Rizična trudnoća

Svaka trudnoća je posebno i čarobno vrijeme za majku, njeno dijete i čitavu obitelj. Baš svaka trudnoća je različita, a postoje i one trudnoće kojima je potrebno nešto više pažnje, brige i praćenja. Takve trudnoće se nazivaju rizičnim trudnoćama, a u današnjem blogu vam donosimo sve što o njima trebate znati. Što one znače za trudnicu, zašto se tako nazivaju, koji su to čimbenici zbog kojih trudnoća postaje rizična, kako se prati takva trudnoća i što trudnica može napraviti da održi svoju rizičnu trudnoću zdravom? Na sva vam ta pitanja, a i mnogo više njih danas donosimo odgovore.

ŠTO JE RIZIČNA TRUDNOĆA?

Rizična trudnoća je svaka trudnoća u kojoj postoji povećani rizik od razvoja komplikacija i narušavanja zdravlja majke i/ili djeteta. To zapravo znači da u takvih trudnoća postoji nešto veći rizik od razvoja komplikacija nego u normalne trudnoće. Postoje brojni razlozi zbog kojih trudnoća može pripasti u kategoriju rizične trudnoće, a sami rizični čimbenici za takvu trudnoću mogu biti kako od strane majke, tako i od strane djeteta. Osim toga, postoje i neki rizični čimbenici koji su povezani sa samim stanjem trudnoće, a ne nužno s majkom ili djetetom. Naravno, i takvi čimbenici mogu ugroziti napredovanje trudnoće i razvoj djeteta te ponekad i zdravlje majke, a takve trudnice zahtijevaju zbrinjavanje i odgovarajuću medicinsku skrb.

Rizični čimbenici mogu biti povezani s majkom, fetusom, posteljicom, ali i sa samim stanjem trudnoće. Osim toga, ti faktori mogu postojati i od prije trudnoće, primjerice neke kronične bolesti majke, a mogu se javiti i za vrijeme trudnoće. U svakom slučaju, bilo kakav uzrok koji smješta trudnoću u onu visokog rizika zahtijeva pažnju i posebno praćenje. Trudnice s rizičnom trudnoćom trebaju imati posebnu prenatalnu skrb kako bi se smanjio rizik od komplikacija te sačuvalo zdravlje djeteta i majke.

Važno je naglasiti da i rizična trudnoća može biti zdrava trudnoća, samo ona zahtijeva nešto više pažnje i praćenja. Bez obzira na to koji je rizični čimbenik u pitanju, uz odgovarajuću medicinsku skrb, majčino odgovorno ponašanje i praćenje liječničkih uputa i ta trudnoća, kao i sam porođaj može biti uspješna i zdrava.

KOJI ČIMBENICI SMJEŠTAJU TRUDNOĆU U RIZIČNU?

Kao što je već prethodno rečeno, postoje razni faktori zbog kojih trudnoća prelazi u kategoriju one visokog rizika. U pitanju može biti neka neliječena bolest majke koja je postojala i prije trudnoće, posebna stanja koja se javljaju samo za vrijeme trudnoće, anomalije fetusa i dr. U nastavku teksta navest ćemo neke od najčešćih rizičnih čimbenika koji se povezuju s visoko rizičnom trudnoćom.

Već postojeće bolesti majke:

• nekontrolirani visoki tlak (hipertenzija)
• nekontrolirana šećerna bolest (dijabetes)
• pretilost ili pothranjenost
• bolesti bubrega
• nekontrolirane bolesti štitnjače
• autoimune bolesti
• spolno prenosive bolesti i dr.

Osim navedenog, u rizične čimbenike povezane s majkom spadaju i životna dob manja od 17 i veća od 35 godina, štetna životne navike kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i uporaba droga, ali i loša prenatalna njega (neredovite kontrole i slično). Također, ako je žena imala spontane pobačaje ili su postojale komplikacije s prijašnjim trudnoćama (prijevremeni porođaj, produljeni porođaj, izvanmaternična trudnoća i drugo), njezina se trudnoća vodi kao rizična. Za procjenu rizika trudnoće važne su i prethodne ginekološke operacije (operacija mioma, konizacija i drugo), ali i liječenje neplodnosti.

Čimbenici povezani s fetusom koji čine trudnoću rizičnom su:

• kromosomske anomalije (npr. Downov sindrom)
• prirođene anomalije (primjerice kongenitalna srčana greška)
• nasljedne bolesti (npr. cistična fibroza)
• zastoj u rastu i dr.

