Lajmska bolest i druge zarazne bolesti koje krpelji prenose

Dolaskom toplijeg vremena imamo priliku više uživati u prirodi, ali nekih stvari, kao što su ugriz krpelja ili opekline od sunca, ipak se trebamo čuvati. U ovome blogu pročitajte o ugrizima krpelja i zaraznim bolestima koje oni prenose, kao što su lajmska bolest (lajmska borelioza) ili krpeljni meningoencefalitis. Na kraju vam donosimo pet savjeta kako spriječiti ugriz krpelja i zarazu ovim bolestima, uključujući kako izvaditi krpelja iz kože na pravilan način.

O KRPELJIMA I ZARAZNIM BOLESTIMA KOJE PRENOSE 

Razne vrste krpelja raširene su po svijetu te prenose razne zarazne bolesti. Čak i kada se radi o istoj bolesti, simptomi i težina mogu se razlikovati između različitih dijelova svijeta. U ovom ćemo tekstu govoriti o zaraznim bolestima s kojima se možete susresti u Hrvatskoj. Putujete li u druge zemlje, a osobito na druge kontinente, imajte na umu da se ondje možete susresti s drugačijim bolestima.

Krpelji borave pretežito u šumama i niskom raslinju. Osobito uspijevaju u bjelogoričnim šumama s grmljem i mnogo vlage. Zaraza u ljudi nastupa uglavnom u proljetnim i ljetnim mjesecima, manje na početku jeseni, što je vezano uz sezonsku aktivnost krpelja u toplim dijelovima godine. Najčešće se zaraze izletnici i ljudi koji profesionalno borave u prirodi. Nakon što osoba zadobije ugriz krpelja, inkubacija (vrijeme do razvoja bolesti) obično iznosi manje od mjesec dana. Na sjeveru Hrvatske ljudi se najčešće zaraze ugrizom šumskog krpelja, dok je na jugu najčešći prenositelj pasji krpelj. Te dvije vrste krpelja prenose različite bolesti. Valja napomenuti da nije ispravno reći ‘’ubod krpelja’’, već ‘’ugriz krpelja’’.

Lajmska bolest (lajmska borelioza) daleko je najčešća zarazna bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj. Krpeljni meningoencefalitis je 10-20 puta rjeđi od lajmske bolesti. Obje bolesti najviše se pojavljuju na sjeveru Hrvatske. Mediteranska pjegava groznica javlja se uglavnom na jugu Hrvatske. Anaplazmoza je relativno česta bolest, ali uglavnom uzrokuje blage simptome te većina slučajeva prođe neprepoznata. Tularemija se uglavnom prenosi u kontaktu sa zečevima, ali moguć je i prijenos krpeljima. Krimsko-kongoanska groznica je izrazito smrtonosna bolest, te se Balkanski poluotok smatra jednim od područja u kojima je virusni uzročnik te bolesti prisutan, ali još nije zabilježen niti jedan slučaj u Hrvatskoj. Babezioza je izrazito rijetka u Europi i Hrvatskoj, a gotovo svi bolesnici koji obole imaju prethodno odstranjenu slezenu.

LAJMSKA BOLEST 

Lajmska (engl. lyme) bolest ili lajmska borelioza najraširenija je zarazna bolest koju prenose krpelji u Europi. Njezina učestalost u Hrvatskoj 10 do 20 puta nadmašuje učestalost krpeljnog meningoencefalitisa, druge najčešće prijavljivane krpeljne bolesti u nas. Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi nekoliko stotina slučajeva lajmske bolesti.

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prenosi je šumski krpelj. Ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, ali je moguć prijenos s majke na dijete u trudnoći. Nije dokazano da infekcija ovom bakterijom ima negativan utjecaj na razvoj ploda. Sumnjate li na trudnoću, uputno je učiniti test na trudnoću.

Lajmska bolest se pretežito javlja na sjeverozapadu Hrvatske, osobito u Hrvatskom zagorju te u područjima oko Zagrebačke gore, Koprivnice i Čakovca. Rjeđe se pronađe u Gorskom kotaru, na Kvarneru i u Istri. Većina bolesnika su izletnici, a zaraze se u proljeće ili ljeto.

LAJMSKA BORELIOZA – SIMPTOMI

Lajmska bolest dijeli se na tri stadija, a to su:

1. rana lokalizirana lajmska bolest,
2. rana diseminirana lajmska bolest,
3. kasna lajmska bolest.

