Što je hiperparatireoza?

Hiperparatireoza je stanje pri kojem paratireoidne (doštitne) žlijezde postanu pretjerano aktivne te stvaraju velike količine paratireoidnog hormona (PTH). Te su žlijezde smještene sa stražnje strane štitnjače – ukupno ih je četiri, a tek su malo veće od zrna riže. Ipak, imaju važnu ulogu u regulaciji razine kalcija u organizmu, što je pogotovo važno za normalno funkcioniranje živčanog, mišićnog i koštanog sustava.

Pretjerana aktivnost paratireoidnih žlijezda (hiperparatireoza) dovodi do viška kalcija u krvi, što uzrokuje razne zdravstvene tegobe. Najčešće obolijevaju žene u razdoblju nakon menopauze, no u rijetkim slučajevima i trudni

ce mogu imati hiperparatireozu. U tom je slučaju iznimno bitno liječiti majku na vrijeme, kako zbog njene vlastite dobrobiti, tako i zbog bebe.

U nastavku saznajte kako i zašto dolazi do hiperparatireoze, na koji se način bolest može otkriti, zašto je bitno liječiti se na vrijeme te što sve možete očekivati ako se bolest potvrdi.

Kako djeluje paratireoidni hormon?

Paratireoidni hormon (PTH) djeluje na tri načina kako bi povećao razinu kalcija u krvotoku:

• PTH smanjuje izlučivanje kalcija mokraćom preko bubrega
• PTH oslobađa kalcij iz kostiju, koje služe kao ”spremište” kalcija
• PTH potiče apsorpciju kalcija u crijevima iz hrane

Ovim mehanizmima PTH u normalnim okolnostima u uskom rasponu održava normalnu razinu kalcija u krvi, povećavajući je kada je to potrebno. Naime, PTH se izlučuje u odgovoru na smanjenu razinu kalcija, a njegovo lučenje se koči kada je kalcija u krvi dovoljno.

Kako dođe do hiperparatireoze?

Kod hiperparatireoze se aktivnost paratireoidnih žlijezda abnormalno poveća, a pretjerane količine PTH uzrokuju pretjerano povećanje kalcija u krvi. Ovisno o uzroku povećanja razine PTH, postoje dvije vrste hiperparatireoze:

1. Primarna hiperparatireoza. U ovom slučaju uzrok bolesti leži u samim paratireoidnim žlijezdama, koje stvaraju previše PTH.
2. Sekundarna hiperparatireoza. Ovdje je razina PTH povećana u odgovoru na manjak kalcija u krvi – pretjerana aktivnost paratireoidnih žlijezda kompenzacijski je odgovor na manjak kalcija, što je pak posljedica nekog drugog stanja (primjerice bubrežnih bolesti).

Uzroci primarne hiperparatireoze mogu biti:

• benigna tvorba (adenom) koja nastaje na nekoj od paratireoidnih žlijezda
• rast (hiperplazija) paratireoidnih žlijezda
• nasljedni čimbenici
• radijacijska terapija na području glave i vrata
• karcinom (vrlo rijetko)

Sekundarna hiperparatireoza može se javiti kao posljedica:

• manjka kalcija u prehrani
• nemogućnosti apsorpcije kalcija iz probavnog sustava u krv (npr. nakon operacije probavnog sustava)
• manjka vitamina D – ovaj vitamin je značajan za apsorpciju kalcija u crijevima
• kroničnih bubrežnih bolesti – s obzirom na to da su bubrezi nužni za stvaranje aktivnog oblika vitamina D, u slučaju bolesti zbog manjka tog vitamina pada i razina kalcija u krvi

Hiperparatireoza-Simptomi i komplikacije

U začetku bolesti ne moraju se ispoljavati simptomi, a napretkom bolesti obično se pojavljuju:

• mišićna slabost
• bol u zglobovima i kostima
• umor
• poteškoće s koncentracijom
• manjak apetita
• mučnina
• učestalo mokrenje
• konstipacija (zatvor)

S obzirom na to da su simptomi hiperparatireoze poprilično nespecifični, bolest se najčešće otkriva rutinskim krvnim pretragama, kada se ustanovi povišena razina kalcija u krvi. Upravo je povišen kalcij u krvi glavni ”krivac” za dodatne komplikacije koje se mogu javiti ukoliko se hiperparatireoza ne liječi:

• Bubrežni kamenci. Bubrežni kamenci zapravo su kristali koje se talože iz mokraće i nakupljaju u mokraćnom sustavu. Njihovo je nastajanje uvelike povezano s količinom kalcija u organizmu, a time i u mokraći, jer je kalcij sastavnica tog kristalnog taloga. Iz tog su razloga osobe koje boluju od hiperparatireoze, zbog povišenih razina kalcija, podložnije nastanku bubrežnih kamenaca.
• Osteoporoza. Osteoporoza je kronična i progresivna metabolička bolest koštanog sustava, obilježena mikrooštećenjima i smanjenjem čvrstoće kostiju. Najopasnija posljedica osteoporoze jesu prijelomi kostiju. Smanjenje čvrstoće kostiju posljedica je gubitka kristalnog dijela kosti, kojeg u velikoj mjeri sačinjava kalcij. Gubitak kalcija iz kostiju, pak, nastaje zbog djelovanja visokih razina PTH na kosti, čime se kalcij iz njih oslobađa.
• Hipertenzija (visok krvni tlak). Iako točna poveznica nije razjašnjena, istraživanja pokazuju kako je povišen krvni tlak povezan s viškom kalcija u krvi. Pretpostavlja se da se prvo javlja ateroskleroza – talozi na unutarnjim stijenkama arterija, pri čemu se ometa protok krvi te opterećuje srce, a posljedično razvija i hipertenzija.

