Zašto su vitamini A, D, E i K toliko važni te kako ih dozirati?

ULOGA I VRSTE VITAMINA

Vitamini imaju posebnu i nezamjenjivu ulogu u tijelu, sudjeluju u stvaranju energije, pravilnom radu imunološkog sustava, stvaranju faktora zgrušavanja krvi i mnogim drugim procesima.  Svi se vitamini apsorbiraju u tankom crijevu, a narušavanjem njegove strukture (primjerice u upalnim bolestima crijeva ili zbog operacija) dolazi do nemogućnosti ulaska vitamina u tijelo. Stanje manjka vitamina nazivamo hipovitaminoza. Iako smo uvijek u strahu da ne unosimo dovoljno vitamina, treba znati da postoji i stanje njihovog prekomjernog unosa, koje može biti jednako opasno. Takvo se stanje naziva hipervitaminoza. Vitamini se mogu podijeliti u dvije velike skupine: 

• vitamini topljivi u vodi (B i C)
• vitamini topljivi u mastima (A, D, E i K)

Zbog svoje vodotopljivosti vitamin C i većina vitamina skupine B ne mogu se dugo zadržavati u tijelu pa ih je potrebno redovito uzimati hranom. Vitamini topljivi u mastima mogu se vrlo lako skladištiti u tijelu, međutim to ne umanjuje važnost njihovog redovitog unosa. Međutim, zbog ove karakteristike potrebno je jako paziti pri uzimanju suplemenata vitamina A, D, E i K jer može doći do njihovog prekomjernog nakupljanja te neželjenih i po život opasnih nuspojava. 

Nedostatak vitamina događa se zbog njihovog smanjenog unosa ili smanjene apsorpcije u probavnom sustavu što može biti posljedica raznih bolesti poput bolesti jetre i upalnih crijevnih bolesti, ali i životnih navika kao što je prekomjerna konzumacija alkohola.

VITAMIN A

Vitamin A je neophodan za život stanica i njihov metabolizam, funkcioniranje imunološkog sustava, vid i očuvanje plodnosti. Razlikujemo vitamin A1 (retinol) koji se nalazi u hrani životinjskog podrijetla i vitamin A2 (beta-karoten) koji se nalazi u hrani biljnog podrijetla. Lisnato, crveno i narančasto voće i povrće, mliječni proizvodi, jetrica i riba bogati su izvori vitamina A. Nakon što se apsorbira u tankom crijevu tijelo ga sprema u stanice jetre, masnog tkiva te gušterače. 

Nedostatak vitamina A utvrđuje se određivanjem njegove koncentracije u krvi. Koncentracija retinola manja od 20 mikrograma/dL krvi ukazuje na postojanje manjka ovog vitamina te je u tom slučaju potrebna njegova nadoknada suplementima. 

Mnoge žene u svojoj svakodnevnoj njezi lica koriste pripravke na bazi vitamina A. Takvi se pripravci nanose na kožu i trebaju se uzimati u dogovoru s dermatologom jer u slučaju pretjerane i nepravilne primjene može doći do guljenja i iritacije (crvenila) kože. 

Vitamin A, odnosno retinol ponekad se koristi u liječenju akni kao lijek koji se uzima na usta. U tom slučaju potreban je liječnički nadzor jer tijekom konzumacije retinola žena mora obavezno izbjegavati trudnoću ili piti kontracepciju kako bi ju spriječila. Iako je riječ o vitaminu, vitamin A može uzrokovati značajna i teška oštećenja ploda. Takvo se svojstvo vitamina A naziva teratogenost.

Suplementi vitamina A moraju se uzimati pažljivo i uz nadzor liječnika jer njihova pretjerana uporaba može dovesti do nuspojava. Prekomjerna uporaba oralnih suplemenata vitamina A može izazvati akutne i kronične nuspojave.  Najčešće nuspojave su:

• suhoća kože i sluznica, 
• glavobolja, 
• mučnina i povraćanje te
• razvoj osteoporoze pri dugotrajnom uzimanju

VITAMIN D 

Vitamin D (kalciferol) je najpoznatiji vitamin topljiv u mastima. Ljudsko tijelo može samostalno stvarati vitamin D izlaganjem Sunčevim zrakama jer UV zrake Sunca potiču stvaranje vitamina D u stanicama kože. Daljnjim procesima preobrazbe u jetri i bubregu nastaje njegov aktivni oblik koji je potreban za razne procese našeg tijela kao što su apsorpcija kalcija iz crijeva i izgradnja koštanog tkiva.

