×

NARUČITE SE NA PREGLED

NARUČI SE

Vođenje trudnoće

Menstruacija je izostala. Osjećate napetost dojki, umor i pospanost, a primijetili ste i jutarnje mučnine. Sumnjajući na drugo stanje učinili ste brzi test na trudnoću koji je pokazao dvije linije – postat ćete majka! Uz ovaj radostan događaj u mislima svake žene javljaju se mnoga pitanja o promjenama koje će tijelo doživjeti te pregledima koje je potrebno obaviti tijekom vođenja trudnoće. U tekstu koji slijedi donosimo sve o vođenju trudnoće – saznajte koje su specifičnosti skriva vođenje trudnoće u svakom tromjesečju, koji su obavezni pregledi u trudnoći  te čemu služe prenatalni testovi i dijagnostika!

Od sumnje do trbušćića – koji su prvi koraci u dijagnostici i vođenju trudnoće? 

Jedan od najvjerojatnijih simptoma i znakova trudnoće je izostanak menstruacije. Svaka žena generativne dobi koja je prakticirala spolne odnose u takvoj situaciji trebala bi pomisliti na trudnoću. Uz dostupne komercijalne testove na trudnoću svakako je potrebno i otići na ginekološki pregled trudnice. Odgovor na pitanje: “Kada je najbolje otići na prvi pregled u trudnoći?” glasi: “ Obavezno do desetog tjedna trudnoće, a najbolje između šestog i osmog tjedna!”. 

Trudnoća – prvi pregled

Dolaskom na prvi pregled u trudnoći ginekolog će najprije razgovarati s vama. Tijekom razgovora postavit će vam niz pitanja važnih za daljnje vođenje trudnoće poput datuma posljednje menstruacije, broja, ishoda dosadašnjih trudnoća i postojanja eventualnih komplikacija tijekom prethodnih trudnoća ili porođaja, prisutnosti kroničnih bolesti i lijekovima koje uzimate. Ginekolog će s vama razgovarati  i o ostalim simptomima trudnoće poput jutarnjih mučnina ili pojačanog iscjetka. Zatim slijedi pregled. Pregledi trudnica uključuju:

  • inspekciju (promatranje), 
  • pregled u spekulima 
  • te bimanualni pregled. 

trudnicki-pregled

Inspekcijom liječnik najprije promatra vanjsko spolovilo i uočava povećanu prokrvljenost karakterističnu za ranu trudnoću te moguću prisutnost upale ili infekcije koje je potrebno liječiti s ciljem sprječavanja nekih od komplikacija u trudnoći. 

Pregled u spekulima, posebnim instrumentom za prikaz rodnice i vrata maternice, omogućava ginekologu utvrđivanje znakova trudnoće – leukoreje (obilan bjelkasti iscjedak) i lividne boje vrata maternice. Također, prilikom pregleda u spekulima uzimaju se uzorci za PAPA test i ginekološke briseve

Vođenje trudnoće

Bimanualni pregled označava pregled s obje ruke ginekologa. Ovim pregledom utvrđuje se uvećana smekšana maternica s otvrdnućem na mjestu implantacije (ugnježđenja) ploda.

Ginekološki pregled nadopunjuje i laboratorijska dijagnostika – određivanje humanog korionskog gonadotropina (hCG) tzv. hormona trudnoće u krvi ili mokraći. Uz samu brojčanu vrijednost hCG-a u dijagnozi rane trudnoće važna je i dinamika njegova porasta – u roku od 48 sati vrijednosti se udvostruče. Vađenjem krvi prilikom postavljene dijagnoze trudnoće određuju se i KKS (kompletna krvna slika), krvna grupa te razina glukoze i željeza u krvi dajući nam informaciju o općem zdravlju trudnice. 

ginekoloski-pregled-trudnica

 

Ultrazvučni pregled u ranoj trudnoći

Tijekom trudnoće potrebno je izvršiti minimalno tri ultrazvučna pregleda. Ultrazvučni pregled u prvom tromjesečju učini se između 10. i 14. tjedna trudnoće, dok se ostala dva pregleda provode u drugom i trećem tromjesečju, odnosno, između 18. i 22. tjedna te 30. i 34. tjedna trudnoće. Najraniji ultrazvučni znak normalne trudnoće može se prikazati početkom 5. tjedna od izostale menstruacije (amenoreje). Tijekom ultrazvučnog pregleda najvažniji pokazatelj je udaljenost tjeme-zadak, mjera pomoću koje se određuje gestacija (dob trudnoće). Već u ranoj trudnoći ultrazvučni pregled može ukazati na patološku trudnoću. Mogući nalazi su pseudogestacijska vreća – prisutna kod izvanmaternične trudnoće te zametak bez srčane akcije. 