Drugi i treći stadij, odnosno rana diseminirana i kasna infekcija, ne moraju nužno nastupiti, osobito ako se bolest liječi antibioticima već u stadiju rane lokalizirane infekcije.

RANA LOKALIZIRANA LAJMSKA BOLEST

Rana lokalizirana infekcija nastupa obično 2 do 3 tjedna nakon što se dogodio ugriz krpelja. Simptomi se najčešće očituju u obliku tzv. ‘’migrirajućeg eritema’’ (lat. erythema migrans) – crvenila koje nastaje na mjestu ugriza krpelja i širi se oko njega, često blijedeći u sredini. Osim ovog tipičnog oblika, crvenilo može izgledati i drugačije, te ga treba pokušati razlikovati od drugih uzroka kožnih promjena, poput alergijskih reakcija, kožnih promjena na suncu ili uboda insekata. U odraslih se najčešće nalazi na preponama, pazusima, sa suprotne strane koljena ili u predjelu pojasa. Ugriz krpelja kod djece s posljedičnom lajmskom bolešću najčešće uzrokuje crvenilo na licu, koje je obično oblika vrpce, a može biti praćeno slabošću mišića lica.

RANA DISEMINIRANA LAJMSKA BOLEST

Rana diseminirana infekcija nastaje ubrzo nakon prethodnog stadija, a može se očitovati infekcijom raznih organa u tijelu. Neki od najčešćih simptoma jesu:

• bolovi u mišićima i zglobovima,
• glavobolja i umor,
• manjak apetita,
• pojava migrirajućeg eritema na koži udaljenoj od mjesta ugriza,
• upala moždanih ovojnica ili živaca,
• upala srca (miokarditis),
• smetnje u srčanom ritmu.

Opći simptomi poput bolova u mišićima i zglobovima, osip te izražen umor uz manjak apetita mogu se također susresti u brojnim drugim bolestima, na primjer u infektivnoj mononukleozi.

KASNA LAJMSKA BOLEST

Kasna infekcija nastupa više mjeseci ili godina nakon početnog ugriza krpelja. Može zahvatiti praktički sve organe u tijelu, a češće živčani sustav (neuroborelioza) i zglobove. Neuroborelioza se može očitovati:

• umorom ili teškoćama u pamćenju,
• glavoboljom zbog povišenog tlaka unutar lubanje,
• upalom mozga i moždanih ovojnica (meningoencefalitis), kralježnične moždine (mijelitis) ili živaca (neuritis).

Na zglobovima se lajmska borelioza najčešće očituje kao artritis koljena. Rijetko se očituje kao promjena boje kože i oteklina, koji mogu trajati godinama. 

POST-LAJMSKI SINDROM

Nakon preboljene lajmske bolesti moguć je razvoj tzv. post-lajmskog sindroma. Radi se o bolesti sličnoj post-COVID sindromu, a očituje se nespecifičnim simptomima, poput teškoća s razmišljanjem i pamćenjem ili tegoba s mišićima i kostima. Lajmska bolest se smatra i jednim od mogućih uzroka razvoja sindroma kroničnog umora.

LAJMSKA BORELIOZA – TESTIRANJE NA PROTUTIJELA

Lajmska borelioza obično se dijagnosticira na temelju prisutnosti migrirajućeg eritema i podatka o prethodnom ugrizu krpelja. Međutim, ako se radi o nekom od kasnijih stadija infekcije, može biti potrebno testiranje na protutijela protiv borelije u uzorcima krvi ili cerebrospinalne tekućine (u slučaju sumnje na infekciju živčanog sustava).

LAJMSKA BORELIOZA – LIJEČENJE

Lajmska bolest liječi se antibioticima. Trudnice se liječe jednako kao i drugi oboljeli, ali se izbjegavaju antibiotici koji imaju štetan učinak na plod. Uvede li se liječenje u ranoj fazi bolesti, ona će se značajno skratiti i u velikoj će se mjeri spriječiti kasnije faze infekcije.

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS 

Krpeljni meningoencefalitis je bolest koju uzrokuje virus krpeljnog meningoencefalitisa.  Virus se obično prenosi ugrizom šumskog krpelja, ali moguće se zaraziti i konzumacijom nepasteriziranog mlijeka ili mliječnih proizvoda zaraženih životinja. Zaraza nastaje u toplim mjesecima, od proljeća do jeseni, najčešće na sjeveru Hrvatske te manjim dijelom u Gorskom kotaru.

