Seboreja (dermatitis seborrhoica) u odraslih i djece

U ovom blogu saznajte što je seboreja (dermatitis seborrhoica). Naime, radi se o kožnoj upali, kao što je, primjerice, i rozaceja. Česta je kožna bolest i razlog odlaska na dermatološki pregled.

Pročitajte zašto seboroični dermatitis nastaje, kod kojih je osoba češći i kako ga prepoznati. Naučite kako se liječi i kakva se prehrana preporučuje. Za kraj ćemo vam reći nešto o seboroičnom dermatitisu kod djece.

Što je seboreja (dermatitis seborrhoica)?

Seboreja, dermatitis seborrhoica ili seboroični dermatitis je upala kože, odnosno seborejičnih područja, a to su u prvom redu vlasište, lice, koža iza ušiju, prsa i gornji dio leđa. Rjeđe su zahvaćene druge regije kože. U nekih ljudi kožne se promjene mogu pojaviti i u predjelu spolnih organa, što je jedno od mogućih mjesta pojave i drugih kožnih bolesti, poput psorijaze. U tom slučaju ženama se preporučuje ginekološki pregled, a potom i posjet dermatologu. U razvoju upale ključnu ulogu igra gljivica Malassezia furfur. Međutim, seboroični dermatitis nije zarazna bolest.

Seboroični dermatitis može se pojaviti u svim dobnim skupinama, no dvije su dobne skupine u kojih se seboroični dermatitis češće pojavljuje: dojenčad do tri mjeseca života te mlađe odrasle osobe. Pojava kožnih promjena i razvoj bolesti može biti potaknut i vanjskim čimbenicima, poput pojačanog stresa.

Seboreja (Dermatitis seborrhoica)-Simptomi

Karakteristični simptomi seboroičnog dermatitisa su:

• crvenilo kože
• ljuštenje kože
• bjelkaste ili žućkaste kraste
• blagi svrbež

Najčešće pogođena područja kože su tjeme, lice, područje iza ušiju, prsa i gornji dio leđa. Rjeđe je zahvaćena koža pazuha, ispod dojki, u području spolnih organa te na rukama ili nogama. Seboroični dermatitis na ruci obično se nalazi u lakatnoj jami, a na nozi u koljenskoj jami.

Za seboroični dermatitis vlasišta tipična su upalna žarišta veličine kovanica ili veća, koja se mogu međusobno povezivati i tvoriti veća područja upale. Crvenkaste su boje i pokrivena bjelkastim ili žučkastim ljuskama odnosno krastama. Crvenilo i ljuštenje uzduž ruba kose također su karakteristični za seboroični dermatitis. Vlasište se ljušti, pa u seboroičnom dermatitisu nastaje perut. Iako je zahvaćanje vlasišta veoma karakteristično za seboroični dermatitis, kosa obično nije pogođena, odnosno ne dolazi do gubitka kose.

Seboreja lica očituje se upalnim žarištima koja se najčešće nalaze na obrvama, uz rubove nosnica, na obrazima i u bradi. Za seboroični dermatitis lica nije neobično ni crvenilo po rubovima kapaka, koje se može zamijeniti za konjuktivitis.

Seboreja (Dermatitis seborrhoica)-Liječenje

Jednom kada smo utvrdili da se radi o toj bolesti, ostaje pitanje kako liječiti dermatitis seborrhoica. Liječenje je obično dugotrajno. Važno je njegovati kožu blagim lokalnim pripravcima i paziti da se ne izazove pogoršanje upale agresivnim pripravcima. Korisno je izbjegavati primjenu štetnih sastojaka na kožu, poput onih koji se mogu naći u kozmetici.

Seboroični dermatitis vlasišta liječi se tako da se najprije uklanjaju ljuske i kraste, a zatim se koriste šamponi za kosu s ljekovitim sastojcima. Ljuske i kraste uklanjaju se s vlasišta masiranjem pomoću određene vrste ulja.

Kortikosteroidni pripravci mogu se koristiti u kraćim razdobljima. Međutim, uputno je izbjegavati njihovo korištenje na koži lica jer često kao nuspojavu uzrokuju perioralni dermatitis.

Na koži tijela također se mogu koristiti kortikosteroidni pripravci te drugi lokalni pripravci s tvarima sličnim onima u već spomenutim šamponima za kosu. Te su tvari uglavnom usmjerene na djelovanje protiv gljivice Malassezia furfur, koja je ključna u razvoju seboroičnog dermatitisa, te na smanjivanje upale.

Seboreja (Dermatitis seborrhoica)- Prirodno liječenje

U svrhu kontrole seboroičnog dermatitisa prehrana oboljele osobe treba sadržavati manje koncentriranih ugljikohidrata (primjerice, slatka hrana, pekarski proizvodi, slatki sokovi), masti i jakih začina. Smatra se, također, da nedostatak cinka, slobodnih masnih kiselina te vitamina B6 mogu doprinijeti nastanku seboroičnog dermatitisa, pa može biti korisno obogatiti prehranu tim sastojcima.

Seboreični dermatitis kod djece

Dječji dermatitis seborrhoica obično nastaje u dojenčadi između 3. i 10. tjedna života. Najprije na vlasištu nastaju bjelkaste, masne ljuske, koje se lako uklanjaju. Ako su ljuske veće, nazivaju se tjemenice. S vlasišta promjene se mogu širiti na lice te na ostatak glave i tijela.

Često povrh promjena izazvanih seboroičnim dermatitisom nastaje bakterijska ili gljivična infekcija, koja se liječi odgovarajućim lokalnim kožnim pripravcima. Bolest u dojenčadi obično nije ozbiljna, a promjene se postupno povlače nakon 3. mjeseca života.

U liječenju su važni njega kože i učestalo previjanje djeteta. Najbolji oblik prehrane za takvo dojenče, kao i za drugu dojenčad, jest upravo dojenje. Korisne su kupke s kamilicom ili dodatkom ulja, dok sapune i šampone treba izbjegavati. Područja kože na kojima se nalaze promjene čiste se parafinskim uljem. Ljuske odnosno tjemenice na vlasištu uklanjaju se primjenom obloga s uljem.

Seboroični dermatitis kod djece potrebno je razlikovati od atopijskog dermatitisa (ekcema). Atopijski dermatitis kod djece se obično pojavljuje kasnije nego seboroični dermatitis, te su regije kože oko usta i nosa pošteđene od promjena. Također, potrebno je seboroični dermatitis kod djece razlikovati od osipnih bolesti.

Savjeti za kraj- Potražite pomoć dermatologa

Pojave li se kožne promjene na vama ili vašem djetetu, bilo da mislite da se radi o seboroičnom dermatitisu ili o nekoj drugoj kožnoj bolesti, preporučujemo vam da se naručite na dermatološki pregled. Specijalist dermatologije bit će u stanju utvrditi o kojoj se kožnoj bolesti doista radi te odrediti odgovarajuću terapiju.

LITERATURA:

• Basta-Juzbašić A. Bolesti lojnica; akne i srodne bolesti. U: Dermatovenerologija. Medicinska naklada. 2014. 455-494.

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.