12. tjedan trudnoće – pregled

Drugi pregled u trudnoći planiran je između 10. i 14. tjedna trudnoće, a najbolje ga je učiniti u 12. tjednu. Na početku pregleda izmjeri se krvni tlak, provjeri prisutnost proteina u mokraći te izmjeri tjelesna težina. Zatim slijedi kratak razgovor s ginekologom o dosadašnjem tijeku trudnoće i eventualnim tegobama poput jutarnjih mučnina ili glavobolja. Uz već opisan ginekološki pregled i laboratorijske pretrage naglasak se stavlja na 2D ultrazvuk koji u ovom razdoblju predstavlja dio trostrukog probira. Mjerenjem nuhalnog nabora (zadebljanja na vratu) moguće je posumnjati na neku od kromosomskih anomalija i poduzeti daljnje korake za njihovu dijagnostiku. Također, mjeri se udaljenost tjeme-zadak i provjerava odgovara li trajanje trudnoće prethodno ustanovljenom.

Vođenje trudnoće

 

Što sve uključuje vođenje trudnoće u drugom tromjesečju?

Tijekom drugog tromjesečja tijelo žene nastavlja se mijenjati i prilagođavati potrebama novog života koji njeguje. Maternica raste te izlazi iz male zdjelice što uzrokuje povećanje opsega trbuha. Nastavljaju rasti i dojke, bradavice postaju hiperpigmentirane (tamnije), tjelesna masa se povećava (prirast iznosi oko 0,5 kg na tjedan), a mnoge trudnice primjećuju promjene na koži poput pjegica na licu (lat. chloasma gravidarum). Između 18. i 20. tjedna trudnoće trudnice zapažaju kretnje ploda u maternici. Mogu se pojaviti i tzv. lažni trudovi – Braxton-Hicksove kontrakcije. Prvi pregled u trudnoći već je odavno učinjen, a u ovom tromjesečju potrebno je nastaviti vođenje trudnoće, redovito odlaziti na ginekološke preglede te učiniti barem jedan ginekološki ultrazvuk. Tim stručnjaka zaduženih za vođenje vaše trudnoće na pregledima prati razvoj ploda obraćajući pozornost na njegov rast, otkucaje srca i kretnje.

Ginekološki pregledi u trudnoći – drugo tromjesečje

Ginekološki pregledi u trudnoći po tjednima tijekom drugog tromjesečja uključuju:

  • Pregled u 16. tjednu trudnoće
  • Pregled između 18. i 20. tjedna trudnoće
  • Pregled u 25. tjednu trudnoće

 

Tijekom navedenih pregleda prati se krvni tlak i tjelesna masa trudnice, ispituje se prisutnost proteina u mokraći, učini ginekološki pregled u spekulima i pregled pomoću ruku ginekologa (bimanualni pregled). Također, trudnicama se izvadi krv za određivanje kompletne krvne slike (KKS), TSH (hormon pokazatelj rada štitnjače), izvodi se dijagnostički test za dijabetes u trudnoći  (OGTT), a po potrebi i prema procjeni ginekologa moguće je učiniti i druge pretrage. Ultrazvučni pregled u drugom tromjesečju preporučuje se učiniti barem jednom, između 18. i 22. tjedna trudnoće.