Rizični čimbenici povezani sa samom trudnoćom:

• preeklampsija ili HELLP sindrom
• gestacijski dijabetes
• višeplodna trudnoća
• slabost vrata maternice (cervikalna insuficijencija)
• abrupcija posteljice (prijevremeno odvajanje posteljice)
• predležeća posteljica (placenta previa)
• premala ili prevelika količina amnionske tekućine i dr.

Dodatno

Kako se iz navedenog da zaključiti, postoji mnogo faktora zbog kojih ”obična” trudnoća može pripasti u kategoriju rizične trudnoće. Većina se rizičnih čimbenika može otkriti samo redovitim pregledima majke i djeteta, stoga je važno od samog početka voditi dobru brigu o svojoj trudnoći i redovito posjećivati liječnika kako bi se na vrijeme otkrili faktori zbog kojih je potrebna posebna briga za vas i vaše dijete. Na taj način se znatno povećava vjerojatnost da će, iako rizična, trudnoća biti zdrava, a eventualno prisutne komplikacije na vrijeme riješiti.

U nastavku teksta pobliže ćemo pojasniti neke od najčešćih rizičnih faktora.

PRETILOST

Pretilost označava višak masnog tkiva u tijelu, a takvo stanje nosi rizik od razvoja mnogih bolesti, osobito kardiovaskularnog sustava. BMI 30.0 i veći označava pretilost, a BMI 25.0-29.9 prekomjernu tjelesnu težinu. Pretile trudnice imaju značajno veći rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih problema u trudnoći kao što su preeklampsija i gestacijski dijabetes. U takvih trudnica postoji i veći rizik od prijevremenog poroda, kao i od gubitka trudnoće.

Osim toga, pretilost majke nosi rizik i za plod koje može postati makrosomno, odnosno povećane tjelesne težine. U tom slučaju, dijete će se vjerojatno poroditi carskim rezom jer postoji velika šansa da bi se ozlijedilo ili zapelo prilikom vaginalnog porođaja. Također, za makrosomno dijete postoji i veća šansa da će u kasnijem životu biti pretilo i imati neke zdravstvene probleme.

Stoga je važno pokušati normalizirati tjelesnu težinu prije ili za vrijeme trudnoće, usvojiti zdrave životne i prehrambene navike te početi s tjelesnom aktivnosti kako bi održali trudnoću zdravom te učinili najbolje za svoje zdravlje i zdravlje svoga djeteta.

HIPERTENZIJA

Smatra se da žena ima povišen krvni tlak ako u najmanje dva navrata s razmakom od 24 sata ima sistolički tlak viši od 140 mmHg, a dijastolički viši od 90 mmHg. Hipertenzija se može javiti prije trudnoće, ali i za vrijeme trudnoće. Jako je važno kod svih trudnica redovito mjeriti krvni tlak jer nekontrolirana i neliječena hipertenzija može dovesti do razvoja preeklampsije, zastoja u rastu djeteta, abrupcije (prijevremenog odljuštenja) placente, prijevremenog poroda, ali i do gubitka trudnoće. 

Osim toga, kronična hipertenzija povećava rizik od razvoja brojnih kardiovaskularnih bolesti kod majke, moždanog udara te oštećenja i zatajenja bubrega. Povišen krvni tlak u trudnice može upućivati na razvoj preeklampsije, ozbiljnog stanja koje može imati teške posljedice za majku i dijete.

PREEKLAMPSIJA

Preeklampsija je stanje karakteristično za trudnoću, a javlja se u otprilike 2-8% trudnoća. Smatra se komplikacijom trudnoće, a obilježavaju je nagla pojava visokog krvnog tlaka (hipertenzije) i prisutnost proteina u urinu (proteinurija) sa ili bez oticanja udova (edemi). Najčešće otiču dlanovi i lice, a visok krvni tlak se može prezentirati kao nagla pojava jake glavobolje, vrtoglavice i smetnji vida. Preeklampsija se može javiti nakon dvadesetog tjedna gestacije pa sve do šest tjedana nakon poroda, ali najčešće se pojavljuje pred kraj trudnoće.

Preeklampsija je ozbiljno stanje koje se mora tretirati. Ako ostane netretirana, napredovanjem može dovesti do krvarenja u mozak te ozljeda bubrega i jetre u majke, smanjenja dotoka krvi do fetusa, stvaranja krvnih ugrušaka pa čak i do smrti djeteta i majke. Teški oblik preeklampsije zove se HELLP sindrom, a karakteriziraju ga povišeni jetreni enzimi, sniženi trombociti i raspad crvenih krvnih stanica. Eklampsija je jako ozbiljna komplikacija preeklampsije koju karakterizira pojava konvulzija, a hitno je stanje koje ozbiljno ugrožava život djeteta i majke.

SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI

Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose izravnim kontaktom tijekom spolnog odnosa (vaginalnog, analnog ili oralnog) sa zaražene na nezaraženu osobu. Spolno prenosivim bolestima mogu se zaraziti i muškarci i žene, međutim veći broj komplikacija se povezuje sa ženskim reproduktivnim sustavom. To osobito vrijedi za trudnice jer kod njih neliječene spolno prenosive bolesti mogu imati ozbiljne posljedice za trudnoću i zdravlje djeteta.

Upravo zbog toga bi se sve trudnice trebale testirati na spolno prenosive bolesti kako bi se na vrijeme mogle liječiti, a time i spriječiti daljnje moguće komplikacije. Neke od tih bolesti kao što su primjerice HIV ili sifilis mogu prijeći s majke na dijete tijekom trudnoće, a nekima se dijete može zaraziti tijekom porođaja kada prolazi kroz porođajni kanal (klamidija, gonoreja, genitalni herpes). Ako se dijete zarazi, može razviti ozbiljne zdravstvene komplikacije na raznim organima u tijelu. Osim toga, spolno prenosive infekcije u trudnica mogu potaknuti prijevremeno puknuće plodovih ovoja te prijevremeni porođaj, ali i gubitak trudnoće.

GESTACIJSKI DIJABETES

Gestacijski dijabetes je dijabetes koji se prvi put dijagnosticira u trudnoći. Najčešće nastaje u drugom tromjesečju trudnoće zbog povišene potrebe za inzulinom i inzulinske rezistencije, odnosno otpornosti stanica na djelovanje inzulina. Dijagnoza gestacijskog dijabetesa od iznimne je važnosti jer se kontroliranjem bolesti može znatno smanjiti rizik za razvoj komplikacija u majke i djeteta. Plod trudnice koja razvije gestacijski dijabetes može postati makrosomno, a zbog toga se trudnoća najčešće može dovršiti samo carskim rezom. Osim toga, u takvih se trudnica povećava rizik za razvoj preeklampsije. Kod jako teškog, nekontroliranog dijabetesa može doći čak i do smrti ploda.

Trudnice s dijabetesom ne moraju imati očite simptome, ali ako se pojave, oni uključuju izražen umor, jaku žeđ, učestalo mokrenje i česte glavobolje. Zbog svega navedenog, pregled trudnica i onih žena koje će to tek postati uključuje obavezno mjerenje razine glukoze u krvi. 

VIŠEPLODNA TRUDNOĆA

Višeplodna trudnoća je, kao što samo ime kaže, trudnoća s više plodova – blizancima, trojkama itd. Iako takva trudnoća nužno ne podrazumijeva da će se javiti nekakve komplikacije, ipak za to nosi više rizika nego jednoplodna trudnoća. Otprilike 50% višeplodnih trudnoća završava prijevremeno (prije 37. tjedna gestacije). Što je veći broj plodova u trudnoći, veća je vjerojatnost da će se porod dogoditi prijevremeno. Prijevremeno rođena djeca često imaju nepotpuno sazrele organske sustave, kao što su primjerice dišni i probavni sustav te su zbog toga u većoj opasnosti od određenih zdravstvenih komplikacija. Također, takva djeca su često jako sitna i male kilaže. Upravo zbog te nepotpune zrelosti organa, prijevremeno rođena djeca neko vrijeme provedu u bolnici, pod posebnim medicinskim nadzorom.

Višeplodna trudnoća također nosi povećan rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, abnormalne količine plodne vode, pobačaja jednog ili više plodova, ali i nekih specifičnih stanja kao što je primjerice blizanački transfuzijski sindrom. Međutim, višeplodna trudnoća može biti u potpunosti zdrava, ali treba nešto više praćenja i pažnje nego ostale trudnoće.

NEPRIMJERENE KOLIČINE PLODNE VODE

Za vrijeme trudnoće oko ploda može biti premalo ili previše plodne vode, a nijedno od ta dva stanja nije dobro za dijete. Oligohidramnion je premala količina plodne vode, a najčešće nastaje kod plodova koji imaju kromosomske anomalije, infekcija, ali i nekih drugih stanja. Mala količina plodove vode može uzrokovati deformacije koštanog i mišićnog sustava djeteta, zastoj u rastu, deformacije lica i dr. Takva stanja nastaju jer se plod u maternici ne može dovoljno micati bez optimalne količine plodove vode te se izvana stvara pritisak na njegove udove i glavu.