Manjak vitamina D dovodi do deformacije kostiju, što se u djece naziva rahitis, a u odraslih osteomalacija. Ova stanja karakterizirana su smanjenjem udjela koštanog tkiva i slabim kostima koje su podložne lomovima. Slabost i bolovi u mišićima se također mogu susresti u ovom stanju. Pod povećanim rizikom od manjka D vitamina su:

• osobe koje ne borave dovoljno na Suncu
• osobe crne ili drugih tamnoputih rasa 
• osobe koje boluju od teških bubrežnih i jetrenih bolesti
• djeca u razvoju (posebice djeca rođena u blizanačkoj trudnoći)

Teški nedostatak vitamina D dovodi do smanjene koncentracije ukupnog kalcija u organizmu što može biti po život opasno stanje, a simptomi uključuju trnce u rukama, grčeve i osjećaj preskakanja srca. 

Nadoknadu vitamina D je potrebno provoditi uz opravdanu indikaciju i prethodnu konzultaciju s liječnikom. Preporučena dnevna doza vitamina D3 ili D2 ne smije se prekoračiti jer može doći do hipervitaminoze. Pretjerani unos D vitamina može uzrokovati hiperkalcemiju (povećanu razinu kalcija u krvi). Hiperkalcemija utječe na rad srca, ali uzrokuje i:

• konstipaciju (zatvor)
• povećanu žeđ
• povećanu potrebu za mokrenjem 
• te zbunjenost

U odraslih osoba, najčešće propisana preporučena dnevna doza vitamina D iznosi 600 do 800 IU, a ona može varirati ovisno o stupnju osteoporoze i prisutnosti ostalih bolesti koje mogu ometati njegovu apsorpciju.

Preporučena doza vitamina D najčešće je iskazana oznakom IU (internacionalna jedinica). Neka vas oznaka IU ne buni! Većina se pripravaka vitamina D primjenjuje u obliku kapi. Svako pakiranje vitamina D ima naznačenu količinu jedinica vitamina D po jednoj kapi. Osim toga, ukoliko vam je potrebna nadoknada vitamina D, liječnik će vam propisati dozu izraženu u kapima pa vas matematika ne treba brinuti!

Danas se u sve djece, posebice u vrijeme ubrzanog rasta, preporučuje profilaktičko (preventivno) uzimanje kapi vitamina D radi sprječavanja razvoja rahitisa. U djece dnevna doza D vitamina najčešće iznosi 400 IU te je potrebno pridržavati se uputa o njegovoj primjeni kako ne biste prekoračili dozu. U nedonoščadi i blizanaca, preporučena dnevna doza  vitamina D još je veća pa je po pitanju doziranja najbolje porazgovarati s pedijatrom!

KOJI JE NAJBOLJI VITAMIN D?

Na tržištu se mogu naći razni pripravci D vitamina zbog čega osobe, kojima je preporučeno povećati njegov unos, imaju problema s odabirom najboljeg pripravka D vitamina. Dodatnu pomutnju među ljudima može izazvati i činjenica da postoje dvije vrste ovog vitamina:

• vitamin D2, koji se nalazi u biljkama
• vitamin D3, koji se nalazi u hrani životinjskog porijekla

Trenutačne studije ukazuju kako su kapi D3 vitamina učinkovitije od pripravaka koji sadrže D2 vitamin jer se njihovom primjenom postiže puno veća aktivnost u tijelu. Također, nedoumice može izazvati i način primjene vitaminskog pripravka. Trenutno postoje razni oblici vitamina D, a to su: tablete, sprej i vitamin D kapi. Studije koje su uspoređivale vitamin D tablete i vitamin D sprej pokazale su jednaku učinkovitost obaju pripravaka. Zbog jednostavne primjene i najboljeg učinka, danas se najčešće primjenjuju D3 kapi vitamina jer se mogu lako dozirati i davati djeci, a po potrebi se mogu uzeti s malo dodatne tekućine. 

VITAMIN E 

Vitamin E je jedan od najvažnijih antioksidansa u tijelu. Vitamin E nastaje procesom fotosinteze u biljkama pa maslinovo, suncokretovo i ostala biljna ulja predstavljaju najznačajniji izvor ovog vitamina. 

Do manjka E vitamina najčešće dolazi u djece, adolescenata i odraslih osoba koje imaju teže bolesti jetre i gušterače. Zbog toga su djeca i odrasli koje boluju od cistične fibroze i kroničnog pankreatitisa (bolesti gušterače) u većem riziku za razvoj hipovitaminoze E. U njih se terapijsko uzimanje ovog vitamina provodi pod liječničkim nadzorom. Pogodni učinci ovog antioksidansa nisu još dovoljno istraženi, ali do sada se čini da vitamin E ima učinke na: 

• poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja
• prevenciju razvoja nekih zloćudnih bolesti
• jačanje imunološkog sustava
• usporavanje razvoja i tijeka Alzheimerove bolesti

Pretjerivanje s unosom vitamina E izuzetno je rijetko, ali to ne znači da ovaj vitamin smijete uzimati bez savjetovanja s liječnikom! Visoke doze E vitamina onemogućuju normalan rad krvnih pločica (trombocita) te je primjena ovog vitamina u slučaju istovremenog uzimanja lijekova protiv zgrušavanja strogo zabranjena.