Vođenje trudnoće

Pregled u 16. tjednu trudnoće

Prije pregleda medicinska sestra izmjeri visinu i težinu trudnice te izračuna indeks tjelesne mase. Određuju se i vrijednosti krvnog tlaka, a trudnica daje uzorak urina radi isključivanja preeklampsije (opasnog i hitnog stanja u opstetriciji obilježenog povišenim krvnim tlakom i pojačanim izlučivanjem proteina u mokraći). Ginekolog najprije promatra trbuh izvana, rukama opipava (palpira) i određuje tvrdoću veličinu maternice, odnosno, udaljenost njezinog gornjeg dijela od stidne kosti. Ginekolog izvodi pregled rukama (bimanualni pregled) polažući jednu ruku na trbuh trudnice, a prstima druge ruke ulazi u rodnicu opipavajući cerviks (vrat maternice) čime određuje eventualnu otvorenost ušća vrata maternice i rizik od prijevremenog poroda. Zatim se učini ginekološki ultrazvuk s ciljem određivanja gestacijske dobi ploda, veličine ploda i utvrđivanja postojanja moguće blizanačke (višeplodne) trudnoće. Veličina ploda određuje se mjerenjem opsega i biparijetalnog promjera glave, opsega trbuha ploda i dužine bedrene kosti. 

trudnica-u-ordinaciji

 

18. – 20. tjedan trudnoće – pregled

Osim klasičnog ginekološkog pregleda, u ovom razdoblju preporučuje se učiniti i poseban ultrazvučni pregled koji nazivamo anomaly scan. Njegova zadaća je otkriti razvojne anomalije i značajke koje ukazuju na kromosomske poremećaje (aberacije), a zapravo predstavlja pregled ploda “od glave do pete”. Anomaly scan  uključuje:

  • određivanje veličine ploda mjerenjem biparijetalnog promjera, opsega glave i duljine bedrene kosti
  • utvrđivanje postojanja i oblika dijelova središnjeg živčanog sustava (npr. moždanih komora)
  • utvrđivanje kontinuiteta gornje usne (odsutnost rascjepa usne i nepca – tzv. zečje usne)
  • pregled srca ploda
  • pregled abdominalnih (trbušnih) organa ploda
  • utvrđivanje kontinuiteta kralježnice (odsutnost spine bifide)
  • utvrđivanje postojanja ekstremiteta i njihove uredne građe
  • utvrđivanje prisutnosti sve tri krvne žile u pupkovini
  • određivanje smještaja posteljice

Pregled u 25. tjednu trudnoće

Pregled u 25. tjednu trudnoće rezerviran je nulipare, odnosno trudnice koje nisu nikada prije rodile. Tijekom razgovora s ginekologom rasprave se rezultati pregleda prethodno učinjenih tijekom vođenja trudnoće fizičke te emocionalne promjene koje je trudnica doživjela. Zatim se izmjeri krvni tlak te trudnica biva zamoljena za uzorak mokraće iz kojeg se odrede proteini prisutni u mokraći, učine se ginekološki pregled te ultrazvuk.

trudnica

 

Krvne pretrage

Laboratorijske pretrage uzorka krvi uključuju:

  • KKS – kompletnom krvnom slikom dobivamo uvid u zdravlje trudnice. Hemoglobin i hematokrit upućuju nas u opskrbljenost trudnice željezom nužnim za prijenos kisika kroz tijelo trudnice te pupkovinom preko posteljice do ploda. Ukoliko je hemoglobin snižen trudnica ima anemiju te može biti potrebna nadoknada željeza. Normalne vrijednosti hemoglobina u trudnoći su 10-12 g/dL. Broj trombocita je također vrijednost koju pratimo u trudnoći. Sniženi broj trombocita ukazuje na mogućnost krvarenja, a povišen na mogućnost nastanka ugrušaka, odnosno plućne embolije ili duboke venske tromboze.
  • TSH (tireostimulirajući hormon) – govori nam o funkciji štitnjače, a pratimo ga jer  snižena razina hormona štitnjače, hipotireoza može biti štetna za plod. Normalna vrijednost TSH u drugom tromjesečju iznosi <3 mU/L
  • OGTT – oralni test opterećenja glukozom koristi se za otkrivanje dijabetesa u trudnoći. Povišene vrijednosti glukoze u krvi tijekom trudnoće mogu dovesti do malformacija ploda, hipertrofije (dužine i težine ploda veće od normalne za određenu gestacijsku dob) te prijevremenog porođaja. Uobičajeno se izvodi između 24. i 28. tjedna trudnoće (odnosno, na kraju drugog ili početkom trećeg tromjesečja).

Vođenje trudnoće u trećem tromjesečju

Treće tromjesečje je posljednja faza trudnoće. Ono obuhvaća period od 28. do 40. tjedna gestacije. U posljednjim mjesecima dijete značajnije dobiva na težini te zbog svoje veličine stvara pritisak na mokraćni mjehur, crijeva, želudac i dišni sustav, stoga trudnice imaju problema s konstipacijom, hemoroidima, bolovima u želucu, smetnjama disanja, učestalim mokrenjem i oticanjem tijela. Također su izraženi bolovi u leđima, ali i cijelom tijelu. Zbog svega navedenog, mnoge se žene tada, u posljednjoj fazi trudnoće, žale i na nesanicu te poteškoće sa spavanjem. Lažni trudovi sve su učestaliji u ovoj fazi te ih je važno znati razlikovati od pravih kontrakcija (trudova).  

Nakon 36. tjedna dijete se spušta u porođajni kanal te možete osjetiti olakšanje zbog manjeg pritiska na dišni sustav i želudac, no zato se pritisak u zdjelici pojačava te češće mokrite i javlja se obilniji vaginalni iscjedak. Nakon 37., pa sve do 42. tjedna, trudnoća se smatra terminskom, stoga se tada očekuje započinjanje porođaja. 

Lažni trudovi

Lažni trudovi ili Braxton–Hicksove kontrakcije su kontrakcije (stezanja) maternice koje ne dovode do otvaranja cervikalnog kanala, ali sudjeluju u pripremi cerviksa (vrata maternice) za porod. Javljaju se već oko 6. tjedna gestacije, ali trudnice ih uglavnom osjećaju krajem 2. i tijekom 3. tromjesečja. Braxton-Hicksove kontrakcije su više nelagodne nego bolne, javljaju se nepravilno i u različitom intenzitetu. Javljaju se najčešće pri pojačanoj fizičkoj aktivnosti, pri prepunjenom mokraćnom mjehuru, nakon spolnog odnosa ili u stanjima dehidracije, a zajedničko svim tim stanjima je potencijalni stres za fetus i potreba za povećanjem krvnog protoka prema maternici kako bi se povećala doprema kisika fetusu. Iako pojava lažnih trudova uznemiri i uplaši mnoge trudnice, kako bi si olakšale potrebno je duboko disati i umiriti se, popiti vode, isprazniti prepunjen mokraćni mjehur, promijeniti položaj tijela i pričekati da kontrakcije prestanu. Važno je naglasiti da lažni trudovi ili Braxton-Hicksove kontrakcije nisu znak da porod počinje.

ginekologica-trudnica

 

 Koja je razlika između pravih i lažnih trudova?

 Ponekad nije jednostavno razlikovati radi li se o pravim ili lažnim trudovima (Braxton-Hicksovim kontrakcijama), pogotovo ako se događaju u kasnoj fazi trudnoće.

U početku su i lažni i pravi trudovi nepravilni, ali oni pravi s vremenom postaju sve jačeg intenziteta, pravilniji i javljaju se u sve kraćim vremenskim intervalima.

Lažni trudovi su više nelagodni nego bolni, za razliku od pravih trudova prilikom kojih se javlja bol koja sijeva od leđa prema trbuhu i zdjelici.

Pravi trudovi ne popuštaju promjenom položaja, mokrenjem, mirovanjem ili pijenjem tekućine, što je slučaj kod lažnih trudova.

Pravi trudovi se često javljaju nakon pucanja vodenjaka te ginekolog može utvrditi otvaranje cerviksa (vrata maternice), dok se lažni trudovi osjećaju tijekom dužeg razdoblja trudnoće i nisu znak početka poroda.

Koliko često je potrebno odlaziti na preglede tijekom trećeg tromjesečja?

Razmak između pregleda iznosi:

  • do 32. tjedna gestacije – svaka 4 tjedna (po potrebi i ranije)
  • do 38. tjedna gestacije – svaka 2 do 3 tjedna
  • do 40. tjedna gestacije – svakih 7 dana
  • nakon 40. tjedna – svaka 2 dana
  • nakon 41. tjedna – svaki dan

Kada se pregledi počinju obavljati u bolnici?

Nakon otprilike 35. tjedna gestacije, trudnica na preglede više ne odlazi kod svog izabranog ginekologa/ice, već u bolnicu u kojoj se planira i poroditi. 

