Vitamini imaju posebnu i nezamjenjivu ulogu u tijelu, sudjeluju u stvaranju energije, pravilnom radu imunološkog sustava, stvaranju faktora zgrušavanja krvi i mnogim drugim procesima. Svi se vitamini apsorbiraju u tankom crijevu, a narušavanjem njegove strukture (primjerice u upalnim bolestima crijeva ili zbog operacija) dolazi do nemogućnosti ulaska vitamina u tijelo. Stanje manjka vitamina nazivamo hipovitaminoza. Iako smo uvijek u strahu da ne unosimo dovoljno vitamina, treba znati da postoji i stanje njihovog prekomjernog unosa, koje može biti jednako opasno. Takvo se stanje naziva hipervitaminoza. Vitamini se mogu podijeliti u dvije velike skupine:
Zbog svoje vodotopljivosti vitamin C i većina vitamina skupine B ne mogu se dugo zadržavati u tijelu pa ih je potrebno redovito uzimati hranom. Vitamini topljivi u mastima mogu se vrlo lako skladištiti u tijelu, međutim to ne umanjuje važnost njihovog redovitog unosa. Međutim, zbog ove karakteristike potrebno je jako paziti pri uzimanju suplemenata vitamina A, D, E i K jer može doći do njihovog prekomjernog nakupljanja te neželjenih i po život opasnih nuspojava.
Nedostatak vitamina događa se zbog njihovog smanjenog unosa ili smanjene apsorpcije u probavnom sustavu što može biti posljedica raznih bolesti poput bolesti jetre i upalnih crijevnih bolesti, ali i životnih navika kao što je prekomjerna konzumacija alkohola.
Vitamin A je neophodan za život stanica i njihov metabolizam, funkcioniranje imunološkog sustava, vid i očuvanje plodnosti. Razlikujemo vitamin A1 (retinol) koji se nalazi u hrani životinjskog podrijetla i vitamin A2 (beta-karoten) koji se nalazi u hrani biljnog podrijetla. Lisnato, crveno i narančasto voće i povrće, mliječni proizvodi, jetrica i riba bogati su izvori vitamina A. Nakon što se apsorbira u tankom crijevu tijelo ga sprema u stanice jetre, masnog tkiva te gušterače.
Nedostatak vitamina A utvrđuje se određivanjem njegove koncentracije u krvi. Koncentracija retinola manja od 20 mikrograma/dL krvi ukazuje na postojanje manjka ovog vitamina te je u tom slučaju potrebna njegova nadoknada suplementima.
Mnoge žene u svojoj svakodnevnoj njezi lica koriste pripravke na bazi vitamina A. Takvi se pripravci nanose na kožu i trebaju se uzimati u dogovoru s dermatologom jer u slučaju pretjerane i nepravilne primjene može doći do guljenja i iritacije (crvenila) kože.
Vitamin A, odnosno retinol ponekad se koristi u liječenju akni kao lijek koji se uzima na usta. U tom slučaju potreban je liječnički nadzor jer tijekom konzumacije retinola žena mora obavezno izbjegavati trudnoću ili piti kontracepciju kako bi ju spriječila. Iako je riječ o vitaminu, vitamin A može uzrokovati značajna i teška oštećenja ploda. Takvo se svojstvo vitamina A naziva teratogenost.
Suplementi vitamina A moraju se uzimati pažljivo i uz nadzor liječnika jer njihova pretjerana uporaba može dovesti do nuspojava. Prekomjerna uporaba oralnih suplemenata vitamina A može izazvati akutne i kronične nuspojave. Najčešće nuspojave su:
Vitamin D (kalciferol) je najpoznatiji vitamin topljiv u mastima. Ljudsko tijelo može samostalno stvarati vitamin D izlaganjem Sunčevim zrakama jer UV zrake Sunca potiču stvaranje vitamina D u stanicama kože. Daljnjim procesima preobrazbe u jetri i bubregu nastaje njegov aktivni oblik koji je potreban za razne procese našeg tijela kao što su apsorpcija kalcija iz crijeva i izgradnja koštanog tkiva.
Manjak vitamina D dovodi do deformacije kostiju, što se u djece naziva rahitis, a u odraslih osteomalacija. Ova stanja karakterizirana su smanjenjem udjela koštanog tkiva i slabim kostima koje su podložne lomovima. Slabost i bolovi u mišićima se također mogu susresti u ovom stanju. Pod povećanim rizikom od manjka D vitamina su:
Teški nedostatak vitamina D dovodi do smanjene koncentracije ukupnog kalcija u organizmu što može biti po život opasno stanje, a simptomi uključuju trnce u rukama, grčeve i osjećaj preskakanja srca.
Nadoknadu vitamina D je potrebno provoditi uz opravdanu indikaciju i prethodnu konzultaciju s liječnikom. Preporučena dnevna doza vitamina D3 ili D2 ne smije se prekoračiti jer može doći do hipervitaminoze. Pretjerani unos D vitamina može uzrokovati hiperkalcemiju (povećanu razinu kalcija u krvi). Hiperkalcemija utječe na rad srca, ali uzrokuje i:
U odraslih osoba, najčešće propisana preporučena dnevna doza vitamina D iznosi 600 do 800 IU, a ona može varirati ovisno o stupnju osteoporoze i prisutnosti ostalih bolesti koje mogu ometati njegovu apsorpciju.
