Najčešći alergeni

Alergija je stanje preosjetljivosti imunološkog sustava na alergen (stranu tvar) koji je inače bezopasan za čovjeka. Alergeni mogu biti uneseni u tijelo hranom, disanjem, dodirom ili direktnom primjenom u organizam. Danas, u Europi, od kroničnog oblika alergije pati više od 150 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2025. godine biti zahvaćena polovica populacije.

U ovom blogu saznajte što su to alergeni, koji su najčešći te kako se dokazuje preosjetljivost na njih.

ŠTO SU TO ALERGENI TE TKO JE U POVEĆANOM RIZIKU ZA NASTANAK ALERGIJE?

Alergen je tvar koja uzrokuje alergijsku reakciju, a imunološki sustav ga prepoznaje kao opasnost te pokreće stvaranje IgE protutijela. IgE protutijela služe za obranu od stranih tvari (alergena) te su upravo ona uzrok simptoma alergije kao što su – curenje iz nosa, kihanje, kašljanje, crvenilo na koži i probavne smetnje. Ponekad je alergijska reakcija toliko jaka da se razvije anafilaksija – najteži oblik alergijske reakcije koja je opasna po život.

Povećan rizik za nastanak preosjetljivosti imaju osobe kojima netko u obitelji već boluje od alergije, što znači da je njihov organizam skloniji povećanoj proizvodnji IgE protutijela – ovo stanje se naziva atopija.

Okolišni faktori koji također mogu imati ulogu u nastanku alergija su:

• Odrastanje u kućanstvu s pušačima
• Nepotrebno korištenje antibiotika
• Djeca rođena s niskom tjelesnim masom

ANAFILAKSIJA I ŠTO UČINITI KADA SE JAVI

Anafilaksija je teška i po život opasna alergijska reakcija te se javlja unutar nekoliko sekunda ili minuta od izlaganja alergenu. Tijekom ove pojave dolazi do naglog pada krvnog tlaka, sužavanja dišnih putova i poteškoća s disanjem, ubrzanja pulsa, osipa po koži te mučnine i povraćanja. Najčešći uzroci anafilaksije su alergeni iz hrane, lijekovi, ubodi insekata i lateks.

U slučaju da znate da imate povećani rizik od anafilaktičke reakcije, uvijek sa sobom nosite epi-pen (lijek koji se brzo primjenjuje u prednji vanjski dio mišića natkoljenice) te obavijestite svoje najbliže o toj mogućnosti. Odmah nakon što primijetite prve simptome primijenite epi-pen (ako ga imate), nazovite hitnu pomoć (194) i što prije potražite medicinsku pomoć.

NAJČEŠĆI ALERGENI U HRANI

Alergija na hranu je vrlo česta pojava u populaciji, a incidencija je i dalje u porastu. Izloženost i najmanjoj koncentraciji alergena može izazvati teške alergijske reakcije. Alergeni u hrani se mogu naći u svim namirnicama, ali najčešće se alergija javlja na sljedeće:

1. KRAVLJE MLIJEKO

Alergija na kravlje mlijeko se najčešće susreće kod beba i mlađe djece, a konzumiranje kravljeg mlijeka prije navršenih 6 mjeseci povećava rizik od nastanaka ove preosjetljivosti. 90% djece će prevladati preosjetljivost na proteine kravljeg mlijeka do odrasle dobi te je zbog toga ova alergija rjeđa u odrasloj dobi. Preporučuje se izbjegavanje kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda

Razlikuju se reakcije povezane s IgE protutijelima i one nepovezana s IgE protutijelima. Kod osoba koje imaju alergijsku reakciju na proteine kravljeg mlijeka povezanu s IgE protutijelima  simptomi se javljaju unutar 5 do 30 minuta od unosa kravljeg mlijeka te su sljedeći: oticanje, osip, povraćanje i u rijetkim slučajevima i anafilaksija. Reakcija nepovezana s IgE protutijelima se prezentira simptomima specifičnijim za probavni sustav kao što su, kao što su konstipacija (zatvor) ili proljev.

