Svrab – jedan od mogućih uzroka svrbeža

Svrab je zarazna bolest čiji je glavni simptom neugodan svrbež kože. Uzrok svraba je parazit koji infestira (inficira) kožu, a ime mu je Sarcoptes scabiei.

Medicinski naziv za svrab je scabies, a laici često upotrebljavaju i naziv šuga. Svrab se ne smije zamijeniti s ušljivosti jer je riječ o dvije različite bolesti, premda se obje najčešće obilježene svrbežom zahvaćenog dijela tijela.

U ovom blogu donosimo vam sve najbitnije informacije o svrabu, njegovom uzročniku, simptomima i liječenju.

KAKO SE DOBIJE SVRAB?

Svrab je zarazna bolest uzrokovana parazitom. Kao što je gripa uzrokovana virusom i prenosi se zrakom, tako i svrab posjeduje sva obilježja zarazne bolesti.

Uzročnik svraba je grinja koja pripada rodu Sarcoptes scabiei. Svrab se lako prenosi s čovjeka na čovjeka, a prijenos se uglavnom događa izravnim kontaktom, premda je moguć i prijenos zaraženim rubljem i posteljinom.

S obzirom na to da se prenosi dodirom, svrab se može prenijeti i tijekom spolnog odnosa pa se ubraja u spolno prenosive bolesti!

Kako je riječ o bolesti za koju je u prijenosu ključan bliski kontakt, širenju svraba doprinosi prenapučenost, a prema nekim saznanjima i lošiji higijenski uvjeti.

Međutim, i u dobrim higijenskim prilikama osoba se može zaraziti sa svrabom, posebice u zatvorenom kolektivu (primjerice, vrtiću). 

Što svrab radi na našoj koži? 

Ženka svraba na ljudskoj koži leže jajašca. Prilikom tog procesa, ženka kopa kanaliće na koži i polaže jajašca duboko u epidermisu. Kopanje kanalića zaražena osoba osjeti kao svrbež. Iz jajašca se liježu nove jedinke koja sazrijevaju i na površini kože dolazi do oplodnje ženke, koja potom ponavlja proces. 

KAKO PREPOZNATI SVRAB?

Glavni simptom svraba ili šuge je svrbež koji je tipično jače izražen tijekom noći. Međutim, ovakav simptom ne mora uvijek biti prisutan i svrbež može biti izraženiji i tijekom drugi dijelova u danu. Kožne promjene u svrabu mogu biti različite i obuhvaćaju široki spektar kožnih promjena.

Tipični (klasični) oblik svraba

Klasični svrab obilježen je eritematoznim (crvenkastim) papulama (čvorićima) koje se javljaju na pregibima ruku i nogu, u području pazuha, donjeg dijela stražnjice ili donjeg dijela trbuha te prepona. Osim papula, često se na koži mogu prepoznati diskretne crvene, ljuskave crte koje odgovaraju kožnim kanalićima koje kopa ženka.

Svrab kod djece

Kad je u pitanju svrab kod djece, mjesto zaraze i svrbež kože mogu se pojaviti na nekim atipičnim mjestima.

Svrab stopala jedan je od takvih oblika, no uz stopala svrab se može proširiti i po dlanovima, ali i pojaviti kao svrab u ušima. Svrab vlasišta, koji se također može susresti kod djece, ponekad se može zamijeniti sa seboroičnim dermatitisom jer se očituje ljuskanjem kože.

U djece se također mogu pronaći i drugi atipični oblici svraba koji uključuju pojavu bula (mjehurića) ili nodula (većih čvorića) na koži.

Svrab kod starijih

U starijih osoba, svrab može uzrokovati jedva primjetne promjene na koži, a prisutan može biti samo svrbež uz uredan izgled kože. U takvim slučajevima pravilna dijagnoza može biti otežana.

Svrab kod imunokompromitiranih osoba

Imunokompromitirane osobe, uključujući one koje boluju od HIV-a ili malignih bolesti krvnih stanica mogu razviti poseban oblik svraba koji se naziva inkrustirani, odnosno krustozni svrab. Takav je svrab poznati pod nazivom Norveški svrab jer je prvi pacijent s takvim svrabom opisan u Norveškoj. 

Bolest je obilježena prisutnošću krasta na koži, koje nastaju kao posljedica pretjeranog umnažanja parazita u koži. U tom slučaju bolest može biti poprilično impresivna zbog proširenja svraba po cijelom tijelu.

KAKO DIJAGNOSTICIRATI SVRAB?

Svrab se dijagnosticira dermatološkim pregledom. Ako se bolest pojavi na spolovilu, potreban je i venerološki pregled.

Razgovor s pacijentom, glavna mjesta pojave svrbeža i kožnih promjena te njihov izgled olakšavaju postavljanje dijagnoze.

U dijagnostici se koristi i acarus test. Riječ je o testu u kojem se na kožnu promjenu kapne glicerolno ulje, a potom se skalpelom uzme strugotina kože. Uzorak se zatim gleda pod mikroskopom pri čemu je cilj pronaći uzročnika bolesti.

KAKO SE RIJEŠITI SVRABA?

U liječenju svraba treba primijeniti antiskabijesne mjere. Pridržavanje svih uputa je izuzetno važno jer se tako postiže izlječenje i sprječava neuspjeh farmakološkog liječenja. One uključuju sljedeće:

• primjena skabicida (lijekova koji ubijaju uzročnika, Scabiesa),
• liječenje svih ukućana, neovisno o tome imaju li dokazan svrab ili simptome,
• iskuhavanje rublja i posteljine paralelno s primjenom lijeka,
• ponoviti liječenje skabicidima za 7-10 dana.

Skabicidi

Skabicidi su lijekovi koji ubijaju odrasle jedinke svraba. S obzirom na to da u trenutku njegove primjene u koži postoje jajašca, liječenje treba ponoviti za tjedan dana jer će tada iz jajašaca nastati odrasle jedinke. Postoje razne vrste skabicida koje mogu biti u obliku krema ili losiona. Neki skabicidi kontraindicirani su u djece, dojilja i trudnica pa se o odabiru najboljeg pripravka treba konzultirati s liječnikom dermatologom.

Kako ublažiti svrbež?

U slučaju izraženog svrbeža, osim ciljanog liječenja skabicidom treba voditi računa i o ublažavanju svrbeža kože koji može biti neugodan simptom. Tipično se za smanjivanje svrbeža može koristiti antihistaminik. Riječ je o lijeku u obliku tableta koji se primjenjuje na usta. 

Komplikacije svraba 

Najčešća komplikacija svraba je bakterijska infekcija kožnih promjena. Bakterijska infekcija može se prepoznati po stvaranju gnojnih mjehurića (pustulica) po koži. U tom slučaju potrebno je lokalno mazati antibiotsku kremu, a u težim slučajevima dati i antibiotik u obliku tableta.

SAVJET ZA KRAJ – JAVITE SE LIJEČNIKU!

Svrab kože je neugodna, ali načelno bezopasna bolest koja sa sobom često nosi i stigmu loših higijenskih navika. Međutim, i osobe s kvalitetnim higijenskim navikama mogu dobiti svrab. Svrab se lako liječi pridržavanjem uputa pa je stoga bitno na vrijeme javiti se liječniku i slijediti njegove upute!

LITERATURA:

1. Basta-Juzbašić A. i sur. Scabies. Dermatovenerologija. Medicinska naklada. 2014. 142–45.
2. Gilson RL, Crane JS. Scabies. In: StatPearls [Internet]. 2023 

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.