VITAMIN K

 Vitamin K nalazimo u listastom povrću, brokuli, šparogama, mesu i maslacu. Kao i vitamin B12, mogu ga stvarati naše crijevne bakterije. Zbog široke rasprostranjenosti u povrću i sposobnosti da ga stvaraju dobre bakterije našeg probavnog sustava, manjak K vitamina je rijetka pojava. Ovaj vitamin je vrlo važan za ljudski organizam jer je odgovoran za sintezu faktora zgrušavanja krvi. Manjak vitamina K najčešće je uzrokovan: 

• pothranjenošću 
• težim bolestima probavnog sustava (primjerice, Chronova bolest) 
• uzimanjem varfarina (lijeka protiv zgrušavanja krvi)

Na nedostatak vitamina K najčešće se posumnja zbog otežanog zaustavljanja krvarenja ili u slučajevima kada je krvarenje iz neke rane ili ozljede produljeno. Manjak K vitamina se može dokazati vađenjem krvi i analiziranjem brzine i učinkovitosti zgrušavanja. Osim toga, često se uz manjak K vitamina javlja i osteoporoza jer je vitamin K bitan i za zdravlje kosti.

Zbog važnosti u očuvanju kvalitetnog koštanog tkiva, danas se često mogu susresti i vitaminski pripravci koji sadrže K2 i D3 vitamin. Najčešće se primjenjuje u obliku kapi za usta, a njihove indikacije jednake su onima za vitamin D. Njihovom kombiniranom primjenom može se postići bolji učinak na zdravlje i kvalitetu koštanog tkiva.

Zbog svoje bitne uloge u organizmu nije preporučljivo uzimanje suplemenata ovog vitamina samostalno već je potrebno savjetovati se s nadležnim liječnikom kako bi izbjegli ozbiljne nuspojave. 

U novorođene djece manjak K vitamina može uzrokovati teška krvarenja. Radi prevencije takvih komplikacija, danas se svakom novorođenčetu daje preventivna doza vitamina K u rodilištu. Tako su djeca zaštićena od njegovog potencijalnog manjka.

SAVJET ZA KRAJ – KOJI VITAMINI SU ZA MENE?

Vitamini topljivi u mastima neophodni su za održavanje normalnog zdravlja. Iako su vitamini prijeko potrebni za mnoge procese koji se događaju u našem organizmu, pri njihovoj primjeni treba biti odgovoran. Pri odabiru vitamina, trebate izabrati onaj pripravak koji najviše odgovara vašim željama i zahtjevima te istovremeno voditi računa o lijekovima koje uzimate. Vitamini se moraju pravilno dozirati jer mogu imati nuspojave. Zbog toga budite odgovorni pri njihovom korištenju, kako biste ostvarili maksimalne pogodnosti u njihovoj primjeni!

LITERATURA:

1. Mardešić D i sur. Prehrana. U: Pedijatrija. Medicinska naklada: Zagreb,  2016.
2. Murray RK, Bender DA, Botham KM, Kennely PJ i sur. Harperova ilustrirana biokemija, 28. izdanje. Medicinska naklada: Zagreb, 2011.
3. Reddy P, Jialal I. Biochemistry – Fat Soluble Vitamins. StatPearls [Internet]. 2022.
4. Tripkovic L, Lambert H, Hart K, et al. Comparison of vitamin D2 and vitamin D3 supplementation in raising serum 25-hydroxyvitamin D status: a systematic review and meta-analysis. Am J Clin Nutr. 2012;95(6):1357.–1364. 
5. Todd JJ, McSorley EM, Pourshahidi LK, et al. Vitamin D3 supplementation in healthy adults: a comparison between capsule and oral spray solution as a method of delivery in a wintertime, randomised, open-label, cross-over study. Br J Nutr. 2016;116(8):1402.–1408. 
6. van Ballegooijen AJ, Pilz S, Tomaschitz A, Grübler MR, Verheyen N. The Synergistic Interplay between Vitamins D and K for Bone and Cardiovascular Health: A Narrative Review. Int J Endocrinol. 2017;2017:7454376. 
7. Rizvi S, Raza ST, Ahmed F, Ahmad A, Abbas S, Mahdi F. The role of vitamin e in human health and some diseases. Sultan Qaboos Univ Med J. 2014;14(2):e157.–e165.
8. Harvard School of Public Health. The Nutrition Source – vitamin K

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i dr. Doria Podvorec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.