik, rubove, uzdignuće i ravnomjernost pigmenta kako biste tokom idućih samopregleda lakše uočili moguće promjene. „ABCDE“ pravilo označuje sljedeće promjene:
Samopregled madeža provodi se u osvjetljenoj prostoriji ispred ogledala u kojem se vidi odraz cijelog tijela. Uz pomoć ručnog ogledala lakše je vidjeti madeže na nezgodnijim pozicijama tijela.
Kako bismo potencijalne opasnosti smanjili na nisku razinu – potrebno je temeljito pregledati cijelo tijelo. Donosimo vam nekoliko savjeta uz koje će vaš samopregled biti brži i učinkovitiji:
Koristite veliko ogledalo u kojem se vidi vaš cijeli odraz, a korisno je za pregledavanje:
Uz pomoć ručnog ogledala provedite samopregled madeža na teže dostupnim područjima:
Uz navedena područja obratite pažnju i na madeže koji su lokalizirani na vašim dlanovima te područjima između prstiju šaka i stopala.
Dermatološki pregled madeža obuhvaća pregled madeža na cijelom tijelu, vlasištu i vidljivim dijelovima sluznica i u potpunosti je bezbolan. Provodi ga dermatolog uz pomoć dermatoskopa – optički instrument koji se koristi za povećanje slike kožnih promjena. Dermatoskop je izrazito značajan za razlikovanje melanocitnih i nemelanocitnih promjena kože te za rano dijagnosticiranje melanoma. Nakon dermatoskopije, dermatolog procjenjuje koji su madeži uredni, koje treba pratiti i koje bi bilo poželjno ukloniti. Digitalna dermatoskopija omogućava praćenje promjena sumnjivih madeža tijekom vremena. Pri svakom pregledu, fotografije madeža se pohranjuju i međusobno uspoređuju. Ukoliko postoji sumnja na malignu tvorbu, dermatolog će predložiti uklanjanje i patološku analizu madeža. Madeži se uklanjaju kirurškim zahvatom uz lokalni anestetik.
Melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz melanocita – specijaliziranih stanica koje proizvode melanin. Ove se stanice nalaze u dubokom sloju epidermisa – površinskog sloja kože, ali ih ima i u sluznicama, oku, unutarnjem uhu i ovojnicama središnjeg živčanog sustava. Melanom se može razviti kod svake osobe, međutim ipak postoje skupine ljudi čija je koža podložnija malignim promjenama:
Zaštita kože i redoviti pregledi kod dermatologa važan su faktor u očuvanju zdravlja. Naime, kako je već svima dobro poznato, dugotrajno izlaganje UV – zrakama uvelike šteti zdravlju kože. Kako bismo smanjili mogućnost razvoja melanoma, bitno je provoditi zaštitne mjere:
Većina madeža je bezopasna i ne treba ih uklanjati ako vaš dermatolog to ne predloži ili ako stvaraju estetske smetnje kod pacijenta. Nekarcinomski (dobroćudni) madeži mogu se razviti u maligne melanome – polovica malignih melanoma počinje kao madež sumnjivog izgleda. Provođenje preventivnih mjera zaštite kože prvi je korak ka zdravlju i kvalitetnijem životu, a redoviti pregledi omogućuju rano otkrivanje te povećavaju mogućnost potpunog izlječenja.
LITERATURA:
Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |