10 činjenica koje koje niste znali o bubrezima

Bubrezi su jedni od vitalnih organa u našem tijelu, a njihova pravilna funkcija jako je važna za cjelokupno zdravlje našeg organizma. Nešto o bubrezima već vjerojatno i znate, a mi vam danas donosimo i objašnjavamo deset važnih činjenica o bubrezima koje do sada možda niste čuli. Bilo da vas učimo nečemu novome ili podsjećamo na ono što već znate, svakako je dobro znati ono najvažnije o ovim važnim organima kako biste se mogli brinuti o svome zdravlju na ispravan način.

1. BUBREZI SU IZUZETNO VAŽNI ZA OPĆE ZDRAVLJE CIJELOG ORGANIZMA

Bubrezi su parni organi veličine šake, smješteni s obiju strana kralježnice ispod rebrenih lukova. Vjerojatno znate da su oni ”filteri” sve krvi koja prolazi kroz organizam, ali osim te imaju i brojne druge funkcije važne za zdravlje i normalno funkcioniranje čitavog našeg organizma. Bubrezi su usko povezani s drugim vitalnim organima kao što su srce, pluća ili jetra, a njihova dobra ”komunikacija” održava zdravu ravnotežu krvnog volumena, elektrolita i dinamike cijelog organizma.

Bubrezi su jako zanimljivi organi, ponajprije zbog činjenice da samo 10% njihove mase može biti funkcionalno, a da se još uvijek ne prezentiraju simptomi njihove bolesti ili su oni nespecifični, a samim time budu i zanemareni. Također, bubrezi su jako učinkoviti u podjeli i organizaciji posla – ako jedan bubreg ili neki njegov dio ne može dobro obavljati svoju funkciju iz bilo kojeg razloga, ostatak tog istog bubrega ili onaj drugi vrlo učinkovito preuzimaju njegov posao. Na taj način važni fiziološki parametri kao što su krvni tlak i krvni volumen ostaju u normali, a iz tijela se i dalje učinkovito izbacuju otpadne tvari.

Naravno, ako se prijeđe prag koji bubreg svojom kompenzacijom može tolerirati, nastupa zatajenje njegovog rada i javljaju se razni simptomi kao posljedica poremećaja ravnoteže raznih organskih sustava u tijelu koji su povezani s bubrezima.

2. BUBREZI IMAJU KOMPLEKSNU GRAĐU

Svaki se bubreg sastoji od oko milijun građevnih jedinica koje se zovu nefroni. Nefroni se mogu nazvati ”mikroskopskim filterima” jer svaki od njih obavlja zadaću filtriranja krvi. Svaki nefron je građen od dva dijela: klupka kapilara koji se naziva glomerul i sustava tubula (cjevčica). Filtracija krvi započinje tako da krv bubrežnim krvnim žilama dolazi do glomerula u kojima se filtriraju veće čestice, primjerice eritrociti i proteini.

Nastali filtrat krvi (bez tih velikih čestica) ide dalje kroz sustav tubula koji je na različitim dijelovima različito građen. Na nekim dijelovima dolazi do reapsorpcije (vraćanja u krv) glukoze, na nekima do reapsorpcije natrija, kalija i drugih elektrolita, ovisno o tome što organizmu u tome trenutku treba. Naime, svi ti elementi koji su prvim krvnim filtratom došli do tubula mogu nastaviti putovati dalje i naposljetku se izlučiti u urinu ili se mogu reapsorbirati natrag u krv. Sve to ovisi o tome kolika je koncentracija tih tvari u organizmu, je li u granicama normale i treba li što nadodati ili izbaciti.

Taj završni filtrat koji je nastao prolaskom kroz tubule naposljetku postaje urin koji mokraćovodima iz bubrega dolazi do mokraćnog mjehura.

