Alergije – simptomi i liječenje

Alergije su jedno od najčešćih kroničnih stanja s kojima se bori veliki broj ljudi. Iako sezona kada se ljudi najčešće bore s alergijskim simptomima polako prolazi, ipak za neke od njih tegobe još uvijek traju ili tek započinju. Dok su neke alergije sezonske naravi, druge traju cijelu godinu, a s vremena na vrijeme se pogoršavaju.

U današnjem blogu donosimo vam odgovore na najčešća pitanja o alergijama – što su, zašto se javljaju, kakvim se simptomima mogu prezentirati te kako se liječe, a na kraju donosimo i nekoliko savjeta za preveniranje razvoja alergijskih simptoma i njihovo olakšavanje. 

ŠTO SU ALERGIJE?

Alergija je pretjerana i prejaka reakcija imunološkog sustava organizma na tvari koje su inače bezopasne i u većine ljudi ne izazivaju reakciju. Takve tvari, koje nazivamo alergenima, mogu u organizam doći na nekoliko načina – preko dišnog sustava, probavnog sustava, preko kože itd. Najčešći su alergeni oni koji dolaze iz zraka i ulaze u organizam preko dišnog sustava, tzv. inhalacijski alergeni. To su primjerice pelud, plijesan, kućna prašina, grinje i dr. Ulazak alergena u tijelo izaziva jaku reakciju imunološkog sustava zbog čega se javljaju specifični simptomi.

Nakon što alergen uđe u organizam na bilo koji od prethodno navedenih načina, imunološki sustav ga registrira kao ”opasnost” i počinje proizvoditi protutijela specifična za tu tvar. Svaki sljedeći put kada takav alergen dođe u kontakt s organizmom, na njega se vežu već gotova specifična protutijela koja se nalaze na posebnim imunosnim stanicama koje se nazivaju mastociti. Takvo vezanje potiče otpuštanje raznih upalnih tvari iz mastocita koje su odgovorne za nastanak alergijskih simptoma. Jedan od tih čimbenika koji posreduju alergijsku reakciju je i histamin. Histamin i slične oslobođene upalne tvari uzrokuju širenje krvnih žila, sekreciju sluzi, podraživanje živčanih završetaka i kontrakciju glatkih mišića organa. To posljedično dovodi do razvoja alergijskih simptoma koji mogu biti lokalizirani na mjestu ili organskom sustavu preko kojeg je alergen ušao u organizam, primjerice dišni ili probavni simptomi, ili mogu biti generalizirani i zahvatiti gotovo sve organske sustave, što se naziva anafilaktična reakcija.

ZAŠTO SE ALERGIJE JAVLJAJU?

Postoje razne teorije o tome zašto određene osobe razvijaju alergije. Sklonost alergijama nastaje zbog kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika, a može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Najčešće nastaje u ranom djetinjstvu, međutim, i odrasle osobe koje nikada nisu imale alergije mogu ih odjednom razviti. Smatra se da je genetska predispozicija najvažniji čimbenik koji određuje hoće li neka osoba biti alergičar ili ne. Ako je jedan od roditelja alergičar, postoji 30-50% šanse da će i dijete biti alergičar. Ako su oba roditelja alergičari, ta šansa se penje na čak 60-80%.

Okolišni čimbenici poput kroničnog stresa ili izloženosti određenim mikroorganizmima mogu pridonijeti ”okidanju” pretjeranog imunološkog odgovora na neku bezazlenu tvar i potaknuti razvoj alergije. U novije vrijeme pojavila se i teorija o higijeni koja govori o tome da se alergije s manjom učestalošću javljaju u osoba koje su djetinjstvu bile izložene većem broju mikroorganizama i specifičnih tvari iz okoliša, za razliku od onih koji su od toga bili ”zaštićeni”. Naime, kontakt s virusima i bakterijama u djetinjstvu važan je za pravilan razvoj imunološkog sustava i regulaciju njegovog odgovora na strane tvari koje ulaze u organizam. Ako se djeci taj kontakt ograničava, primjerice pretjeranim pranjem ruku, ograničavanjem odlaska u prirodu ili bezrazložnim ukidanjem određene vrste hrane, ona imaju veću šansu da u budućnosti razviju alergije.

