Poremećaji u prehrani

Poremećaji u prehrani su ozbiljni psihički poremećaji koji zahvaćaju najmanje 40 000 osoba u Hrvatskoj. Najčešće se javljaju u adolescentno doba u osoba ženskog spola, ali obolijevaju i muškarci. 

Najčešći tipovi poremećaja u prehrani su: anoreksija, bulimija i prekomjerno prejedanje. 

Iako se različito manifestiraju, svim tipovima je zajedničko da zahtijevaju stručnu pomoć i što raniju intervenciju.

U današnjem blogu govorimo o najčešćim tipovima poremećaja u prehrani – njihovom uzroku, simptomima, komplikacijama te mogućnostima liječenja.

poremecaji u prehrani

ŠTO JE UZROK POREMEĆAJA U PREHRANI?

Ne postoji specifični uzrok poremećaja u prehrani, već se smatra da oni nastaju kombinacijom bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. 

Poremećaji u prehrani češće se javljaju u osoba ženskog spola, iako je zabluda da ne zahvaćaju i muškarce. Naime 5-10% oboljelih osoba čine upravo osobe muškog spola, a smatra se da je taj broj i veći, samo oni rjeđe traže pomoć. U muškaraca je osobito čest poremećaj prekomjernog prejedanja. Poremećaji u prehrani najčešće se javljaju u adolescentnoj dobi, razdoblju niza tjelesnih i psihičkih promjena. Adolescenti žele biti prihvaćeni, samostalni, u tom dobu razvijaju socijalne odnose s vršnjacima, a javlja se i seksualni interes. Često se zbog pritiska okoline javlja pad samopouzdanja i poremećena percepcija idealne tjelesne težine te nezadovoljstvo vlastitim izgledom. Također, poremećaji u prehrani češći su kod osoba čiji su članovi obitelji  (roditelji, braća, sestre i sl.) imali sličan problem.  Na razvoj poremećaja utječu i promjena radnog mjesta, škole ili fakulteta, loš odnos s roditeljima, njihov strog stav ili preveliki strah vezan za odrastanje i hranjenje, ali i emocionalni stresovi, poput smrti drage osobe, prekida veze, bolesti i dr. 

simptomi bulimije

KOJI TIPOVI POREMEĆAJA U PREHRANI POSTOJE?

ANOREKSIJA

Anoreksija nervoza (lat. anorexia nervosa) najčešće se javlja u dobi 12-25 godina. Treća je kronična bolest po učestalosti u adolescentnih djevojaka, a javlja se u oko 0,5-1% žena. 

Postoje dva tipa anoreksije:

  1. Restriktivni tip – osobe su na strogoj dijeti, a izgladnjivanje je praćeno pretjeranim vježbanjem
  2. Purgativni tip –  osobe su na dijeti, ali povremeno se javljaju epizode prejedanja i naknadnog izbacivanja hrane (namjernim povraćanjem, uporabom laksativa i diuretika)

Simptomi anoreksije su:

  • Odbijanje održavanja najmanje normalne tjelesne težine
  • Prekomjerni gubitak tjelesne težine
  • Veliki strah od debljanja
  • Poremećena percepcija oblika i veličine vlastitog tijela
  • Amenoreja ili odsutnost najmanje tri menstrualna krvarenja u žena koje imaju menstruaciju
  • Suha, žuto obojena koža, lomljivi nokti
  • Usporen rad srca
  • Snižen krvni tlak
  • Opstipacija (izostanak pražnjenja crijeva)
  • Mišićna slabost i umor
  • Snižena tjelesna temperatura i preosjetljivost na hladnoću
  • Nesanica
  • Iritabilnost
  • Preskakanje obroka
  • Laganje o količini pojedene hrane
  • Prikrivanje izgleda tijela slojevitom odjećom

 

Glavno obilježje anoreksije je želja za mršavošću i iako većina djevojaka s anoreksijom kao povod dijeti i vježbanju navodi prekomjernu tjelesnu težinu, pokazalo se da samo 30 % djevojaka prije nastupa anoreksije ima prekomjernu tjelesnu težinu. 

Zabrinjavajuća je činjenica da se smrtni ishod javlja u 5-20% pacijentica s dijagnozom anoreksije.

anoreksija

BULIMIJA

Bulimija nervoza (lat. bulimia nervosa) je poremećaj u prehrani koji se najčešće javlja u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Za razliku od anoreksije, oboljele osobe nisu uvijek pretjerano mršave. Bulimija je češći poremećaj od anoreksije, a zahvaća čak 1,1-4,2% žena. 