3. NEKI LJUDI SU SE RODILI S NEŠTO DRUGAČIJIM BUBREZIMA OD VEĆINE LJUDI

U tijeku razvoja bubrega za vrijeme fetalnog razdoblja mogu nastati razne pogreške. Neke od njih su jako teške i nespojive sa životom, dok su druge nešto bezazlenije i mogu se očitovati tek u odrasloj dobi ili uopće ne. Tako bubreg može biti na krivom mjestu, primjerice u zdjelici, što se naziva ektopija bubrega; može biti nepravilno usmjeren što se naziva malrotacija bubrega; oba bubrega mogu biti međusobno spojena jednim krajem što se zove potkovasti bubreg, a jedan bubreg čak može i nedostajati prilikom rođenja.

4. BUBREZI SU ”ČISTAČI” NAŠEG ORGANIZMA

Bubrezi imaju izuzetno važnu zadaću filtriranja krvi koja se zatim ”pročišćena” vraća u cirkulaciju. Višak vode i razne otpadne tvari iz filtrirane krvi zatim putem proizvedenog urina idu van iz tijela. Na taj se način naše tijelo detoksicira i oslobađa svih štetnih tvari i produkata metabolizma koji mu nisu potrebni. Još jedan organ kojemu je važna zadaća detoksikacija organizma je jetra, ali ona to čini putem nekih drugih mehanizama.

Koje su to tvari koje bubrezi putem mokraće izlučuju iz tijela? Tu ponajprije spadaju metabolički produkti koji nastaju raznim fiziološkim procesima koji se odvijaju u organizmu, primjerice ureja i kreatinin. Te tvari se često u kliničkoj praksi koriste kao parametri kojima se mjeri funkcija bubrega – mjerenjem njihove koncentracije u krvi ili mokraći možemo procijeniti koliko dobro ili loše bubrezi rade.

Osim takvih metaboličkih produkata, bubrezi iz krvi filtriraju razne lijekove. Lijekovi koji su topljivi u vodi eliminiraju se iz tijela preko bubrega, stoga njihova djelotvornost, odnosno potencijalna toksičnost uvelike ovisi o tome koliko dobro bubrezi rade. Upravo zbog toga, liječnik kada vam propisuje neki lijek može zatražiti krvne pretrage kojima se vidi funkcija bubrega (mjerenje koncentracije kreatinina). Time se vidi je li taj lijek siguran za vas, odnosno hoće li ga vaši bubrezi moći eliminirati iz tijela kada to bude potrebno. Osim toga, kada idete na neke pretrage kao što je primjerice CT, također se gleda funkcija bubrega. Razlog tome je taj što se kontrastno sredstvo koje se daje prije CT pretrage također eliminira putem bubrega.

Osim navedenog, bubrezi iz krvi eliminiraju i višak elektrolita kao što su natrij, kalij, kalcij, klorid i dr. Ti elektroliti su nužni za normalno funkcioniranje organizma, ali jako je važno da se njihova koncentracija održava u uskom rasponu koji je optimalan za naše tijelo. Upravo su bubrezi ti koji tu koncentraciju održavaju normalnom tako što iz krvi eliminiraju njihov višak ili na druge načine prilagođavaju razinu elektrolita kako bi ona uvijek bila jednaka.

5. BUBREZI PROIZVODE HORMONE

Možda to niste znali, ali bubrezi su i proizvođači hormona. Prvi od njih je eritropoetin ili hematopoetin, hormon koji potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritrocita) u koštanoj srži. Taj hormon je jako važan u održavanju normalne krvne slike i osigurava da organizam ima dovoljnu količinu eritrocita i hemoglobina. Hemoglobin je molekula koja se nalazi u crvenim krvnim stanicama, a zadaća mu je vezanje i transport kisika do svih stanica u tijelu. Kada je razina hemoglobina niska, kao je što je to slučaj kod anemije, snižena je i razina kisika u krvi. Bubrezi to registriraju i počinju pojačano lučiti eritropoetin koji zatim potiče koštanu srž na stvaranje većeg broja eritrocita.