KADA POSUMNJATI NA ALERGIJE?

Alergijska se reakcija može javiti na gornjem ili donjem dišnom sustavu, na koži, probavnom sustavu pa čak i u cijelom tijelu. Ovaj posljednji oblik alergijske reakcije naziva se anafilaktična reakcija i najteži je, opasan po život, oblik alergije na određenu tvar.

Najčešći oblik alergijskih simptoma zahvaća gornji dišni sustav i oči, a uključuje:

  • pojačanu sekreciju iz nosa
  • kihanje
  • svrbež nosa, očiju i nepca
  • osjećaj napunjenosti nosa i otežano disanje na nos
  • crvenilo i suzenje očiju.

 

Simptomi alergijskih bolesti mogu se javiti i na donjem dijelu dišnog sustava, kada se javljaju suhi i podražajni kašalj, otežano disanje, pritisak u prsima te zviždanje. Ovi simptomi nakon kontakta s nekim alergenom mogu upućivati na alergijski oblik astme, stoga je važno javiti se liječniku ako imate navedene smetnje.

Kožne alergijske reakcije uključuju pojavu crvenih dijelova kože koji su praćeni svrbežom, suhoćom, ljuštenjem, pojavom mjehurića i/ili vlaženjem kože. Postoji nekoliko oblika kožnih alergijskih bolesti, a to su kontaktni alergijski dermatitis, urtikarija te atopijski dermatitis ili neurodermitis. 

Alergijske reakcije na hranu mogu se prezentirati oticanjem jezika i usana, trncima oko usta, crvenilom i svrbežom oko usta, povraćanjem, bolovima u trbuhu te proljevom. Oticanje sluznica može dovesti do problema s disanjem i gušenja, a može se javiti i anafilaktična reakcija.

Anafilaktična reakcija je najteži oblik alergijske reakcije koji se može javiti kao odgovor na razne alergene – hranu, lijekove ili ubod kukca. To je hitno stanje koje se mora odmah tretirati jer može dovesti do smrtnog ishoda. Anafilaktička reakcija se prezentira:

  • padom krvnog tlaka
  • oslabljenim i ubrzanim pulsom
  • smušenošću ili gubitkom svijesti
  • kožnim osipom
  • mučninom i povraćanjem itd.

 

Svi navedeni simptomi raznih alergijskih reakcija mogu biti simptomi i nekih drugih bolesti. Međutim, na alergijsku pozadinu određenih simptoma možete posumnjati ako se simptomi javljaju sezonski ili tijekom cijele godine uvijek nakon kontakta s nekom određenom tvari ili boravka u određenom okruženju te ako su neki od članova vaše uže obitelji alergičari. 

KAKO SE ALERGIJE LIJEČE?

Nakon što vam liječnik postavi dijagnozu alergije na temelju kliničkog pregleda, specifičnih laboratorijskih pretraga i kožnih testova, započinje se s liječenjem alergijske bolesti. Liječenje prije svega uključuje izbjegavanje kontakta s alergenom te po potrebi i korištenje lijekova. Najkorištenija skupina lijekova koji se koriste za suzbijanje alergijskih simptoma su antihistaminici koji se uzimaju u obliku tableta. Ti lijekovi se doziraju ovisno o učestalosti i jačini simptoma, a vrlo su učinkoviti u olakšavanju alergijskih simptoma. 

