Rak štitnjače

Rak štitnjače je zloćudna bolest u kojoj dolazi do abnormalnog rasta i podjele stanica štitnjače, male leptiraste žlijezde smještene u prednjem dijelu vrata. Ova žlijezda igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma tijela putem proizvodnje hormona štitnjače. Ova relativno rijetka bolest, s incidencijom u porastu, češća je u žena nego u muškaraca.

U ovom blogu, predstavit ćemo vam različite vrste raka štitnjače i koji su simptomi karakteristični za njih, moguću povezanost raka štitnjače s drugim oboljenjima te različite pristupe u liječenju ove ozbiljne bolesti. 

Što uzrokuje rak štitnjače?

Rak štitnjače nastaje iz abnormalnog rasta i podjele stanica štitnjače te može biti uzrokovan različitim faktorima.

Najčešći rizični čimbenici povezani s nastankom raka štitnjače:

• povećana štitnjača (gušavost): Povećanje veličine štitnjače može povećati rizik od raka štitnjače.
• obiteljska povijest bolesti štitnjače ili raka štitnjače: Osobe s obiteljskom poviješću štitnjačnih bolesti imaju veći rizik od razvoja raka štitnjače.
• upala štitnjače (tireoiditis): Kronična upala štitnjače, poput autoimunog tireoiditisa, može povećati rizik od raka štitnjače 
• genetske mutacije: Mutacije gena koje uzrokuju endokrine bolesti, poput multiple endokrine neoplazije tipa 2A (MEN2A) ili tipa 2B (MEN2B) sindroma, mogu povećati sklonost raku štitnjače.
• nedostatak joda: Niska razina joda u prehrani može povećati rizik od raka štitnjače, posebno u područjima s nedostatkom ovog minerala.
• pretilost: Prekomjerna tjelesna masa i pretilost mogu povećati rizik od raka štitnjače.
• radioterapija glave i vrata: Pacijenti koji su primali radioterapiju zbog karcinoma glave i vrata, posebno u djetinjstvu, imaju povećan rizik od raka štitnjače.
• izloženost radioaktivnom zračenju: Izloženost radioaktivnom zračenju, poput onog iz nuklearnih nesreća ili medicinske terapije, može povećati rizik od raka štitnjače.

Koje su vrste raka štitnjače?

• papilarni karcinom: Ovo je najčešći tip raka štitnjače, čineći otprilike 80-85% svih slučajeva. Obično ima povoljnu prognozu i sporiji rast.
• folikularni karcinom: Čini oko 10-15% svih slučajeva raka štitnjače. Iako obično ima sličnu prognozu kao i papilarni karcinom, može biti agresivniji sa većom stopom smrtnosti u odnosu na papilarni karcinom štitnjače.
• medularni karcinom: Ovaj tip čini oko 5-10% svih slučajeva raka štitnjače i potječe iz tzv. parafolikularnih stanica štitnjače, koje proizvode kalcitonin, hormon s važnom ulogom u regulaciji razine kalcija u krvi. Povišena razina kalcitonina može ukazivati na mogući karcinom štitnjače, posebno ako premašuje normalne vrijednosti, što kalcitonin čini pogodnim tumor markerom za dijagnostiku medularnog karcinoma štitnjače. Medularni karcinom ima tendenciju metastaziranja ranije u odnosu na papilarni i folikularni karcinom.
• anaplastični karcinom: Iako rijedak, anaplastični karcinom je vrlo agresivan i smrtonosan oblik raka štitnjače. Ova vrsta čini manje od 2% svih slučajeva, ali ima vrlo nisku stopu preživljavanja.
• limfom štitnjače: Ovo je rijedak oblik raka štitnjače koji se razvija iz limfocita, stanica imunološkog sustava. Može biti Hodgkinov ili non-Hodgkinov limfom, a prognoza varira ovisno o tipu i stadiju bolesti.