Postoje dva tipa bulimije:

  1. Purgativni tip – epizode prejedanja su redovito praćene izbacivanjem hrane (namjernim povraćanjem ili uporabom laksativa i diuretika)
  2. Nepurgativni tip – nakon epizoda prejedanja, oboljela osoba ne koristi metode izbacivanja hrane, već prekomjerno vježba ili se izgladnjuje

Bulimiju karakteriziraju ponavljajuće epizode prejedanja te kompenzatorni mehanizmi izbacivanja hrane – namjerno povraćanje, uporaba laksativa i diuretika ili prekomjerno vježbanje i izgladnjivanje. Kako bi se postavila dijagnoza bulimije takve epizode moraju se događati najmanje jednom tjedno tijekom tri mjeseca.

Simptomi bulimije su:

  • Nekontrolirano prejedanje
  • Osjećaj gubitka kontrole nad jedenjem
  • Namjerno izbacivanje hrane
  • Preokupiranost tjelesnom težinom i izgledom
  • Opstipacija i žgaravica
  • Nesanica
  • Umor i poremećaj koncentracije
  • Žuti i pokvareni zubi
  • Mišićna slabost
  • Suha, žuto obojena koža
  • Tanka kosa, slabi i lomljivi nokti
  • Niska tjelesna temperatura i preosjetljivost na hladnoću
  • Prekomjerno vježbanje
  • Samoozljeđivanje 

bulimija

PREKOMJERNO PREJEDANJE (BED= „binge eating disorder“)

Prekomjerno prejedanje je vrlo čest poremećaj u prehrani praćen nekontroliranim prejedanjem, koje za posljedicu ima debljanje i osjećaj krivnje i nezadovoljstva. Nakon prejedanja, za razliku od bulimije, ne slijedi namjerno izbacivanje hrane, ali oboljele osobe podliježu različitim strogim dijetama, nakon kojih opet uslijedi prejedanje. Stoga, ovo stanje predstavlja „začarani krug“ prejedanja i izgladnjivanja

Kako bi se dijagnosticirao ovaj poremećaj, prejedanje se mora javiti najmanje jednom tjedno u razdoblju od tri mjeseca. 

Za razliku od anoreksije i bulimije, poremećaj prekomjernog prejedanja se češće javlja u muškaraca nego žena.

NESPRECIFICIRANI POREMEĆAJI U PREHRANI

Nespecificirani poremećaj u prehrani predstavlja stanje kada se ne može postaviti točna dijagnoza ni anoreksije, ni bulimije. Obilježeno je simptomima i jednog i drugog poremećaja, ali simptomi se ne javljaju najmanje jednom tjedno tijekom tri mjeseca, niti su uvijek isti. 

prekomjerno prejedanje

OSTALI POREMEĆAJI U PREHRANI

  1. ORTOREKSIJA – poremećaj u prehrani koji obilježava nezdrava opsesija zdravom i pravilnom prehranom. Osobe izbjegavaju svaku hranu koja sadrži i najmanje količine umjetnih bojila, aroma, šećera i sl. 
  2. PREGOREKSIJA – poremećaj u prehrani koji se javlja kod trudnica koje pretjerano vježbaju tijekom trudnoće kako bi kontrolirale tjelesnu težinu ili imaju opsesivnu želju za brzim skidanjem kilograma nakon trudnoće.
  3. MANOREKSIJA – poremećaj u prehrani koji se javlja kod muškaraca koji pretjerano vježbaju i čija se prehrana sastoji uglavnom od proteina kako bi dobili na mišićnoj masi.

POSLJEDICE POREMEĆAJA U PREHRANI

Osim psihičkih poremećaja i depresije, kao posljedica poremećaja u prehrani, javlja se i niz tjelesnih smetnji. 

Komplikacije anoreksije su: usporen rad srca (bradikardija) i nizak tlak, neravnoteža elektrolita (magnezija, kalija, natrija, kalcija), anemija (zbog manjka vitamina B12), amenoreja (izostanak menstruacije) koja može dovesti do neplodnosti (steriliteta) i gubitka koštane mase (osteopenije i osteoporoze) te učestalih prijeloma kostiju. Stopa smrtnosti kod pacijentica s anoreksijom je 5-20%, a najčešći uzrok smrti su srčane bolesti i suicid. 

Komplikacije bulimije su: nezdravi, oštećeni i žuti zubi, oštećenje jednjaka i gastritis kao posljedica povraćanja, a ponekad čak i ruptura (puknuće) jednjaka, manjak kalija uslijed povraćanja što dovodi do slabosti i paralize te samodestruktivno ponašanje i depresija.

manoreksija

KAKO SE POREMEĆAJI U PREHRANI LIJEČE?