Preporučena doza vitamina D najčešće je iskazana oznakom IU (internacionalna jedinica). Neka vas oznaka IU ne buni! Većina se pripravaka vitamina D primjenjuje u obliku kapi. Svako pakiranje vitamina D ima naznačenu količinu jedinica vitamina D po jednoj kapi. Osim toga, ukoliko vam je potrebna nadoknada vitamina D, liječnik će vam propisati dozu izraženu u kapima pa vas matematika ne treba brinuti!
Danas se u sve djece, posebice u vrijeme ubrzanog rasta, preporučuje profilaktičko (preventivno) uzimanje kapi vitamina D radi sprječavanja razvoja rahitisa. U djece dnevna doza D vitamina najčešće iznosi 400 IU te je potrebno pridržavati se uputa o njegovoj primjeni kako ne biste prekoračili dozu. U nedonoščadi i blizanaca, preporučena dnevna doza vitamina D još je veća pa je po pitanju doziranja najbolje porazgovarati s pedijatrom!
Na tržištu se mogu naći razni pripravci D vitamina zbog čega osobe, kojima je preporučeno povećati njegov unos, imaju problema s odabirom najboljeg pripravka D vitamina. Dodatnu pomutnju među ljudima može izazvati i činjenica da postoje dvije vrste ovog vitamina:
Trenutačne studije ukazuju kako su kapi D3 vitamina učinkovitije od pripravaka koji sadrže D2 vitamin jer se njihovom primjenom postiže puno veća aktivnost u tijelu. Također, nedoumice može izazvati i način primjene vitaminskog pripravka. Trenutno postoje razni oblici vitamina D, a to su: tablete, sprej i vitamin D kapi. Studije koje su uspoređivale vitamin D tablete i vitamin D sprej pokazale su jednaku učinkovitost obaju pripravaka. Zbog jednostavne primjene i najboljeg učinka, danas se najčešće primjenjuju D3 kapi vitamina jer se mogu lako dozirati i davati djeci, a po potrebi se mogu uzeti s malo dodatne tekućine.
Vitamin E je jedan od najvažnijih antioksidansa u tijelu. Vitamin E nastaje procesom fotosinteze u biljkama pa maslinovo, suncokretovo i ostala biljna ulja predstavljaju najznačajniji izvor ovog vitamina.
Do manjka E vitamina najčešće dolazi u djece, adolescenata i odraslih osoba koje imaju teže bolesti jetre i gušterače. Zbog toga su djeca i odrasli koje boluju od cistične fibroze i kroničnog pankreatitisa (bolesti gušterače) u većem riziku za razvoj hipovitaminoze E. U njih se terapijsko uzimanje ovog vitamina provodi pod liječničkim nadzorom. Pogodni učinci ovog antioksidansa nisu još dovoljno istraženi, ali do sada se čini da vitamin E ima učinke na:
Pretjerivanje s unosom vitamina E izuzetno je rijetko, ali to ne znači da ovaj vitamin smijete uzimati bez savjetovanja s liječnikom! Visoke doze E vitamina onemogućuju normalan rad krvnih pločica (trombocita) te je primjena ovog vitamina u slučaju istovremenog uzimanja lijekova protiv zgrušavanja strogo zabranjena.
Vitamin K nalazimo u listastom povrću, brokuli, šparogama, mesu i maslacu. Kao i vitamin B12, mogu ga stvarati naše crijevne bakterije. Zbog široke rasprostranjenosti u povrću i sposobnosti da ga stvaraju dobre bakterije našeg probavnog sustava, manjak K vitamina je rijetka pojava. Ovaj vitamin je vrlo važan za ljudski organizam jer je odgovoran za sintezu faktora zgrušavanja krvi. Manjak vitamina K najčešće je uzrokovan:
Na nedostatak vitamina K najčešće se posumnja zbog otežanog zaustavljanja krvarenja ili u slučajevima kada je krvarenje iz neke rane ili ozljede produljeno. Manjak K vitamina se može dokazati vađenjem krvi i analiziranjem brzine i učinkovitosti zgrušavanja. Osim toga, često se uz manjak K vitamina javlja i osteoporoza jer je vitamin K bitan i za zdravlje kosti.
Zbog važnosti u očuvanju kvalitetnog koštanog tkiva, danas se često mogu susresti i vitaminski pripravci koji sadrže K2 i D3 vitamin. Najčešće se primjenjuje u obliku kapi za usta, a njihove indikacije jednake su onima za vitamin D. Njihovom kombiniranom primjenom može se postići bolji učinak na zdravlje i kvalitetu koštanog tkiva.
Zbog svoje bitne uloge u organizmu nije preporučljivo uzimanje suplemenata ovog vitamina samostalno već je potrebno savjetovati se s nadležnim liječnikom kako bi izbjegli ozbiljne nuspojave.
U novorođene djece manjak K vitamina može uzrokovati teška krvarenja. Radi prevencije takvih komplikacija, danas se svakom novorođenčetu daje preventivna doza vitamina K u rodilištu. Tako su djeca zaštićena od njegovog potencijalnog manjka.
Vitamini topljivi u mastima neophodni su za održavanje normalnog zdravlja. Iako su vitamini prijeko potrebni za mnoge procese koji se događaju u našem organizmu, pri njihovoj primjeni treba biti odgovoran. Pri odabiru vitamina, trebate izabrati onaj pripravak koji najviše odgovara vašim željama i zahtjevima te istovremeno voditi računa o lijekovima koje uzimate. Vitamini se moraju pravilno dozirati jer mogu imati nuspojave. Zbog toga budite odgovorni pri njihovom korištenju, kako biste ostvarili maksimalne pogodnosti u njihovoj primjeni!
LITERATURA:
Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |