Bipolarni poremećaj – što je i koji su simptomi?

Bipolarni poremećaj je zdravstveno stanje koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta.

Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) ili bipolarni poremećaj je mentalno stanje mozga koje uzrokuje dramatične promjene u raspoloženju, energiji te sposobnosti jasnog razmišljanja.

Bipolarni poremećaj raspoloženja karakteriziran je epizodama povišenog (manija) i sniženog (depresija) raspoloženja koja se izmjenjuju s razdobljima stabilnog (normalnog) raspoloženja. 

Poremećaj se javlja jako rano, najčešće između 15 i 30 godine života.

U ovome blogu donosimo vam sve o bipolarnom poremećaju – što je, kako ga prepoznati, kojim se simptomima prezentira, kako se dijagnosticira te koje su dostupne metode liječenja.

Što je to bipolarni poremećaj? 

Bipolarni poremećaj, prije poznat pod nazivom manična depresija, je zdravstveno stanje kojeg karakteriziraju izrazite promjene raspoloženja, od ekstremnih uspona (manije) do ekstremnih padova (depresije). 

Kako prepoznati bipolarni poremećaj?

Osobe s bipolarnim poremećaj doživljavaju izmjenu depresivnih i maničnih epizoda.

Simptomi bipolarnog poremećaja mogu varirati od osobe do osobe. Mogu rezultirati narušavanjem obiteljskih odnosa, poslovnim ili školskim neuspjehom, pa čak i samoubojstvom.  

Depresivna epizoda (bipolarna depresija)

Tijekom depresivne epizode osoba doživljava depresivno raspoloženje. 

Mogu se javiti: 

• osjećaji tuge
• osjećaj letargije (zamora)
• povećan ili smanjen apetit
• osjećaj bezvrijednosti
• suicidalne misli 
• gubitak zadovoljstva ili interesa za svakodnevne aktivnosti 

Te smetnje trebaju trajati barem 2 tjedna da bi mogli govoriti o depresivnoj epizodi.

Manična epizoda (bipolarna manija) 

Za postavljanje dijagnoze manije, potrebno je da simptomi traju najmanje 7 dana.

Manična epizoda može uključivati sljedeće simptome:

• visoku razinu energije i uzbuđenja 
• doživljaj grandioznog ili prenapuhanog samopoštovanja
• užurbane misli
• malo sna ili bez potrebe za snom
• rizična ponašanja (nezaštićen snošaj, kockanje i dr.)

Hipomanična epizoda (hipomanija)

Tijekom hipomanične epizode, simptomi manije su blaži i traju kraće (4 dana).

Mješovita epizoda

Mješovita epizoda bipolarnog poremećaja označava bržu izmjenu maničnih i depresivnih simptoma, ili istovremenu prisutnost miješanih simptoma manije i depresije.

Vrste bipolarnog poremećaja

Postoje različite vrste bipolarnog poremećaja: 

• bipolarni poremećaj tipa I – manične epizode traju najmanje 7 dana ili su toliko teške da osobi treba hitna medicinska pomoć. Epizode depresije obično traju najmanje 2 tjedna.
• bipolarni poremećaj tipa II – manje ozbiljan poremećaj. Manične epizode su manje intenzivne i nazivamo ih hipomaničnim epizodama. Epizode hipomanije izmjenjuju se s depresivnim epizodama.
• ciklotimijski poremećaj (ciklotimija) – blaži oblik bipolarnog poremećaja. Raspoloženja variraju između kratkih razdoblja hipomanije i blage ili umjerene depresije tijekom razdoblja od najmanje dvije godine. 

Kako se postavlja dijagnoza bipolarnog poremećaja?

Zbog preklapanja simptoma sa simptomima drugih bolesti (depresija, shizofrenija), bipolarni poremećaj često se teško dijagnosticira.

Definitivna dijagnoza bipolarnog poremećaj obično zahtijeva detaljnu kliničku procjenu od strane specijalista psihijatrije.

Bipolarni poremećaj karakteriziraju izmjene depresivnih, hipomaničnih, maničnih i mješovitih epizoda.

Za postavljanje dijagnoze, potrebno je pojavljivanje najmanje dvije epizode bolesti koje uključuju bilo koju epizodu od sljedećih – maničnu epizodu, hipomaničnu epizodu ili mješovitu epizodu i depresivnu epizodu.

U većine bolesnika, između epizoda, prisutno je stanje potpune remisije (odsutnost aktivnosti bolesti ili prolazno popuštanje simptoma).

Da bi dijagnosticirao bipolarni poremećaj, liječnik će uzeti detaljnu anamnezu, obaviti fizički pregled i učiniti potrebne krvne pretrage. 

Iako pretrage krvi, kao ni slikovne pretrage, ne mogu dijagnosticirati bipolarni poremećaj, ti testovi mogu pomoću kako bi se isključile moguće druge bolesti (poput hipertireoze). 

Kako se bipolarni poremećaj liječi? 

U liječenju bipolarnog poremećaja koristi se farmakoterapija (terapija lijekovima) te psihoterapija. Stabilizatori raspoloženja, lijekovi su koji se najčešće koriste. Liječenje je važno provoditi kontinuirano i doživotno. Osim što može smanjiti intenzitet simptoma, farmakoterapija može pomoći i u prevenciji novih depresivnih i/ili maničnih epizoda bolesti. 

Terapija razgovorom (psihoterapija) provodi se u svrhu educiranja oboljele osobe o poremećaju, prepoznavanja ranih simptoma te uspostavljanja suradljivosti u liječenju. 

Kako se ponašati prema osobi sa bipolarnim poremećajem? 

Nositi se s usponima i padovima bipolarnog poremećaja može biti teško, i to ne samo za oboljelu osobu, već i za cijelu njezinu obitelj i bliske osobe. S obzirom na to da dijagnoza bipolarnog poremećaja može značajno opteretiti sve aspekte života, važno je: 

• dobro se informirati o bolesti
• oboljeloj osobi biti podrška 
• pokazati strpljenje i razumijevanje
• potaknuti osobu da potraži stručnu pomoć

Život s bipolarnim poremećajem nije jednostavan, no uz adekvatno liječenje značajno se produžuju razdoblja stabilnog raspoloženja i smanjuje se intenzitet te trajanje epizoda. Sve to pridonosi boljoj kvaliteti života kao i održavanju svakodnevne funkcionalnosti.

LITERATURA:

1. Mentalno zdravlje. Sve o bipolarnom afektivnom poremećaju
2. WHO. Bipolar disorder
3. Medix. Klasifikacija i dijagnoza bipolarnog afektivnog poremećaja
4. Psihijatrija danas. Znamo li prepoznati i dijagnosticirati bipolarni afektivni poremećaj
5. HelpGuide. How can we help someone with bipolar disorder?

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.