×

Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis najčešća je vrsta ekcema, a praćen je suhoćom, crvenilom i svrbežom kože. Radi se o kroničnoj upalnoj kožnoj bolesti koja najčešće pogađa djecu do 5. godine starosti, no može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Riječ ”atopijski” odnosi se na genetsku predispoziciju za alergijske bolesti, stoga osobe koje  boluju od ove vrste ekcema često razviju i alergijski rinitis ili astmu. Riječ ”dermatitis” opisuje upalni proces koji se događa u koži.

U nastavku saznajte zašto nastaje ova vrsta ekcema, prema kojim se simptomima prepoznaje te na koji način možete ublažiti tegobe ove bolesti. 

Atopijski dermatitis

ZAŠTO NASTAJE ATOPIJSKI DERMATITIS (EKCEM)?

Razvoju atopijskog dermatitisa mogu doprinijeti:

  • genetska predispozicija
  • disfunkcija imunološkog sustava i
  • okolišni faktori.

 

Genetska predispozicija ima važnu ulogu u nastanku atopijskog dermatitisa. Riječ “atopija” označava sklonost za razvoj alergijskih bolesti, stoga je pojava atopijskog dermatitisa nerijetko povezana i s razvojem astme i/ili alergijskog rinitisa.

Atopijski dermatitis (ekcem) često nastaje kao posljedica manjka određenih proteina – filagrina, ceramida i/ili lipida u koži, koja zbog toga postaje osjetljiva i suha. Naime, filagrin je glavni strukturni protein rožnatog sloja kože te pomaže povezivanje keratinskih vlakana u koži. Kako stanice kože tijekom svog razvoja putuju iz nižih slojeva kože prema površini, filagrin se razlaže na manje dijelove koje u konačnici zovemo prirodnim faktorima vlaženja ili NMF (natural moisturizing factors).

Oni također umrežuju keratinska vlakna te vežu vodu – kožu održavaju hidratiziranom, glatkom i zdravog izgleda. Ceramidi i lipidi, s druge strane, stvaraju prepreku izlaženju NMF i vode iz kože – smanjuju transepidermalni gubitak vode. Na taj način održavaju elastičnost i zdravlje tzv. barijerne funkcije kože.

Atopijsku kožu karakterizira manjak NMF, ceramida i lipida u koži, odnosno oslabljena barijerna funkcija. Iz tog je razloga povećan transepidermalni gubitak vode (što dovodi do dehidracije i primjetne suhoće kože), uz povećano prodiranje vanjskih iritansa, alergena i mikroorganizama, što je okidač za razvoj upalnog procesa i osjetljivosti kože.

Još jedan uzrok atopijskog dermatitisa može biti i naseljavanje bakterije Staphylococcus aureus na koži, što potiskuje djelovanje tzv. ”dobrih bakterija”. “Dobre bakterije” pridonose zdravlju i otpornosti kože, a njihov manjak također narušava barijernu funkciju kože.

SIMPTOMI ATOPIJSKOG DERMATITISA

Simptomi atopijskog dermatitisa variraju od osobe do osobe i mogu se javiti bilo gdje na tijelu. Ekcem na rukama i nogama (posebice gornja površina udova) javlja se kod djece, a kod odraslih su najčešće zahvaćena područja kožnih nabora (npr. vrat, unutarnji dijelovi laktova i koljena, kapci). Javljaju se:

  • suha i ispucala koža
  • svrbež
  • osip
  • plikovi
  • zadebljanje kože

 

Istaknuti simptom ove vrste ekcema kod odraslih i starije djece je svrbež, pogotovo noću, što može značajno utjecati na kvalitetu spavanja. Zbog češkanja se mogu pojaviti rane, koje uz nelagodu i estetski problem također mogu povećati rizik za infekciju kože. 

Simptomi mogu biti blagi ili izraženi, kronični ili povremeni – mogu se pojavljivati u periodima od nekoliko mjeseci tijekom života, i to najčešće tijekom zimskih mjeseci u uvjetima hladnoće i manjka vlage u zraku.

Što se tiče tijeka bolesti, ekcem kod djece najčešće se poboljša do pete godine života, iako se simptomi često vraćaju kasnije u životu. Vjerojatnost povratka bolesti ovisi o težini ekcema, obiteljskoj anamnezi te postojanju drugih alergijskih bolesti kod pacijenta.

Atopijski dermatitis

ATOPIJSKI DERMATITIS – DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Atopijski dermatitis je ponekad teško razlučiti od drugih vrsta dermatitisa i psorijaze, no dijagnozi pomaže raspodjela samih kožnih promjena te prisutnost alergijskih bolesti u obitelji. 

Alergijski se iritansi mogu potvrditi pomoću kožnog testiranja ili mjerenja razine IgE protutijela na određeni alergen.

Osnova liječenja su kortikosteroidi u obliku krema ili masti, a kao potporna terapija za ublažavanje svrbeža koriste se antihistaminici za primjenu kroz usta. Kod bolesnika s blagim ili umjerenim simptomima, kortikosteroidne kreme se najčešće nanose dva puta dnevno.

Emolijentne kreme kombiniraju se s kortikosteroidnim, tako da se nanose naizmjenično ili se miješaju. Prije primjene navedenih pripravaka se savjetujte sa svojim liječnikom. Emolijenti su sastojci koji stvaraju zaštitni sloj na površini kože, te na taj način smanjuju transepidermalni gubitak vode i jačaju barijernu funkciju.

Kad bolesnik ne odgovara na liječenje kortikosteroidima, moguća je primjena druge vrste lijekova pod nazivom inhibitori T-stanica.

Pri opsežnom atopijskom dermatitisu primjenjuje se i tzv. liječenje svjetlošću – izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti ili liječenje UV zračenjem. Ova metoda poboljšava stanje u mnogih bolesnika koji pate od jakih simptoma, no rijetko se primjenjuje kod djece i mladih zbog nepoželjnih učinaka poput oštećenja kože od sunca.

Kod izrazito proširenog, otpornog i teškog oblika atopijskog dermatitisa, koji ne reagira na spomenute metode liječenja, primjenjuju se protuupalni lijekovi – tzv. sistemski imunomodulatori.

ATOPIJSKI DERMATITIS – KOMPLIKACIJE

Češkanje kože stvara oštećenja koja pogoduju razvoju sekundarnih infekcija. U slučaju bakterijskih infekcija, liječenje se provodi antibioticima. Infekcije mogu biti i virusne, pri čemu je posebno opasna infekcija herpes simplex virusom. Javljaju se grupirani plikovi, najčešće na mjestima trenutno ili nedavno ekcemom zahvaćenih područja, a razvija se i vrućica. U tom je slučaju bitno odmah potražiti liječničku pomoć, jer ova vrsta infekcije može biti i vrlo opasna ukoliko se ne liječi.

Atopijski dermatitis

KAKO UBLAŽITI TEGOBE?

Uz terapiju koju za ekcem prepiše obiteljski liječnik ili dermatolog, korisno je uspostaviti jednostavnu rutinu njege kože te slijediti određena pravila kako bi se prevenirali neugodni simptomi ekcema.

U nastavku donosimo nekoliko savjeta:

  • Koristite hidratantne kreme. Bar dva puta dnevno, a prema potrebi i češće, preporučuje se korištenje emolijentnih krema koje sadrže ceramide. Kod izabira hidratantne kreme, najbolja krema za ekcem je ona koja ne sadrži alkohol, parfeme niti esencijalna ulja – navedeni sastojci mogu dodatno iritirati kožu.
  • Koristite nježne čistače za lice i tijelo. Kada su djeca u pitanju, zapravo je dovoljno kupanje u toploj vodi, bez ikakvih pjenušavih kupki na koje je dječja koža posebno osjetljiva. Odrasle osobe bi trebale koristiti blage čistače bez sapuna ili uljne kupke u toploj (ne vrućoj) vodi, bilo da je u pitanju ekcem na rukama i ostatku tijela ili ekcem na licu.
  • Svakodnevno održavajte osobnu higijenu. Kupanje bi trebalo ograničiti na manje od 10 minuta, a nakon kupanja koža bi se trebala nježno brisati ”tapkanjem”, umjesto grubim potezima ručnikom. Hidratantne kreme je najbolje primijeniti odmah nakon kupanja i brisanja.
  • Obratite pozornost na vrstu odjeće. Preporučuje se nošenje pamučne odjeće i korištenje blagih, tekućih deterdženata za njeno pranje. Izbjegavajte vunenu te pretjerano usku odjeću.
  • Jačajte imunitet.

 

Za prevenciju ekcema kod osoba koje su mu sklone, vrlo je bitno i izbjegavanje potvrđenih iritansa.

Postoje različiti alergeni, tj. okidači alergijskih reakcija, na koje osoba može reagirati atopijskim dermatitisom. Oni mogu biti nutritivni (koji se unose hranom) ili inhalacijski (koji se udišu). Najčešće su to mlijeko, jaja, soja, pšenica, kikiriki, riba (nutritivni), zatim grinje, plijesni i pelud (inhalacijski). Djeca često reagiraju na određene vrste hrane, stoga na to posebno obratite pozornost.

Iritansi ne moraju uvijek biti alergijski, već se može raditi o tzv. atopičnim poticajima koji kontaktom izazivaju svrbež i iritaciju. To su primjerice gruba tkanina (poput vune), hladan i suh zrak, parfemi, znoj. Pokušajte zajedno s liječnikom utvrditi koji iritansi izazivaju neugodne reakcije kože te pitajte što možete poduzeti kako biste ih izbjegli. Primjerice, ukoliko je grinje glavni okidač ekcema, ono što možete napraviti je pranje posteljina u vreloj vodi, uklanjanje tapeciranog namještaja i tepiha.

 

 

LITERATURA:

 

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i dr. Doria Podvorec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.