Bubrezi stvaraju i hormon renin koji je ključan za regulaciju krvnog volumena i tlaka. Naime, u bubrezima postoje posebne stanice (jukstaglomerularne stanice) koje registriraju promjene u krvnom tlaku. Kada je taj tlak snižen, a to znači i da je manji protok krvi kroz bubreg, te stanice počinju lučiti renin. Renin odlazi u cirkulaciju i dalje potiče kaskadu događaja koja rezultira porastom krvnog tlaka te povećanjem cirkulirajućeg volumena krvi. Na taj način bubrezi vrlo efikasno mogu regulirati razinu krvnog tlaka i volumena krvi.

Treći hormon koji bubrezi proizvode je kalcitriol, a o njemu ćemo nešto više reći u nastavku teksta.

6. BUBREZI PROIZVODE AKTIVAN OBLIK VITAMINA D

Vitamin D vam je sigurno poznat, a jeste li znali da njegov aktivni oblik proizvode upravo bubrezi? Biološki aktivan oblik vitamina D zove se kalcitriol, a to je zapravo jedan od tri homona kojega proizvode bubrezi. Stoga je ispravno za vitamin D reći da je hormon, a ne vitamin. Međutim, radi lakšeg razumijevanja ipak se koristi naziv vitamin. Kalcitriol (vitamin D) je važan za regulaciju koncentracije kalcija i fosfata u tijelu – minerala koji su ključni za mineralizaciju kostiju. Međutim, pokazalo se kako to nije jedina uloga vitamina D. Brojne stanice u tijelu imaju receptore za taj hormon, a on utječe na mnoge važne metaboličke procese od kojih su neki i dalje u procesu istraživanja.

U koži pod utjecajem Sunčeve svjetlosti nastaje prvi, ali inaktivni oblik vitamina D koji se zove kolekalciferol ili vitamin D3. Vitamin D se može uzimati i prehranom, konzumacijom namirnica kao što su jaja, riblje ulje i neke vrste povrća. Vitamin koji se uzima u tom obliku naziva se vitamin D2 ili ergosterol. Ni D2 ni D3 oblici vitamina nemaju biološku aktivnost, nego moraju proći dodatno metaboliziranje putem jetre i bubrega. Naposljetku se u bubrezima stvara aktivni oblik vitamina D koji se zatim iskorištava u tijelu.

7. BUBREZI REGULIRAJU KOLIČINU VODE U ORGANIZMU

Bubrezi imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže vode u tijelu. Voda u tijelo može ući putem konzumacije hrane i pića, a mali postotak vode se proizvodi kao produkt raznih metaboličkih procesa u tijelu. S druge strane, voda iz tijela izlazi znojenjem, disanjem, defekacijom, ali najvećim dijelom putem mokrenja.

U slučaju da je organizam u stanju dehidracije, počinju se lučiti hormoni koji potiču zadržavanje tekućine u tijelu. To su prvenstveno ADH (antidiuretski hormon) i aldosteron. ADH se proizvodi u mozgu, a djeluje tako da potiče bubrege na zadržavanje vode i smanjeno stvaranje urina. Aldosteron se stvara u nadbubrežnoj žlijezdi i također djeluje na bubrege tako što potiče reapsorpciju natrija, odnosno smanjuje njegovo izlučivanje mokraćom. Natrij za sobom ”vuče” vodu te se i na taj način voda zadržava u tijelu. U tom će slučaju mokrenje biti oskudnije, a mokraća koncentriranija.

S druge strane, ako se u organizmu nalazi prevelika količina vode, lučenje ADH i aldosterona se smanjuje, a bubrezi filtriranjem krvi izluče višak tekućine. U tom slučaju je mokrenje obilnije, a mokraća je razrjeđenija. Upravo zato se po boji urina može procijeniti stanje hidriranosti organizma. Ako unosite malo tekućine, a vaše tijelo je u stanju dehidracije, onda će vaša mokraća biti tamnožute boje. Ako unosite dovoljno tekućine u organizam, vaša mokraća će biti svijetložute boje, gotovo pa prozirna.