Bolest nastupa do mjesec dana nakon ugriza krpelja. Ne propustite u razgovoru s liječnikom navesti događaje poput izleta u prirodu ili konzumiranja nepasteriziranih mliječnih namirnica unazad duljeg vremenskog perioda, jer takvi podatci mogu upućivati na bolest koja se razvila sa znatnim vremenskim odmakom. Pojam meningoencefalitis označuje upalu mozga i moždanih ovojnica. Virus je naziv dobio prema tom, najtežem obliku infekcije. Ipak, infekcija najčešće prolazi asimptomatski, odnosno bez razvoja simptoma bolesti. Osim asimptomatskog oblika, bolest se najčešće očituje kratkotrajnom vrućicom koju prate klonulost, glavobolja i bolovi u mišićima.

Krpeljni meningoencefalitis zapravo je rijetko očitovanje infekcije ovim virusom. Kod bolesnika se u tom slučaju mogu razviti:

• zažarenost lica,
• drhtavica (tremor) udova,
• jaka glavobolja, mučnina i povraćanje,
• oduzetost (paraliza) mišića,
• te poremećaj svijesti. 

Ovo je težak, potencijalno smrtonosan oblik bolesti, za čije je liječenje potreban prijem na bolnički odjel. Nasreću, bolest se može spriječiti cijepljenjem, što se osobito preporučuje osobama koje mnogo vremena provode boraveći u prirodi u područjima u kojima je ova zarazna bolest prisutna (sjever Hrvatske, Gorski kotar).

MEDITERANSKA PJEGAVA GROZNICA 

Mediteransku pjegavu groznicu uzrokuje bakterija Rickettsia conorii. Prenosi je pasji krpelj, koji se najviše nalazi na psima u prigradskim naseljima. U Hrvatskoj se bolest češće pojavljuje na jugu, od Zadra do Dubrovnika, a povremeno i sjevernije, u Istri ili na Kvarneru. Najviše je slučajeva bolesti u ljetnim mjesecima. Glavna obilježja mediteranske pjegave groznice su vrućica, jaka glavobolja i osip. U dijela oboljelih na mjestu ugriza krpelja nastaje karakteristična crvena ili crna kvržica koja se naziva eshar. Moguć je razvoj težeg oblika bolesti, pa čak i smrtni ishod. Liječi se antibioticima.

OSTALE RJEĐE BOLESTI 

Humana granulocitna anaplazmoza je bolest koju u Hrvatskoj uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, a prenose je krpelji. Simptomi su slični kao kod gripe. Bolest obično ima blagi tijek i većina oboljelih spontano ozdravi. Teško je reći koliko je česta bolest, jer većina slučajeva prolazi neotkrivena.

Tularemija je bolest koju uzrokuje bakterija Francisella tularensis. U Hrvatskoj je najčešći put zaraze kontakt sa zečevima, osobito tijekom sezone lova na zečeve, ali moguć je i prijenos krpeljima. Bolest ima mnogo oblika, a težina može varirati od asimptomatskog oblika sve do teške bolesti sa smrtnim ishodom.

Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica je bolest koju uzrokuje nairovirus. Ljudi se zaraze ugrizom krpelja. Glavna karakteristika bolesti su krvarenja u svim organima. Radi se o vrlo teškoj bolesti s visokom smrtnošću. Raširena je po Aziji, te u manjoj mjeri Africi i jugoistočnoj Europi. U Hrvatskoj još nije zabilježen niti jedan slučaj ove bolesti.

Babezioza je bolest koju u Europi uzrokuje parazit Babesia divergens, a prenosi je šumski krpelj. U Hrvatskoj su opisani samo izolirani slučajevi. Gotovo svi oboljeli imali su prethodno uklonjenu slezenu, što uzrokuje slabost imunološkog sustava. Bolest se pojavljuje i u pasa i mačaka, te se tada obično naziva piroplazmozom. Ne prenosi se s kućnih ljubimaca na ljude.