Što obuhvaćaju pregledi u trećem tromjesečju?

Kao i svi dosadašnji pregledi, pregledi u trećem trimestru obuhvaćaju mjerenje tjelesne težine trudnice, krvnog tlaka i analizu urina kako bi se otkrila eventualna prisutnost proteina (bjelančevina) u mokraći. Osim navedenog, učini se transabdominalni ultrazvučni pregled i vaginalni pregled cerviksa (vrata maternice) kako bi se utvrdio je li cerviks dovoljno omekšao, skratio se te kasnije, koliko porođajni kanal otvoren. Onim trudnicama kojima se ranije utvrdilo da su Rh negativne, sada se određuje prisutnost antitijela koja bi napadala djetetove krvne stanice i uzrokovale nastanak hemolize (raspad eritrocita). Također, u posljednjim tjednima trudnoće učini se i bris rodnice na BHSB i amnioskopija.

Pregledi u bolnici obuhvaćaju i kardiotokografiju (CTG).

dr-Mazalin-s-trudnicom

BHSB screening

BHSB – β- hemolitički streptokok grupe B je bakterija koja čini vaginalnu floru 10-15 % trudnica. No, zašto je potrebno raditi BHSB screening u trudnoći? U slučaju da je porođajni kanal koloniziran ovom bakterijom, tijekom porođaja i dijete će se zaraziti. BHSB u djece uzrokuje sepsu, meningitis i upalu pluća, stoga kako bi se prevenirao nastanak ovih komplikacija, između 35. i 38. tjedna trudnoće provodi se probir na β- hemolitički streptokok grupe B. Trudnicama se uzima vaginalni i rektalni bris te u slučaju pozitivnog nalaza planira se intrapartalno liječenje antibioticima. Intrapartalno liječenje podrazumijeva intravensku primjenu antibiotika tijekom samog porođaja. Lijek izbora je penicilin. Također, liječe se i trudnice koje su u prijašnjim trudnoćama imale slične smetnje ili ranije u trudnoći imale pozitivan nalaz na BHSB ( npr. u urinu). U slučaju prijevremenog poroda, povišene temperature tijekom poroda i sl. i bez testa na BHSB započinje se s preventivnom terapijom antibiotikom. Liječenje infekcije se ne provodi prije samog poroda kako bi se spriječile moguće komplikacije kao posljedica djelovanja samog antibiotika. 

 

Vođenje trudnoće

Amnioskopija

Amnioskopija je jednostavna metoda kojom se putem pregleda plodove vode, procjenjuje zrelost fetusa, trajanje trudnoće, ali i ugroženost fetusa. Amnioskopija se radi u posljednjim tjednima terminske trudnoće, kada je cervikalni kanal otvoren. Pomoću svjetla i tubusa koji se uvodi sve do plodovih ovoja, promatraju se plodovi ovoji te izgled plodove vode.

Plodova voda je tijekom trudnoće prozirna, a njezino zamućenje upućuje na hipoksiju, tj. nedostatak kisika. U zadnjim tjednima trudnoće, doprema kisika putem posteljice sve je manja, odnosno fetalne potrebe sve su veće, stoga plodova voda poprima zamućeni izgled. Dakle, nalaz mliječne plodove vode upućuje da se bliži termin porođaja. Ponekad, pri “patnji” fetusa (zbog manjka kisika), dolazi do izbacivanja mekonija (prve stolice), što se očituje zelenom bojom plodove vode. Prisutnost mekonija znak je ugroženosti fetusa te uglavnom zahtijeva započinjanje porođaja. Amnioskopija je bezbolna metoda i ne zahtijeva primjenu anestezije. 

 

Kardiotokografija (CTG)

Kardiotokografija (CTG) je jednostavna metoda koja omogućuje istovremeno praćenje fetalnih otkucaja srca i trudova. Provodi se uobičajeno nakon 38. tjedna trudnoće, a po potrebi i ranije. Također, ova metoda zlatni je standard u praćenju fetusa pri samom porođaju. CTG bilježi promjene srčane frekvencije, kao odgovor na hipoksiju (manjak kisika) i intenzitet te učestalost pojave trudova. 

dr-pitner-i-trudnica

Postupak je jednostavan, na trbuh trudnice postavljaju se dvije sonde pričvršćene pojasom, jedna u području djetetovog srca, a druga u području dna maternice. Sondom se odašilju ultrazvučni valovi koji se odbijaju o djetetovo srce te se ponovno putem sonde registriraju i bilježe zapisima na papiru. Druga sonda, postavljena na dno maternice, bilježi intenzitet trudova, pomoću klipa koji svojim pomicanjem stvara električne signale koji se također bilježe na papiru. 