Smrtnost od raka štitnjače relativno je niska u usporedbi s drugim vrstama raka, pogotovo ako se bolest otkrije u ranim fazama. Međutim, smrtnost se može povećati u naprednijim stadijima i kod određenih agresivnih tipova raka štitnjače.

Koji su simptomi raka štitnjače?

Simptomi raka štitnjače mogu varirati ovisno o vrsti tumora, stadiju bolesti i drugim čimbenicima. Neki od najčešćih simptoma karcinoma štitnjače koje pacijenti mogu primijetiti uključuju:

1. formiranje kvržice ili oticanje u vratu: Ovo je često jedan od prvih simptoma primijećenih kod raka štitnjače. Kvržica se može osjetiti u području prednjeg dijela vrata, gdje se nalazi štitnjača ili može biti vidljiva u obliku otekline.
2. promjene u glasu: Rak štitnjače može pritisnuti ili oštetiti živac koji kontrolira glasne žice, što može rezultirati promuklošću ili promjenom u tonu glasa.
3. poteškoće pri gutanju: Veći tumori štitnjače mogu pritisnuti na jednjak, što može uzrokovati osjećaj gušenja ili poteškoće pri gutanju hrane.
4. bol u vratu ili okolini štitnjače: Rak štitnjače može uzrokovati nelagodu ili bol u vratu koja se može širiti do uha ili čeljusti.
5. promjene u području vrata: Nepravilnosti u obliku vrata, poput asimetrije ili ispupčenja, mogu biti znakovi raka štitnjače.
6. promjene u tjelesnoj težini: Neopravdani gubitak tjelesne težine može biti posljedica povećane aktivnosti štitnjače ili drugih metaboličkih promjena povezanih s rakom.

Važno je napomenuti da mnogi ljudi s rakom štitnjače često nemaju nikakve simptome u ranim fazama bolesti, stoga je redoviti medicinski pregled važan za rano otkrivanje i liječenje.

Kako se dijagnosticira rak štitnjače?

Dijagnoza raka štitnjače obično uključuje niz testova i postupaka koje provodi vaš liječnik ako postoji sumnja na rak štitnjače pobuđena prethodno navedenim simptomima. Ti testovi uključuju:

• krvne pretrage: Testiranje krvi za provjeru razine hormona štitnjače i procjenu funkcije štitnjače. Promjene u krvnoj slici koje mogu pobuditi sumnju na rak štitnjače uključuju povećane razine kalcitonina, što može ukazivati na medularni karcinom te povišene razine kalcija u krvi, što može biti povezano s određenim tipovima raka štitnjače. Povećane razine tireoglobulina mogu biti indikacija prisutnosti ili recidiva raka štitnjače, iako ovi nalazi nisu specifični samo za ovu bolest i mogu biti povezani s drugim stanjima štitnjače.
• biopsija: Tijekom biopsije tankom iglom, liječnik uklanja stanice iz štitnjače radi testiranja na prisutnost raka. Također se može provesti biopsija limfnog čvora kako bi se utvrdilo ima li metastaza. 
• radiojodni test: Ovaj test može otkriti rak štitnjače i utvrditi je li se rak proširio. Pacijent proguta pilulu koja sadrži sigurnu količinu radioaktivnog joda. Tijekom nekoliko sati, štitnjača apsorbira jod. Zdravstveni stručnjak koristi poseban uređaj za mjerenje količine zračenja u štitnjači. Područja s manje radioaktivnosti zahtijevaju dodatna testiranja kako bi se potvrdila prisutnost raka.
• slikovni pregledi: Radiojodni test, računalna tomografija (CT) i pozitronska emisijska tomografija (PET) mogu otkriti rak štitnjače i njegovo širenje na druge dijelove tijela.

Prognoza i metastaziranje raka štitnjače

Prognoza raka štitnjače može varirati ovisno o različitim čimbenicima, uključujući vrstu i stadij bolesti, dob pacijenta, opće zdravstveno stanje i učinkovitost liječenja. Rak štitnjače ima relativno povoljnu prognozu, posebno ako se otkrije u ranim fazama i adekvatno liječi. Većina pacijenata s papilarnim i folikularnim karcinomom štitnjače ima visoku stopu preživljenja, posebno ako je tumor ograničen samo na štitnjaču i nije metastazirao.