8. SMANJEN RAD BUBREGA ČESTO NE POKAZUJE SPECIFIČNE SIMPTOME

Kao što je već prethodno rečeno, bubrezi mogu dobro obavljati svoju funkciju čak i kada ne rade na svojih sto posto. Međutim, ako je njihovo oštećenje toliko da to više ne mogu kompenzirati pojačanim radom, dolazi do zatajenja. Razne bolesti i stanja mogu uzrokovati zatajenje funkcije bubrega, a ono može biti akutno i kronično. Zatajenje bubrega je ozbiljno stanje koje zahtijeva liječenje, a jako ga je važno na vrijeme prepoznati.

Simptomi smanjenog rada bubrega ili početne faze zatajenja bubrega mogu biti suptilni i nespecifični. Najčešće se radi o smanjenoj produkciji urina, zadržavanju tekućine, oticanju udova i vjeđa, osjećaju kratkoće daha. Mogu biti prisutni i jaka iscrpljenost te osjećaj umora, a i neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini. Također, na bolesti bubrega mogu upućivati i promjene urina, kao što je primjerice zapjenjen urin, urin jako tamne boje (npr. boje Coca-cole), krvav urin itd. Na sve te simptome treba obratiti pažnju i javiti se liječniku ako primijetite nešto od navedenog. Osim toga, i povišen krvni tlak (hipertenzija) ponekad može upućivati na lošu funkciju bubrega.

9. NEKI LJUDI IMAJU POVEĆAN RIZIK ZA RAZVOJ BOLESTI BUBREGA

Rizični faktori za razvoj bolesti bubrega su:

  • šećerna bolest (dijabetes)
  • visok krvni tlak (hipertenzija)
  • bolesti srca i krvnih žila
  • pretilost (BMI veći od 30)
  • pušenje
  • zatajenje bubrega u obiteljskoj anamnezi
  • abnormalna građa bubrega
  • životna dob iznad 60 godina starosti.

10. POSTOJE NAČINI NA KOJE MOŽETE ZAŠTITI SVOJE BUBREGE

Postoji nekoliko načina kojima možete prevenirati razvoj ili napredovanje bolesti bubrega, a to su:

prestanak pušenja – Pušenje, između ostaloga, uzrokuje oštećenje krvnih žila što posljedično može rezultirati smanjenim protokom krvi do vitalnih organa, među kojima su i bubrezi. To može dovesti do nastanka ili progresije već postojeće bubrežne bolesti.

normaliziranje tjelesne težine – Pretilost je rizični faktor za brojne kardiovaskularne bolesti, ali i za oštećenje bubrega. Smanjenjem tjelesne težine ako ste pretili možete značajno poboljšati svoje zdravlje.

smanjenje unosa soli – Povećan unos soli prehranom s vremenom može dovesti do raznih kardiovaskularnih oboljenja, od kojih je najčešći povišeni krvni tlak. Nekontrolirana hipertenzija dokazano oštećuje bubrege i može naposljetku dovesti do zatajenja bubrega.

hidracija – Hidracija organizma, odnosno unos dovoljne količine tekućine izuzetno je važna za normalno funkcioniranje bubrega. Osim što time potičete eliminaciju otpadnih tvari iz vašeg tijela, također prevenirate razvoj mokraćnih infekcija i stvaranje bubrežnih kamenaca.

kontroliranje hipertenzije i dijabetesa – Kao što je već napomenuto, visoki krvni tlak i šećerna bolest su rizični čimbenici za razvoj bubrežne bolesti. Jako je važno dovesti krvni tlak i razinu šećera u krvi na normalu, što podrazumijeva pravilno korištenje lijekova, zdravu prehranu i zdravi životni stil. Osim toga, redovite liječničke kontrole su jako važne zbog prevencije razvoja komplikacija, jedno od kojih je i zatajenje bubrega.

 

Autor: Dr. Jelena Popić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Prijavite se na naš newsletter

  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.