 

Prenatalni testovi

Prenatalna dijagnostika obuhvaća niz dijagnostičkih postupaka kojima procjenjujemo zdravstveno stanje ploda i ispitujemo postojanje patološkog stanja, odnosno bolesti. Dijagnostika se izvodi prenatalno (prije rođenja), a može biti invazivna i neinvazivna. Neki od prenatalnih dijagnostičkih testova kao što su ultrazvuk i određeni krvni testovi često su dio rutinskih pregleda u trudnoći. To su sigurne, neinvazivne metode koje pomažu odrediti kojim trudnicama je potrebno napraviti dodatne dijagnostičke (invazivne) pretrage kako bi se isključila patologija ploda. Neinvazivne dijagnostičke metode ne mogu potvrditi postojanje bolesti ploda, nego samo upućuju na povećani rizik za neku bolest. Za dijagnozu bolesti potreban je uzorak fetalnih stanica koji se dobiva nekom od invazivnih dijagnostičkih metoda.

Ovim pretragama mogu se otkriti bolesti kao što su kromosomske anomalije – kromosomopatije (povećan ili smanjen broj kromosoma, npr. Downov sindrom), neki urođeni metabolički poremećaji, rascjepi kralježnice (spina bifida), nasljedne bolesti vezane uz X-kromosom i dr.

Neinvazivna prenatalna dijagnostika

Neinvazivne prenatalne dijagnostičke metode koje se još nazivaju i metodama probira. One imaju široku primjenu zbog svoje sigurnosti i jednostavnosti izvedbe, a namijenjene su svim trudnicama bez obzira na to imaju li povećan rizik za anomaliju ploda ili ne (zbog dobi ili prisutnih genetičkih bolesti u obitelji).

 

trudnica-s-ginekologicom-dr-Mazalin

Ultrazvuk

Ultrazvuk je već godinama neprocjenjivo važna dijagnostička pretraga u gotovo svim granama kliničke medicine pa tako i u porodništvu. U prenatalnoj dijagnostici ultrazvučna pretraga ima važno mjesto jer pomaže da se u trudnoći sve ranije otkrivaju neke urođene malformacije ploda, prati uredan ili uoči poremećen fetalni rast, a omogućava i aktivan nadzor nad stanjem ploda.

Preporuka Europske udruge za perinatalnu medicinu (EAPM) podrazumijeva najmanje tri ultrazvučna pregleda u trudnoći:

  • prvi pregled između 10. i 14. tjedna trudnoće (od posljednje menstruacije)
  • drugi pregled između 18. i 22. tjedna trudnoće
  • treći pregled između 30. i 34. tjedna trudnoće.

 

Za dijagnostiku kromosomskih bolesti, kao što je Downov sindrom, izuzetno je važan ultrazvučni pregled u prvom tromjesečju trudnoće, najčešće između 10. i 14. tjedna gestacije. Njime se mogu detektirati ultrazvučni biljezi ili markeri kromosomopatija, a to su nuhalni nabor i prisutnost nosne kosti. Nuhalni nabor je prekomjerno nakupljanje tekućine u potkožnome tkivu stražnje strane vrata. Granična vrijednost je 2,5-3 mm, a sve iznad toga upućuje na povećan rizik od bolesti s poremećajem kromosoma – najčešće Downovog, Turnerovog ili Edwardsovog sindroma. Ukoliko je ultrazvučna pretraga pokazala nuhalni nabor veći od 3 mm, trudnicu se upućuje na testove kombiniranog probira. Ultrazvučni pregled u drugom tromjesečju važan je radi detaljnije analize građe ploda te isključenja postojanja prirođenih abnormalnosti. Tada se radi fetalna biometrija – mjerenje određenih dijelova tijela fetusa. Mjeri se promjer glavice, opseg glavice, opseg trbuha i duljina bedrene kosti. Na osnovi tih podataka potvrđuje se uredan rast djeteta. Osim toga, detaljno se gledaju i ostali dijelovi tijela kao što su mozak, srce, bubrezi, šake, stopala i dr.

