Dermatološki pregled

Privatni dermatološki pregled u našoj poliklinici izvode iskusni i vrhunski specijalisti dermatologije. Na dermatološki pregled možete se naručiti ako imate kožne promjene koje vas zabrinjavaju. Osim toga, preporučujemo i redovite dermatoskopske preglede madeža.

Što je dermatološki pregled i kako izgleda?

Dermatološki pregled započinje razgovorom sa specijalistom dermatologije. Prilikom tog razgovora možete reći liječniku o tegobama zbog kojih ste se naručili na pregled, a liječnik će vas također pitati za informacije koje sam smatra bitnima.

Zatim slijedi dermatološki pregled kože. Nije potrebno svakog puta pregledati kožu cijeloga tijela, ali preporučuje se to učiniti prilikom prvog dermatološkog pregleda te ponoviti postupak nakon određenog vremena. Dermatološki pregled kože tijela podrazumijeva pregled kože trupa, udova, lica, vlasišta, ali i noktiju, na kojima također može biti znakova dermatoloških bolesti.

Tijekom pregleda kože liječnik će pogledati kožne tvorbe golim okom ili dermatoskopom, uređajem koji omogućuje pregled kože pod povećanjem. Dermatoskopski pregled madeža osobito je važan kao preventivni pregled za sprječavanje nastanka odnosno rano otkrivanje melanoma.

Na temelju informacija koje dobije iz razgovora s vama te onih koje dobije tijekom pregleda kože, dermatolog će postaviti dijagnozu kožnih promjena, te reći je li potrebno liječenje, odnosno kakav je oblik liječenja potreban. Neke oblike liječenja moguće je učiniti odmah u ambulanti, za vrijeme dermatološkog pregleda.

Kako se pripremiti za dermatološki pregled?

Prije dermatološkog pregleda najbolje je normalno održavati higijenu kako biste je i inače održavali. Primjerice, ako je tegoba zbog koje dolazite na pregled vezana uz pojačano masnu kožu, nije dobro kožu pretjerano očistiti neposredno prije pregleda, jer dermatolog u tom slučaju ne bi vidio kožu onakvom kakva inače jest.

Također, nije preporučljivo nanositi pripravke na kožu neposredno prije pregleda, jer i oni mogu prikriti kožne promjene. Primjerice, veća količina kozmetičkih proizvoda može sakriti akne ili druge kožne promjene, što otežava dermatološki pregled. 

Koje sve dermatološke bolesti mogu biti razlog za pregled?

U nastavku teksta ukratko opisujemo neke od najčešćih dermatoloških bolesti zbog kojih biste se mogli naći u potrebi za dermatološkim pregledom – akne, virusne bradavice, gljivične infekcije i dr.

Bolesti žlijezda lojnica (akne, rozaceja, seboroični dermatitis)

Akne su kožna bolest obilježena začepljenjem izvodnih kanala žlijezda lojnica. Tako nastaju nakupine loja i odbačenih kožnih stanica, koje se nazivaju komedoni. Komedoni se mogu zagnojiti, a cijeljenjem upaljene kože mogu nastajati kraste i ožiljci. Bolest se obično razvija u pubertetu i zahvaća kožu lica i gornjeg dijela trupa. U žena je povezana sa sindromom policističnih jajnika.

Rozaceja je kožna bolest koja pogađa kožu središnjeg dijela lica, osobito nosa i obraza. Očituje se crvenilom kože i vidljivim proširenjem malih krvnih žila. U težim oblicima može doći do razvoja upalnih čvorića, te do zadebljanja kože zbog rasta vezivnog tkiva i žlijezda lojnica.

Seboroični dermatitis je upala dijelova kože bogatih žlijezdama lojnicama, a to su u prvom redu vlasište, lice i gornji dio trupa. Glavni su simptomi crvenilo i ljuštenje kože. Ljuštenjem kože vlasišta nastaje perut (prhut).

Poremećaji pigmentacije kože

Poremećaji pigmentacije kože u biti su poremećaji količine melanina, glavnog kožnog pigmenta. Dijelimo ih na hipomelanoze, kod kojih je koža svjetlija, te hipermelanoze, kod kojih je koža tamnija. Neki od češćih poremećaja pigmentacije su sljedeći:

• upala ili ozljeda kože vjerojatno je najčešći uzrok gubitka pigmentacije kože
• kloazma ili melazma su smećkaste pjege na licu koje se često pojavljuju u trudnoći
• vitiligo je hipomelanoza obilježena pojavom svijetlih mrlja po koži, a često prati razne autoimune bolesti
• efelidi ili sunčane pjege su crvenkastosmeđe pjege na licu ili gornjim dijelovima tijela, obično u osoba crvene ili plave boje kose, koje su izraženije ljeti

Alergijske kožne reakcije

Alergijske reakcije posljedica su preosjetljivosti imunološkog sustava na čimbenike iz okoliša koje nazivamo alergeni. Najčešće alergijske kožne reakciju su sljedeće:

• urtikarija je stanje obilježeno nastajanjem urtika (koprivnjača), koje se očituju crvenilom i oteklinom kože praćenih svrbežom
• atopijski dermatitis je kožna upala u “atopičara’’, odnosno osoba s genetskom predispozicijom za nastanak alergijskih reakcija
• kontaktni dermatitis je upala koju uzrokuje kontakt kože s alergenima, ali može nastati i nakon izlaganja biološkim ili fizikalnim čimbenicima koji nisu alergeni, poput kiselina, hladnoće ili mehaničkog pritiska

Autoimune bolesti kože

Autoimune bolesti mogu zahvatiti razne organe. Između ostaloga, mogu se očitovati kožnim promjenama, poput vitiliga (svijetle mrlje), alopecije (gubitak kose), crvenila ili zadebljanja i otvrdnuća kože.