Medularni karcinom, iako je agresivniji od papilarnog i folikularnog karcinoma, također ima prilično dobru prognozu ako se otkrije u ranim stadijima. Međutim, anaplastični karcinom štitnjače ima najlošiju prognozu, budući da je vrlo agresivan i često se dijagnosticira u naprednim stadijima bolesti, što može otežati liječenje i smanjiti šanse za preživljenje.

Rak štitnjače može metastazirati, što znači da se tumorske stanice proširuju iz štitnjače na druge dijelove tijela. Medularni karcinom štitnjače ima veću sklonost metastaziranju u usporedbi s drugim vrstama raka štitnjače. Ovaj tip raka može se proširiti na limfne čvorove, pluća, jetru, kosti i druge organe. 

Kako se liječi rak štitnjače?

Liječenje raka štitnjače ovisi o vrsti tumora, stadiju bolesti, općem zdravstvenom stanju pacijenta i drugim faktorima. Glavne metode liječenja uključuju:

1. kirurgija: Kirurško uklanjanje štitnjače (tireoidektomija) često je prvi korak u liječenju raka štitnjače. Ovisno o vrsti tumora i njegovom stadiju, može se ukloniti samo dio štitnjače (lobektomija ili parcijalna tireoidektomija) ili cijela štitnjača (totalna tireoidektomija). Tijekom operacije, također se uklanjaju i susjedni limfni čvorovi gdje su se možda proširile tumorske stanice.
2. radiojodna terapija: Ova terapija uključuje gutanje pilule ili tekućine koja sadrži veću dozu radioaktivnog joda nego što se koristi u dijagnostičkom skeniranju radioaktivnim jodom. Radioaktivni jod smanjuje i uništava bolesnu štitnjaču zajedno s tumorskim stanicama. Ova terapija je vrlo sigurna jer štitnjača apsorbira gotovo sav radioaktivni jod, dok ostatak tijela ima minimalno izlaganje zračenju.
3. radioterapija: Radioterapija ubija tumorske stanice i sprječava njihov rast. Vanjska radioterapija koristi stroj za isporuku snažnih zraka energije izravno na mjesto tumora. Unutarnja radioterapija (brahiterapija) uključuje postavljanje radioaktivnih implantata u ili oko tumora.
4. kemoterapija: Intravenski ili oralni kemoterapijski lijekovi ubijaju tumorske stanice i zaustavljaju rast tumora. 
5. hormonska terapija: Ovaj tretman blokira oslobađanje hormona koji mogu uzrokovati širenje raka ili povratak bolesti.

Prognoza raka štitnjače je povoljna. Međutim, važno je razumjeti da nakon kirurškog zahvata na štitnjači vašem tijelu i dalje trebaju hormoni štitnjače za normalno funkcioniranje organizma. Stoga će vam biti potrebna trajna terapija zamjenskim hormonima štitnjače. 

Za kraj donosimo 5 savjeta za zdraviju štitnjaču

1. redovito pratite hormone štitnjače kod liječnika
2. jedite uravnoteženu prehranu bogatu jodom
3. smanjite stres kroz meditaciju ili vježbanje
4. redovito vježbajte kako biste poboljšali opće zdravlje
5. educirajte se o važnosti preventivnih pregleda štitnjače

Literatura

1. Thyroid cancer – Symptoms and causes – Mayo Clinic
2. Thyroid cancer – NHS
3. Thyroid Cancer: Types, Symptoms, Causes & Treatment
4. Thyroid Cancer | Causes, Symptoms & Treatments
5. What Is Thyroid Cancer? | Types of Thyroid Cancer | American Cancer Society

Autor: Dr. Obad i Dr. Marušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.