×

Tuga ili depresija? Razlike i sličnosti

Depresija je ozbiljan poremećaj raspoloženja karakteriziran trajnim osjećajem tuge i beznađa, te gubitkom interesa za svakodnevne životne aktivnosti.

Iako termine tuga i depresija često koristimo kao istoznačnice, oni predstavljaju dva vrlo različita stanja koja je važno na vrijeme prepoznati, kako bi pravovremeno potražili i odgovarajuću pomoć.

U ovom blogu istražit ćemo razlike između ovih dvaju termina, uključujući njihove uzroke, simptome i utjecaj na svakodnevni život. Pokušat ćemo vam pružiti bolje razumijevanje ovih dvaju termina kako biste do kraja bloga bili sposobni prepoznati zabrinjavajuće simptome i nositi se s njima na zdrav i učinkovit način. 

ruka koja seze za pomoc u depresiji

TUGA

Tuga je normalna ljudska emocija koju svi iskusimo u određenim periodima života. Ona je najčešće uzrokovana:

  • gubitkom voljene osobe 
  • neispunjenim očekivanjima
  • neuspjehom na radnom mjestu 
  • lošim odnosima s dragim osobama
  • financijskim problemima

 

Iako neugodna, tuga je korisna emocija koja nam pruža informacije o vlastitim životnim vrijednostima i čini trenutke sreće i blagostanja još ljepšima.
Važno je zamijetiti kako je tuga emocija, što znači da traje relativno kratko i obično ju možemo povezati s točno određenim uzrokom.
Kada smo tužni postoje načini kojima možemo ublažiti taj osjećaj, poput:

  • razgovora s vama dragim osobama
  • plakanja
  • boravka u prirodi
  • vođenja dnevnika
  • druženja s kućnim ljubimcem

 

U redu je, pa čak i neophodno, ponekad biti tužan. S druge strane, također je bitno prepoznati razlike između obične tuge i depresije u vlastitom životu i životu vaših bližnjih kako biste na vrijeme potražili pomoć liječnika.

decko u depresiji

DEPRESIJA

Depresija je poremećaj raspoloženja kojim je trenutno zahvaćeno oko 280 milijuna ljudi diljem svijeta, a u Hrvatskoj oko 5% stanovništva starijeg od 18 godina pati od ove bolesti. Ona se češće javlja tijekom trudnoće, pa je učestalost depresije oko 50% veća u žena, no u muškaraca. 

Uzroci depresije

Pretpostavlja se kako je depresija uzrokovana kombinacijom vanjskih i unutarnjih faktora pojedinca. Znanstveno je dokazano da je sklonost depresiji u oko polovine slučajeva nasljedna, stoga je anamnestički podatak o depresiji u članova obitelji bitan u postavljanju dijagnoze. U ostalih 50% slučajeva, njen razvoj uvjetovan je vanjskim faktorima, primjerice:

 

Unatoč dosadašnjim istraživanjima, točan uzrok ovog poremećaja ostaje zagonetka, što zbog manjka spoznaja o nastanku emocija, što zbog složenih međuodnosa čimbenika koji utječu na razvoj psihe pojedinca. 

Simptomi depresije

Simptomi depresije zahvaćaju sve sfere života. Važno je shvatiti kako depresija nije samo negativan osjećaj koji dugo traje, nego i poremećaj ravnoteže neurotransmitera (kemijskih tvari koje omogućuju komunikaciju između živčanih stanica) u mozgu koji utječe na razmišljanje, ponašanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Stoga su simptomi depresije van kontrole pojedinca i za rješavanje iste neophodna je pomoć okoline. Neki od simptoma depresije mogu biti:

 