Hiperparatireoza u trudnoći

Hiperparatireoza nije učestala pojava kod trudnica, no ukoliko dođe do toga, mogu nastati ozbiljniji problemi. Neliječena hiperparatireoza u trudnica može dovesti do rizične trudnoće i opasno niskih razina kalcija kod novorođenčeta, a problemi s njegovom regulacijom mogu biti doživotni ukoliko se kod djeteta uopće ne razviju paratireoidne žlijezde. Naime, prisjetimo li se da paratireoidne žlijezde prestanu proizvoditi PTH ukoliko kalcija ima previše, bit će jasno zašto se pod utjecajem viška kalcija kod majke ne razvijaju žlijezde djeteta – u djetetovoj krvi višak kalcija onemogućuje razvoj i rad žlijezda. Nakon rođenja razina kalcija naglo pada, jer dijete ne može proizvoditi vlastiti PTH. U tom će slučaju novorođenče trebati primati visoke razine kalcija neposredno nakon rođenja, a možda i doživotno (trajna hipoparatireoza), ovisno o tome uspije li se kalcijem naknadno potaknuti razvoj paratireoidnih žlijezda ili ne.

Potencijalne komplikacije hiperparatireoze u trudnoći uključuju:

• povećan rizik od spontanog pobačaja ili prijevremenog poroda
• preeklampsija majke (visok krvni tlak i otkazivanje nekih organskih sustava, poput bubrega)
• problemi sa srčanim ritmom tijekom porođaja
• trajna hipoparatireoza djeteta (ne formiraju se paratireoidne žlijezde)
• napadaji kod novorođenčeta uslijed niskih razina kalcija

Ukoliko se otkrije hiperparatireoza u trudnoći, operacija uklanjanja pretjerano aktivnih žlijezda obavlja se početkom drugog tromjesečja, kada je rizik od komplikacija zahvata smanjen u odnosu na prvo tromjesečje, a opet nije prekasno za izbjeći hipoparatireozu bebe (jer se paratireoidne žlijezde djeteta razvijaju kasnije, u drugom i trećem tromjesečju).

Hiperparatireoza- Dijagnostika

Hiperparatireoza se najčešće otkrije krvnim pretragama, kad se ustanove povišene razine kalcija. To, međutim, nije dovoljno kako bi se dijagnoza i potvrdila, jer postoji više razloga zbog kojih bi razina kalcija mogla biti povišena. Takav nalaz upućuje na to da je potrebno napraviti i dodatne pretrage – poput mjerenja krvne razine PTH, fosfora ili spoja pod nazivom alkalna fosfataza. Ukoliko je zaista prisutna hiperparatireoza (višak PTH), potrebno je otkriti i njen uzrok, kako bi se moglo pravilno pristupiti liječenju. Najčešći su uzrok sekundarne hiperparatireoze bubrežne bolesti, stoga se često radi test urina na razinu kalcija. Ukoliko je riječ o primarnoj hiperparatireozi, bit će vidljive promjene na samim paratireoidnim (doštitnim) žlijezdama, primjerice na ultrazvučnom nalazu.

Dodatne pretrage mogu biti potrebne da bi se provjerilo koliko je bolest uznapredovala – postoji li osteoporoza ili neka druga komplikacija, koju onda također treba liječiti.

Hiperparatireoza- liječenje

Liječenje primarne hiperparatireoze zahtijeva operativno uklanjanje zahvaćenih žlijezda te omogućuje izlječenje u najvećem broju slučajeva. Operacija se izvodi vrlo malim rezovima na području vrata, pri čemu je dovoljna samo lokalna anestezija. Dovoljno je da preostane samo mali dio paratireoidnog žljezdanog tkiva, koji može funkcionalno zamijeniti uklonjene žlijezde. Ako je pak nužno ukloniti sve četiri žlijezde u cijelosti, nakon operacije potrebno je dugoročno uzimanje suplemenata kalcija i vitamina D, jer sam organizam više ne može održavati primjerene vrijednosti kalcija u krvi. Prije takvih operacija može biti potrebno uzimanje lijekova za normaliziranje razine kalcija u krvi, no oni se koriste kratkotrajno.

Liječenje sekundarne hiperparatireoze ovisi o njenom uzroku. Ako je uzrok bubrežna bolest, potrebno je liječenje samih bubrega, a uz to se mogu koristiti lijekovi za vraćanje razine kalcija u krvi na normalnu razinu.

LITERATURA:

• Guyton and Hall: Fiziologija čovjeka
• Mayo Clinic: Hyperparathyroidism

• Healthline: Hyperparathyroidism
• Cleveland Clinic: Hyperparathyroidism

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.