Anoreksični pacijenti sa srednje teškim do teškim simptomima moraju se liječiti u bolnici, kao i pacijenti koji i nakon ambulantnog liječenja bilježe gubitak težine. Liječenje anoreksičnih pacijenata mora biti multidisciplinarno- stručnjaci iz više područja sudjeluju u liječenju, pa tako npr. kardiolog liječi srčane poremećaje, psihijatar sudjeluje u liječenju depresije ili anksioznosti, ginekolog u liječenju ginekoloških tegoba i sl. 

Pacijenti s bulimijom se ne trebaju hospitalizirati, osim ako ne dođe do razvitka anoreksije ili u slučaju suicidalnih misli i težeg depresivnog poremećaja.

Kako bi liječenje bilo uspješno, a oporavak što brži, važna je rana intervencija te dobra suradljivost pacijenta. Važno je i pacijenta, ali i njegovu okolinu educirati i upoznati s mogućim komplikacijama poremećaja u prehrani. Pri liječenju česti su recidivi (ponavljanje epizoda), stoga je jako važno upozoriti ih i na to.

Cilj je povećati tjelesnu težinu kod anoreksičnih pacijenata. Budući da je anoreksija praćena  velikim strahom od debljanja, često se nailazi na otpor pacijentica. Rijetko, u životno ugroženih pacijenata, to se provodi infuzijama ili putem nazogastrične sonde. Početni unos je 1500 kcal dnevno te se ta vrijednost postupno povećava do 3500 kcal.

U liječenju sudjeluju i nutricionisti koji pomažu stvoriti plan prehrane i educirati pacijente i njihovu obitelj te sudjeluju u razvitku zdravih prehrambenih navika.

liječenje anoreksije

PSIHOTERAPIJA

Osim povećanja tjelesne težine i edukacije pacijentica, temelj uspješnog liječenja je psihoterapija. Psihoterapija može biti grupna ili individualna.

  1. KOGNITIVNO- BIHEVIORALNA TERAPIJA podučava osobe pozitivnom načinu razmišljanja i ponašanja te mijenja obrasce ponašanja iz štetnih u pozitivne, pa tako dovodi do promjene percepcije vlastitog tijela te zdravog odnosa prema hrani. Kognitivno-bihevioralna terapija predstavlja osnovnu terapiju u liječenju s poremećajima u prehrani, a obično traje oko 6 mjeseci.  U tom razdoblju pacijenti jedu do tri obroka dnevno te paze na dnevni unos hrane, ali i na cikluse prekomjernog prejedanja i naknadnog izbacivanja hrane.
  2. INTERPERSONALNA TERAPIJA proučava čimbenike rizika za razvoj poremećaja u prehrani, poput depresije, anksioznosti, nezdravih obiteljskih odnosa, utjecaja vršnjaka na adolescente, traumatskih događaja i sl. te djeluje na njihovo suzbijanje i liječenje. Naglasak ove terapije nije na tjelesnoj težini i prehrani, već na izražavanju emocija i razvitku osjećaja sigurnosti i samopouzdanja kako bi se mogli nositi s čimbenicima koji utječu na razvoj poremećaja u prehrani.
  3. OBITELJSKA TERAPIJA najkorisnija je za mlađe pacijente na koje obitelj još uvijek ima veliki utjecaj, a nakon terapije kada dođe do poboljšanja stanja, može se prijeći na individualnu terapiju.

MEDIKAMENTOZNO LIJEČENJE

U liječenju anoreksije, terapija lijekovima ne pokazuje uspjeh u liječenju. Međutim medikamentozno liječenje je korisno u liječenju komplikacija nastalih zbog anoreksije- npr. hormonska terapija u liječenju amenoreje, antidepresivi u liječenju depresije.

Za razliku od anoreksije, antidepresivi su korisni u liječenju bulimije, u kombinaciji s psihoterapijom. Lijek izbora je fluoksetin iz skupine inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI). 

 

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvori:

Anorexia nervosa. Dostupno na:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/anorexia-nervosa/symptoms-causes/syc-20353591 

Bulimia nervosa. Dostupno na:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/bulimia/symptoms-causes/syc-20353615

Kompulzivno prejedanje. Dostupno na:

https://www.zzjzpgz.hr/nzl/45/hrana.htm 

Fairburn, C. G., & Bohn, K. (2005). Eating disorder NOS (EDNOS): an example of the troublesome “not otherwise specified” (NOS) category in DSM-IV. Behaviour Research and Therapy, 43(6), 691–701.

Anoreksija i bulimija. Dostupno na:

https://www.zzjzpgz.hr/nzl/65/anoreksija.htm 

 

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.
 

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.