Polihidramnion je prevelika količina plodove vode, a takvo je stanje povezano s povećanim rizikom od prijevremenog porođaja, abrupcije placente i prolapsa pupčane vrpce.

SLABOST VRATA MATERNICE (CERVIKALNA INSUFICIJENCIJA)

Cervikalna insuficijencija označava slabost vrata maternice (cerviksa) koja može uzrokovati prijevremeni porođaj. Kod takvog cerviksa dolazi do njegovo preranog otvaranja (najčešće između 16. i 22. tjedna trudnoće), a to dovodi plod u opasnost od preranog izlaska. Slabost cerviksa može biti prirođena ili može nastati nakon nekih zahvata, primjerice konizacije kada se uklanja veći dio cerviksa. 

Takvim se trudnicama često preporuča strogo mirovanje i smanjenje tjelesne aktivnosti na minimum. Ponekad je potrebno izvesti serklažu – kirurški zahvat kojim se vrat maternice šiva kako bise spriječilo njegovo skraćivanje i otvaranje.

KAKO SE VODI RIZIČNA TRUDNOĆA?

Svaka trudnoća koja se vodi pod rizičnom zahtijeva posebnu pažnju i nešto češće prenatalne liječničke preglede. Osim toga, u praćenju takve trudnoće mogu se koristiti neki specijalizirani testovi kako bi se što bolje pratio napredak ploda, ali i zdravstveno stanje trudnice. Izuzetno je važno da trudnica slijedi liječničke upute o tjelesnoj aktivnosti, prehrani, uzimanju prenatalnih vitamina i ostalim čimbenicima koji mogu pridonijeti održavanju zdravlja njene trudnoće. Ponekad se trudnice koje imaju rizičnu trudnoću savjetuje da što više leže i miruju, ali to naravno ovisi i o stadiju trudnoće te rizičnim faktorima koji u toj trudnoći postoje. Stoga preporučamo da se o intezitetu tjelesne aktivnosti savjetujete s liječnikom koji prati vašu trudnoću.

Osim toga, važno je još jednom naglasiti kako je rizična trudnoća sklona razvoju komplikacija i često se mora dovršiti carskim rezom, a ne vaginalnim porođajem. Upravo zbog toga je preporučljivo da takve trudnice izbjegavaju tzv. kućne porođaje jer se mogu dogoditi neke nepredviđene komplikacije, a bez odgovarajuće medicinske skrbi se životi i djeteta i majke mogu ugroziti.

ŠTO MOŽETE NAPRAVITI DA ODRŽITE RIZIČNU TRUDNOĆU ZDRAVOM?

Prije svega, važno je da razumijete zbog čega se vaša trudnoća vodi kao rizična. Najbolje je da o tome razgovarate s liječnikom koji vas vodi i pitate ga sve što vas o tome zanima. Na taj ćete način i saznati što možete učiniti da zaštite svoju trudnoću. Poslušajte liječničke savjete i o svakoj se odluci vezanoj za vašu trudnoću konzultirajte s njim. Također, važno je da redovito dolazite na zakazane preglede.

Održavajte zdravi životni stil – promijenite prehranu ako je do tada bila loša, umjereno se krećite ako vam liječnik nije rekao drugačije te izbjegavajte štetne navike kao što su konzumacija alkohola, pušenje, pretjerana konzumacija kave i dr. Propisane lijekove uzimajte po uputama, a za bilo kakvo prekidanje uzimanja ili uzimanje nekih novih lijekova i supstanci obavezno prije obavijestite svoga liječnika.

Važno je i da oko sebe imate dobru emotivnu potporu – vašeg partnera, obitelj, prijatelje. Objasnite im svoje stanje kako bi pazili na vas i mogli vam pomoći kada vam nešto bude zatrebalo. Također, pokušajte izbjegavati negativne emocije – strah, tjeskobu, tugu i negativne misli vezane za vašu trudnoću. Iako zahtijeva nešto više pažnje i brige, vaša trudnoća može biti zdrava, kao i vi i vaše dijete. Uživajte u tom čarobnom stanju nošenja novog života u sebi i razmišljajte samo pozitivno. To će zasigurno pridonijeti i tome da trudnoća prođe što urednije i bolje.

Autor: Dr. Tihana Mazalin  u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvori: www.nichd.nih.gov, www.mayoclinic.org, www.healthlinkbc.ca, www.yalemedicine.org, www.msdmanuals.com

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.