Lupus je autoimuna bolest koja može zahvatiti više organa te često ima manifestacije na koži. Neke od kožnih promjena koje lupus može uzrokovati su crvenilo kože, nastanak ožiljaka te alopecija (gubitak kose). Osobito je karakteristično za lupus crvenilo središnjeg dijela lica, oblikom nalik leptiru.

Psorijaza je kronična, upalna bolest kože. Posredovana je autoimunim mehanizmima, a u njezinom nastanku igraju ulogu i genetska sklonost pojedinca i provocirajući čimbenici iz okoliša, poput infekcija ili psihičkog stresa. Karakteristična kožna promjena u psorijazi jest crvenilo kože prekriveno srebrnkastobijelim ljuskama.

Strije i drugi poremećaji vezivnog tkiva kože

Elastičnost kože može biti narušena bolestima vezivnog tkiva. To mogu biti nasljedne bolesti ili bolesti stečene tijekom života. Autoimune bolesti, koje mogu zahvatiti razne organe, često pogađaju i vezivno tkivo kože.

Strije su ožiljci nastali rastezanjem kože, koji su ispočetka crvene do ljubičaste boje, a s vremenom blijede. Vrlo su česte, a obično nastaju u pubertetu, trudnoći ili tijekom uzimanja visokih doza kortikosteroidnih lijekova.

Bakterijske infekcije kože

Bakterijske infekcije mogu nastati na prethodno zdravoj koži ili na koži oštećenoj bolešću. Mogu se očitovati crvenilom kože, oteklinom, bolnošću ili formiranjem gnojnih čvorića. Teži oblici mogu biti praćeni i povišenom tjelesnom temperaturom te lošim općim osjećanjem. Uglavnom se liječe antibioticima, a ponekad je potrebno i kirurško liječenje.

Lajmska bolest je specifična bakterijska infekcija, koja se razlikuje od drugih kožnih bakterijskih infekcija, a prenosi se ugrizom krpelja.

Virusne infekcije kože (virusne bradavice, herpes, moluske, osip)

Humani papilomavirus (HPV), osim što uzrokuje rak vrata maternice i promjene koje mu prethode (CIN 1, CIN 2 i CIN  3), može uzrokovati i dobroćudne izrasline na koži ili sluznicama. Bradavice uzrokovane HPV-om najčešće se nalaze na rukama ili stopalima, te se mogu jednostavno ukloniti koristeći krioterapiju (zamrzavanje tekućim dušikom) ili elektrokoagulaciju (rezanje omčom koja provodi električnu struju). Za izrasline u intimnom području potrebno je obratiti se ginekologu.

Herpes je uzrokovan herpes simpleks virusom. Najčešće nastaje na usnama ili oko nosa. Obično se najprije osjeća peckanje, a nakon nekog vremena nastaju maleni i bolni čvorići ispunjeni tekućinom. Izbijanju herpesa često nekoliko dana prethodi neki provocirajući čimbenik, poput psihičkog stresa, bolesti ili menstruacije. Herpes simpleks virus također može uzrokovati genitalni herpes.

Moluske su virusna infekcija koja je česta u djece. Mogu se nalaziti bilo gdje na tijelu, ali najčešća su mjesta vrat, pazusi i prepone. Izgledom su bjelkasti ili žućkasti kožni čvorići s udubinom u središtu. Osim u djece, mogu se pojaviti i u odraslih, a tada se najčešće nalaze u intimnom području.

Virusi često uzrokuju i osipne bolesti u djece. Primjerice, parvovirus B19 uzrokuje ‘’petu bolest’’, a Varicella zoster virus uzrokuje vodene kozice.

Gljivične infekcije kože

Gljivične infekcije mogu se pojaviti bilo gdje na koži tijela, a često zahvaćaju kožu među prstima (‘’atletsko stopalo’’), nokte, vlasište te kožne nabore, primjerice ispod pazuha, dojki ili na preponama, gdje dolazi do trljanja kože o kožu. Osim kože, mogu biti zahvaćene i sluznice, primjerice vaginalna sluznica. Liječe se antimikoticima, lijekovima koji uništavaju gljivice.

Bolesti vlasišta (alopecija)

Alopecija označava gubitak dlaka. Kada je zahvaćeno vlasište, naziva se ćelavost. Alopecija može zahvatiti manja područja kože (alopecia areata) ili, pak, cijelo vlasište odnosno kožu cijelog tijela.

Mogući uzroci alopecije su sljedeći:

• postpartalni efluvij (privremeni gubitak kose nakon trudnoće)
• utjecaj spolnih hormona u genetski predisponiranih osoba
• stres (npr. teška bolest ili jaki psihički stres)
• autoimune bolesti
• kemoterapija
• zračenje glave
• nastanak ožiljnog tkiva nakon kožnih bolesti ili traumatskih oštećenja kože

Uz bolesti vlasišta možemo spomenuti i hirzutizam.

Dermatološki pregled – cijena?

Cijena prvog dermatološkog pregleda je 67€ (505 kn), a cijena kontrolnog dermatološkog pregleda je 54€ (407,00 kn). Ostale cijene usluga saznajte u našem cjeniku.

Autor: Dr. Nika Franceschi

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.