Osim nekih težih anomalija mogu se uočiti i manji defekti kao što su rascjep usne ili prekobrojni prstići. Ultrazvučnim pregledom u trećem tromjesečju gleda se ima li dijete uredan i pravilan rast, količina plodove vode, mjesto na kojem se nalazi posteljica te položaj i stav djeteta (glavicom, zatkom ili poprečni). Također, na svakom pregledu ocjenjuje se i srčana akcija fetusa.

 

trudnica-u-ordinaciji-s-Mazalin

Biokemijski biljezi

Mjerenje vrijednosti biljega u majčinoj krvi kombinira se s ultrazvučnim nalazom. Mjere se: 

  • beta humani korionski gonadotropin (β-hCG ) – povišenje vrijednosti ukazuje na moguće kromosomopatije ploda
  • plazmatski protein trudnoće A (PAPP-A) – snižena razina povezuje se s povećanim rizikom za Downov sindrom
  • estriol (E3) – snižena razina tijekom 2. i 3. tromjesečja upućuje na povećan rizik za Downov i Edwardsov sindrom
  • alfa-fetoprotein (AFP) – visoka koncentracija u drugom tromjesečju upućuje na oštećenje neuralne cijevi
  • inhibin A – povišena razina povezuje se s povećanim rizikom za Downov sindrom

Izolacija fetalne DNA iz majčine krvi (Nifty test)

Ovom pretragom se analiziraju mali dijelovi DNA fetusa koji se normalno nalaze u majčinoj krvi. Navedeni testovi mogu s velikom vjerojatnošću (više od 99 %) procijeniti rizik od Downovog sindroma (trisomija 21) i drugih čestih kromosomskih bolesti (trisomija 18,13 i dr.). Njihova pouzdanost je potvrđena mnogobrojnim znanstvenim i kliničkim istraživanjima, a jednostavnost pretrage je dodatan razlog zbog kojeg se velik broj trudnica odlučuje za ove testove. Standardnim postupkom vađenja krvi se prikupljaju uzorci krvi trudnice, a pretraga se može napraviti već od 10. tjedna trudnoće. Testovi su prikladni u slučajevima jednoplodne i blizanačke trudnoće, kao i kod trudnoća nastalih medicinski potpomognutom oplodnjom.

Vođenje trudnoće

Kombinirani probir

Kombinirani probir uključuje kombinaciju ultrazvučnog pregleda i određivanja biokemijskih biljega iz majčine krvi, a svrha ove pretrage je također procjena rizika za razvoj najčešćih anomalija ploda. Rani kombinirani probir se provodi između 11. i 14. tjedna trudnoće, osjetljivost mu je 85 %, a učestalost lažno pozitivnih nalaza je 5 %. Pretraga uključuje ultrazvučno mjerenje nuhalnog nabora i dodatnih anatomskih parametara, mjerenje β-hCG-a i PAPP-A u majčinoj krvi, a uzima u obzir i majčinu dob. Ukoliko rezultati probira upućuju na povišen rizik od bolesti ploda, trudnica se upućuje na neku od invazivnih dijagnostičkih metoda. U drugom tromjesečju rade se dvostruki, trostruki i četverostruki probir.

Dvostruki probir uključuje ultrazvučni pregled te mjerenje estriola i β-hCG-a, a trostruki probir uz to još i mjerenje alfa-fetoproteina. Testovi se izvode najčešće između 15. i 18. tjedna trudnoće, a osjetljivost im se procjenjuje na 60-70 %. Četverostruki probir obuhvaća analizu četiri vrste hormona iz majčine krvi: estriola, β-hCG-a, alfa-fetoproteina i inhibina A. Također se najčešće izvodi između 15. i 18. tjedna trudnoće.

dr-srcek-i-pacijentica

 

Invazivna prenatalna dijagnostika

Invazivne prenatalne dijagnostičke metode su pretrage koje uključuju ulazak sonde ili igle u maternicu majke. U malom postotku slučajeva mogu uzrokovati ozljede ploda i/ili majke te pobačaj. Uz današnji napredak tehnologije i dijagnostike, invazivni prenatalni dijagnostički postupci nose jako malu opasnost za plod i majku, ali ona ipak postoji. Upravo zbog toga, ovi postupci se preporučuju samo onim pacijenticama s visoko rizičnom trudnoćom, odnosno onima kojima su prethodni testovi postavili povećanu sumnju na neku abnormalnost ploda.