2. JAJA

Jaja su drugi najčešći uzrok alergija na hranu kod djece, a oko 70% njih će prestati patiti od ovog stanja kad odrastu. Simptomi koji se javljaju kod preosjetljivosti na jaja su:

• Bolovi u trbuhu
• Osip
• Poteškoće s disanjem
• Anafilaksija (rijetko)

Postoji mogućnost da je osoba alergična na proteine samo iz žumanjaka ili bjelanjka jer sadržavaju različite proteine. Češće se događa da je osoba alergična na bjelanjak. Preporuka je izbjegavanje hrane koja sadržava jaja, stoga je potrebno pozorno čitati popis sastojaka na proizvodima.

3. ORAŠASTI PLODOVI

Alergija na orašaste plodove podrazumijeva preosjetljivost na plodove(i/ili sjemenke) koji dolaze s drveta. Ova alergija nije rijetkost, a najčešće su to sljedeće namirnice:

• Orasi
• Bademi
• Indijski oraščići
• Makadamija
• Pistacija
• Pinjoli

Osobe alergične na određene orašaste plodove bit će alergične i na maslace i ulja koja se proizvode od njih.  U slučaju da je osoba alergična na jednu vrstu orašastih plodova preporučuje se izbjegavanje i ostalih jer se mogu razviti nove alergije na ostale orašaste plodove na koje osoba prije nije bila osjetljiva. Ova vrsta alergije najčešće ostaje doživotno, a sama alergijska reakcija je često opasna po život – anafilaksija.

4. KIKIRIKI

Kikiriki je vrlo čest alergen te može uzrokovati teške i po život opasne reakcije. Osobe koje su alergične na kikiriki su često alergične i na orašaste plodove. Ne zna se točan razlog zašto dolazi do ove preosjetljivosti, ali ima dokaza da se vjerojatno radi o obiteljskom nasljeđivanju. Istraživanja su pokazala da rano uvođenje kikirikija u prehranu (oko 12. mjeseca života) djeteta može smanjiti rizik od nastanaka alergije na kikiriki.

5. PLODOVI MORA

Alergija na plodove mora nastaje jer imunološki sustav čovjeka napada proteine iz porodice rakova i mekušaca. Primjeri plodova mora koji najčešće uzrokuju alergijsku reakciju su:

• Škampi
• Jastog
• Kozice
• Morski rakovi
• Lignje
• Jakobove kapice

Simptomi se javljaju vrlo brzo nakon konzumiranja hrane s plodovima mora u obliku osipa, oticanja i povraćanja. U nekim slučajevima ovo stanje se teško razlikuje od infekcije s mikroorganizmima koje osoba može unijeti zaraženim morskim plodovima.

6. PŠENICA

Alergija na pšenicu je uzrokovan jednim od proteina koji se nalazi u njoj, a najčešće se javlja u dječjoj dobi. Često se miješa s celijakijom koja može imati slične probavne simptome (proljev, nadutost i bol u trbuhu). Razlika između ova dva stanja je ta što osoba koja ima alergiju na pšenicu reagira na jedan od mnogih proteina koji se nalaze u njoj te reakcija može biti opasna po život. S druge strane, celijakija ne predstavlja akutno (naglo) ugrožavanje života te je uzrokovana abnormalnom imunološkom reakcijom na specifični protein – gluten– koji se nalazi u mnogim žitaricama. Osobe koje su alergične na pšenicu moraju izbjegavati samo pšenicu, a druge žitarice mogu konzumirati bez straha.

7. SOJA

Alergija na soju se najčešće susreće kod djece mlađe od 3 godine. Rizik od nastanka ove alergije je povećava konzumacija soje ili proizvoda od soje, a simptomi su: svrbež i peckanje oko usta, curenje nosa, osip, poteškoće s disanjem. U rijetkim situacijama može doći do anafilaksije. 70% djece prestane biti alergično na soju kada odraste, a dok je još prisutna preporučuje se izbjegavanje hrane koja sadrži soju.