  • depresivno raspoloženje
    Iako samo po sebi nije uvijek znak depresije, ono čini važnu komponentu kliničke slike depresije. 
  • gubitak interesa i uživanja
    Gubitak interesa za hobije, socijalne interakcije i svakodnevne aktivnosti može biti jedan od prvih znakova depresije. Osobe često ovo stanje opisuju kao osjećaj da ih više ništa ne može usrećiti, u medicinskoj terminologiji poznato i kao anhedonija.
  • smanjenje energije
    Osjećaj umora nakon i najmanje aktivnosti koji vodi smanjenju ukupne dnevne aktivnosti, nerijetko dolazi do gubitka volje za bilo kakvim ustajanjem iz kreveta.
  • smanjena koncentracija i pažnja
    Može se prezentirati lošijim ocjenama ili smanjenom učinkovitošću na radnom mjestu.
  • smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje
  • osjećaj krivnje i bezvrijednosti
    Osobe koje pate od depresije često imaju osjećaj krivnje za svoje stanje i osjećaju se beskorisno. Savjeti okoline poput “razvedri se”, “trgni se malo”, “ti kontroliraš svoje osjećaje” i sličnih dodatno pridonose ovom osjećaju, budući da su u slučaju prave depresije nerealni i stvaraju dodatan pritisak na psihu oboljele osobe. 
  • sumorni i pesimistični pogledi na budućnost
    Svima nam je poznato da kada smo tužni imamo osjećaj kako će to stanje trajati zauvijek, a slično je i s depresijom. Javlja se osjećaj bespomoćnosti i gubitak ikakve motivacije za rad usmjeren prema nekom cilju. 
  • ideje o samoozljeđivanju ili suicidu
    Ovo je jedan od najvažnijih simptoma za prepoznati, te glavna indikacija za hospitalizaciju pacijenata koji pate od depresije. U početku se mogu javiti znakovi samoozljeđivanja i autodestruktivne navike, a kasnije i detaljne ideje o provođenju suicida.
  • poremećaj spavanja
    Depresija se može prezentirati otežanim usnivanjem i nesanicom ili znatno dužim periodima spavanja u odnosu na prije. 
  • smanjeni apetit
  • lošije depresivno stanje ujutro
  • psihoza
    Psihotični simptomi poput deluzija (lažno uvjerenje koje ne možemo pobiti nikakvim argumentima) i halucinacija se također mogu javiti tijekom depresivnih epizoda.

 

U većini slučajeva pojavljuju se samo neki od navedenih simptoma, no važno je i njihovo trajanje. Za dijagnozu depresije simptomi moraju trajati minimalno 2 tjedna. Premda teški životni događaji mogu biti okidač za razvoj depresije, tijekom depresivne epizode tužno raspoloženje često nije vezano uz određeni uzrok, kao što je to slučaj kod tuge.
Osim emocionalnih i psihičkih, mogući su i neki fizički simptomi:

 

  • gubitak na tjelesnoj težini
    Gubitak tjelesne mase veći od 5%, ako osoba nije na određenom redukcijskom režimu prehrane. 
  • smanjenje libida
    Smanjenje interesa za romantične odnose i gubitak seksualnog nagona. 
  • usporeno razmišljanje
    Osjećaj rastrojenosti misli, sporije reakcije na događanja u okolini, stanje poznato kao brain fog u stranoj literaturi.  
  • neuobičajena uzrujanost
    Suprotno osjećaju tuge i povučenosti, depresivne osobe znaju pokazivati znakove manjka strpljenja, iritabilnosti i smanjene tolerancije na druge ljude i okolinu. Ovo nerijetko dovodi do udaljavanja od bliskih osoba, što zahvaćene pojedince ostavlja same u borbi s depresijom. 
  • buđenje dva ili više sati prije uobičajenog

 

Također, ako je depresija udružena s bolestima drugih organskih sustava, simptomi obaju poremećaja će biti izraženiji, a liječenje i kontrola otežani. Osim toga, sama depresija može dovesti do razvoja drugih bolesti, najčešće probavnih tegoba, glavobolje i boli u prsima.