U slučaju izraženog alergijskog konjuktivitisa (upale očne spojnice) propisuju se kortikosteroidne kapi za oči, a za alergijski rinitis (upalu nosne sluznice) kortikosteroidni sprejevi za nos. Ti lijekovi pacijentima donose značajno olakšanje, ali važno je naglasiti kako ih se zbog potencijalnih štetnih posljedica ne smije stalno koristiti, već u kraćim vremenskim intervalima i uz preporuku liječnika. Kod nosnih i očnih simptoma svakako se preporuča prvo započeti s prirodnijim lijekovima, kao što su kapi za ovlaživanje očiju, sprejevi za nos na bazi morske vode ili fiziološka otopina za ispiranje nosa.

SAVJETI ZA IZBJEGAVANJE ALERGENA I OLAKŠAVANJE ALERGIJSKIH SIMPTOMA

Najvažniji korak u sprječavanju i olakšavanju simptoma alergijske bolesti je izbjegavanje kontakta s alergenom. Za neke alergene kao što je primjerice određena hrana ili životinjska dlaka ukidanje kontakta je lakše izvedivo, međutim, alergene poput kućne prašine ili peludi često je teže u potpunosti izbjegavati. U nastavku teksta vam donosimo neke savjete za olakšavanje simptoma takvih najčešćih alergijskih bolesti:

PELUD: pratite peludni kalendar kako biste znali koje je doba godine najrizičnije za vaše alergijske reakcije, s obzirom na to na koju ste vrstu trava alergični. U tom razdoblju u godini izbjegavajte radnje na otvorenom kao što su radovi po vrtu, osobito u popodnevnim satima kada je koncentracija peludi u zraku najveća ili pritom koristite zaštitnu masku. Također izbjegavajte sušenje odjeće i posteljine na otvorenom u to doba godine. Za vrijeme suhog i vjetrovitog vremena, izbjegavajte izlazak iz kuće jer se tada pelud najviše širi. Nakon ulaska u kuću, operite korištenu odjeću što prije, istuširajte se i operite kosu. 

PLIJESAN I PRAŠINA: očistite svu prašinu u kući barem jednom tjedno te pritom koristite zaštitnu masku i rukavice. Uklonite materijale i namještaj koji nakuplja prašinu – tepihe i tapecirani namještaj zamijenite kožnim ili prekrijte posebnim prekrivačima koji ne sakupljaju prašinu. Održavajte 30-50%-tnu vlažnost zraka u prostorijama koristeći ovlaživače prostora te ih redovito čistite. Redovito prozračujte i ventilirajte prostorije koje su vlažne, kao što su kupaonice, kuhinje i podrumski prostori. 

ŽIVOTINJSKA DLAKA: izbjegavajte držanje ili čuvanje kućnih ljubimaca s dlakom ili perjem. U slučaju da imate kućnog ljubimca, ne dopuštajte mu ulazak u spavaću sobu i kuhinju te često perite prostirke i pokrivače na kojima boravi. Ne dopuštajte mu kontakt s površinama na kojima se jede. 

GRINJE: nabavite posteljinu koja ne propušta grinje. Posteljinu uvijek perite na temperaturi većoj od 60°C. Soba neka bude suha, bez biljaka i ovlaživača zraka. Mijenjajte madrac barem svakih deset godina.

Osobna higijena i higijena prostora u kojem živite i često boravite jako je važna u olakšavanju simptoma alergijskih bolesti, stoga je uvijek prakticirajte na pravilan način. Ako sumnjate da imate alergije, svakako se obratite liječniku koji će vam pomoći razjasniti narav vaših simptoma. Prije prelaska na lijekove pokušajte olakšati simptome prirodnim preparatima, a tek onda prijeći na medikamentoznu terapiju bude li za to potrebe. Ako idete na putovanje, uvijek uza sebe imajte antihistaminik ili nešto drugo što vam pomaže u kontroliranju simptoma kako vam oni ne bi omeli odmor ili poslovne obveze.

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin i Dr. Biserka Knezić Frković u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor: www.hzjz.hr, www.medscape.com, www.aaaai.org

Prijavite se na naš newsletter

  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.