8. RIBA

Osobitost alergije na ribu je ta što se najčešće prezentira tek u odrasloj dobi. Glavni simptomi alergije na ribu su: povraćanje, proljev, a u rijetkim slučajevima i anafilaksija. Ovim osobama se preporučuje nošenje epi-pena (lijek koji se primjeni odmah po početku simptoma alergije). Preosjetljivost na ribu se često zamijeni za infekciju uzrokovanu mikroorganizmima jer se i oni ponekad mogu naći u ribi.

NAJČEŠĆI INHALACIJSKI ALERGENI

Mnoge osobe pate od preosjetljivosti na inhalacijske alergene.

Najčešći inhalacijski alergeni su:

• Drveće
• Trava
• Pelud biljaka
• Spore plijesni
• Grinje
• Žohari
• Dlaka kućnih ljubimaca (mačke i psi)

Alergijski rinokonjunktivitis (upala sluznice nosa i konjunktive) je najčešća prezentacija respiratorne alergije, a karakterizirana je nazalnim govorom, curenjem i svrbežom nosa, kihanjem konjunktivitisom- crvenilom i suzenjem očiju te svrbežom vjeđa.

Alergijska astma je kroničan oblik upalne reakcije u donjim dišnim putovima koja je uzrokovana dugotrajnoj izloženosti nekom alergenu. Prate ju simptomi kao što su: kašalj, otežano disanje, česte upale dišnog sustava i iskašljavanje sekreta.

PELUDNI KALENDAR

Peludni kalendar prikazuje podatke za svaku biljku koja uzrokuje alergije – kada počinje, koliko traje i kada završava otpuštanje peluda. Kalendar se radi na temelju mjerenja koncentracije peludi prethodne godine, a na njegove rezultate mogu utjecati vremenske prilike. Peludni kalendar se razlikuje na svakom području jer na različitim prostorima rastu različite biljke.

Pomoću peludnog kalendara možete predvidjeti kada će početi proizvodnja peludi određene biljke na određenom području. Na ovaj način možete na vrijeme početi s primjenom prepisane terapije kako biste ublažili tegobe alergije.

DOKAZIVANJE PREOSJETLJIVOSTI

Dokazivanje preosjetljivost na određene alergene se sastoji od nekoliko koraka.

1. Povijest bolesti – liječnik će vas ispitati od kada traju tegobe, koji su vaši simptomi, imali li netko od vaše obitelji slične tegobe, uzimate li kakve lijekove i u kakvom okolišu boravite.
2. Fizički pregled – ako dolazite zbog moguće alergije, liječnik će obratiti pozornost na vaše oči, nos, grlo, disanje, ima li kakav osip. Ovaj pregled može uključivati i testove plućne funkcije i RTG pluća.
3. Testovi za utvrđivanje osjetljivosti na određen alergen – na ovaj način se provodi testiranje za nutritivne i inhalacijske alergene

Testiranje na alergene

• Kožni prick-test – ovaj test se izvodi tako da sestra ili liječnik kapne kapljicu alergena na kožu te na tom mjestu iglicom lagano zagrebe površinu kože. U slučaju da ste osjetljivi/alergični na određen alergen onda će na mjestu primjene alergena nastati plik, crvenilo i svrbež unutar 15 minuta. Ovaj test ne može predvidjeti jačinu alergijske reakcije.
• Intradermalni kožni test – liječnik ili sestra će vam u gornji sloj kože ubrizgati malu količinu alergena, a ostatak testa teče kao kod prick-testa. Ova vrsta dijagnostike se sve rjeđe koristi, a još je u uporabi za dokazivanje alergije na lijekove.

LITERATURA:

1. The 8 Most Common Food Allergies
2. Allergy Facts and Figures
3. Anaphylaxis
4. Allergen
5. Respiratory Allergies
6. Allergy Diagnosis
7. PELUDNI KALENDAR

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.