Invazivne prenatalne dijagnostičke metode se preporučuju trudnicama koje: imaju više od 35 godina, u obitelji imaju članove s kromosomskim ili genetičkim bolestima su u prethodnim trudnoćama imale plod s dokazanim kromosomskim ili genetičkim anomalijama su spontano izgubile dvije ili više trudnoća imaju abnormalan ultrazvučni nalaz imaju povišen rizik kombiniranog ili dvostrukog/trostrukog/četverostrukog probira. 

U najčešće primjenjivane invazivne metode spadaju amniocenteza, biopsija korionskih resica i kordocenteza.

Amniocenteza

Amniocenteza je najčešće primjenjivana metoda invazivne prenatalne dijagnostike. Uobičajeno se radi između 15. i 18. tjedna trudnoće, a rezultati pretrage su gotovi nakon 2-3 tjedna. To je zahvat kojim se iglom kroz kožu trbuha ulazi u šupljinu maternice i uzima uzorak plodne vode za daljnju analizu. Plodova voda sadrži fetalne stanice čijom se analizom može otkriti kromosomska anomalija. Pretraga se izvodi pod kontrolom ultrazvuka, bezbolna je, a prije samog zahvata se napravi ultrazvučna procjena fetusa i unutrašnjosti maternice. 

Biopsija korionskih resica

Ova pretraga se izvodi između 10. i 12. tjedna trudnoće. Može se izvoditi provođenjem šuplje igle kroz cerviks (vrat maternice) ili kroz trbušnu stijenku (češće), a pritom se uzima uzorak tkiva posteljice koji se potom dalje analizira. Pretraga se navodi ultrazvukom. Rezultati su gotovi najčešće nakon tjedan dana.

Kordocenteza

Kordocenteza, odnosno uzimanje uzorka krvi iz pupkovine, obično se primjenjuje nakon 20. tjedna trudnoće, iako se može primjenjivati već od 12. tjedna pa sve do poroda. Izvodi se uz ultrazvučno navođenje, postavljanjem igle kroz trbušnu stijenku trudnice i uzimanjem uzorka krvi ploda iz pupkovine. Osim što omogućuje analizu kromosoma fetusa, ovom se pretragom mogu otkriti i neka druga patološka stanja ploda, kao što su poremećaji zgrušavanja,poremećaji hemoglobina i dr. 

ultrazvuk-fotografije

Koje su trudničke usluge i cijene u Poliklinici Mazalin?

Za sve eventualne dodatne usluge koje ne nudimo u Poliklinici Mazalin, doktorice će Vam dati preporuku kada ih napraviti i gdje.

U slučaju uredne trudnoće, vođenje trudnoće u Poliklinici Mazalin odvija se zaključno sa 35. tjednom, a nakon toga trudnica do poroda nastavlja sa pregledima u bolnici.

Koja je cijena vođenja trudnoće?

Za sva pitanja i cijene vezano uz vođenje trudnoće, molim javite nam se putem obrasca.

Nemamo definiranu cijenu za cjelokupno vođenje trudnoće, pošto je svaka trudnoća specifična. Najčešće se u Poliklinici Mazalin napravi prvi trudnički pregled i ultrazvuk nakon čega se sa doktoricom dogovaraju daljnji pregledi.

Naši vrhunski ginekolozi imaju višegodišnje iskustvo u vođenju trudnoća mnogih žena te će vam rado pomoći i biti uz vas savjetima na svakom koraku ovog čarobnog putovanja.

Dodatne informacije

Rani simptomi trudnoće
Čemu služi prenatalna dijagnostika?
Najčešća pitanja u trudnoći

 

Autor: Dr. Igor Srček i Dr. Iva Pitner

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska. 

Naručite se na pregled