SAVJETI ZA SPRJEČAVANJE UGRIZA KRPELJA I ZARAZE BOLESTIMA KOJE PRENOSE 

Za kraj vam nudimo pet savjeta kako pokušati spriječiti ugriz krpelja odnosno zarazne bolesti koje on prenosi. Pročitajte i kako izvaditi krpelja iz kože u slučaju ugriza. Proučite ove savjete kako biste imali jednu brigu manje na ljetovanju ili izletu.

ZAŠTITNE MJERE TIJEKOM IZLETA

Kada boravite u prirodi, koristite primjerenu odjeću i obuću. Radi sprječavanja da krpelj dođe na kožu, korisno je nositi zatvorenu obuću, duge nogavice i rukave, šešire ili kape. Izbjegavajte pretjeran kontakt kože ili odjevnih predmeta sa šumskim raslinjem. Na gole dijelove kože možete primijeniti repelente – tvari koje odbijaju krpelje, kao i komarce i druge kukce. Prije uporabe repelenata pročitajte upute o proizvodu.

SAMOPREGLED NAKON IZLETA

Nakon što se vratite iz boravka u prirodi, što prije svucite odjeću sa sebe i okupajte se. Pregledajte kožu čitavog tijela, pa i teže dostupnih dijelova tijela. Važno je što prije pronaći krpelja, jer je potrebno određeno vrijeme da se uzročnik zarazne bolesti prenese s krpelja na čovjeka. Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom kojoj je za taj prijenos potrebno i do dva dana nakon početnog ugriza krpelja.

Kako biste uspješno prepoznali ugriz krpelja kod pasa, pregledajte svog ljubimca nakon boravka u prirodi te uklonite krpelje ako su prisutni!

KAKO IZVADITI KRPELJA

Pronađete li krpelja na svojoj koži ili koži svoga djeteta, postupak je sljedeći: prihvatite tijelo krpelja pincetom što bliže koži te ga lagano izvucite ravno prema gore. Pritisak treba biti što bliže koži kako bi se izbjeglo istiskivanje tjelesnih tekućina krpelja u kožu. Na opisani način možete izvući i žalac insekta u slučaju uboda.

Ne pritišćite tijelo krpelja pincetom previše grubo, kako ga ne biste presjekli. Ne rotirajte krpelja prilikom izvlačenja. Nemojte premazivati krpelja lakom za nokte ili kakvim drugim sredstvima. Ne primjenjujte plamen na krpelja.

Kako izvaditi krpelja bez pincete? – Ako vam pinceta nije dostupna, možete pokušati ukloniti krpelja tako da zavežete konac oko njega blizu koži i izvučete ga njime. Također, možete krpelja pokušati izvući nečime tankim i čvrstim, poput dugih noktiju. Ipak, ove metode neće biti učinkovite kao korištenje pincetom i trebate imati na umu da pritiskom na tijelo krpelja možete u kožu istiskivati njegove tjelesne tekućine koje sadrže bakterije ili viruse, što nikako nije preporučljivo.

Kako izvaditi glavu od krpelja? – Ostane li dio tijela krpelja u koži, nije potrebno nanositi štetu koži pokušavajući ga izvući, niti je potrebno kirurški intervenirati – taj će djelić s vremenom sâm ispasti iz kože.

ODLAZAK LIJEČNIKU U SLUČAJU SIMPTOMA

Iskusite li neke od simptoma bolesti koje smo opisivali u tjednima koji slijede nakon ugriza krpelja, obratite se svome liječniku. Jednako učinite čak i ako niste sigurni je li vas krpelj ugrizao.

CIJEPLJENJE

Cijepiti se možete protiv virusa koji uzrokuje krpeljni meningoencefalitis. Ovo se osobito preporučuje ljudima koji mnogo vremena provode boraveći u prirodi u područjima gdje je ova zaraza prisutna (sjever Hrvatske, Gorski kotar). Može se primijeniti i nakon ugriza krpelja, kako bi se spriječio potencijalni razvoj bolesti. Cjepivo protiv uzročnika drugih zaraznih bolesti koje prenose krpelji ne postoji. U vezi cijepljenja obratite se svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili epidemiologu nadležnog Zavoda za javno zdravstvo odnosno Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

LITERATURA:

1. Begovac J i sur. Klinička infektologija. Medicinska naklada. 2019.
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Krpelji i bolesti koje prenose.
3. Javno zdravlje – Krpeljni meningoencefalitis (KME).
4. World Health Organization – Crimean-Congo haemorrhagic fever.

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.