Pri postavljanju dijagnoze depresivnog poremećaja, važno je da se trenutni simptomi ne mogu povezati s poremećajem nekog drugog organskog sustava, kao što je to primjerice slučaj s poremećajem funkcije štitne žlijezde. 

ruke na staklu

Tipovi depresije

Kada govorimo o depresiji, često ju zamišljamo kao kontinuirano stanje lošeg raspoloženja, no u kliničkoj praksi se orijentiramo prema liječenju depresivnih epizoda. Depresivne epizode su razdoblja u kojima pacijent ima simptome karakteristične za stanje depresije. Neki pacijenti dožive samo jednu epizodu depresije, dok neki kroz život prolaze kroz brojne epizode između kojih su razdoblja boljeg ili lošijeg funkcioniranja.

Za uspješno liječenje depresije potrebno je definirati težinu depresivne epizode koju pacijent trenutno proživljava. S obzirom na zastupljenost simptoma i stupanj narušenosti svakodnevnog funkcioniranja, depresivne epizode se mogu podijeliti na:

 

  • blage
  • umjerene 
  • teške bez psihotičnih simptoma
  • teške s psihotičnim simptomima

 

U trenutnoj klasifikaciji poremećaja raspoloženja razlikujemo par poremećaja koji uključuju kliničku sliku depresije, a to su:

 

  • depresivna epizoda
    Dijagnosticira se ako se određen broj simptoma javlja kroz vremenski period duži od 2 tjedna, a ne možemo ih pripisati poremećaju drugog organskog sustava.
  • ponavljani depresivni poremećaj
    Ovaj poremećaj obilježava više ponovljenih epizoda depresije između koji pacijent normalno funkcionira i nema manične simptome (koji bi upućivali na bipolarni poremećaj).
  • distimija
    Distimija je kronično depresivno raspoloženje koje rijetko ili nikada ne postane dovoljno teško da bismo ga okarakterizirali kao depresiju. Može trajati godinama, tijekom koji se izmjenjuju kratki periodi normalnog raspoloženja s duljim razdobljima depresivnosti. Unatoč tome, osobe su sposobne normalno funkcionirati u društvu i obavljati svakodnevne aktivnosti i obveze.

 

Liječenje depresije

Liječenje depresivne epizode najčešće podrazumijeva kombinaciju više oblika liječenja –  farmakološku (lijekovi) terapiju, psihoterapiju ili druge, rjeđe oblike liječenja. Usprkos (potpuno neutemeljenoj) stigmi vezanoj uz upotrebu antidepresiva i lijekova za psihičke bolesti, sama psihoterapija često ne donosi zadovoljavajuće rezultate kako za liječnika, tako ni za pacijenta.

Kao što smo ranije objasnili, stanje depresije ima podlogu u fiziologiji i kemijskoj (ne)ravnoteži u mozgu koju za početak treba ispraviti, kako bismo mogli s pacijentom razviti zdrave mehanizme obrane i nošenja s teškoćama života. 

zena na plazi oslobodena

Farmakološko liječenje depresije

 

Lijekovi koji se upotrebljavaju u liječenju depresije nazivaju se antidepresivi i djeluju na ravnotežu neurotransmitera u mozgu, najčešće serotonina. Postoji više vrsta antidepresiva, a koji od njih će imati najbolji učinak kod određenog pacijenta moguće je doznati isključivo testiranjem. Puni efekt lijeka postiže se tek nakon 4-8 tjedana, tijekom kojih je važna redovita primjena, unatoč ponekad nezadovoljavajućim rezultatima.


Mnogi antidepresivi mogu imati razdoblja pogoršanja prije nego nastupi poboljšanje, pa je kvalitetna komunikacija i odnos povjerenja između pacijenta i psihijatra ovdje od presudne važnosti.

Psihoterapija

Psihoterapija se temelji na strukturiranom razgovoru tijekom kojeg visokoeducirani stručnjak, psiholog ili psihijatar, s pacijentom razvija nove i napušta stare obrasce ponašanja i razmišljanja koji su pridonijeli razvoju depresije.
Postoji više tipova psihoterapije, a najčešće se koriste:

 

  • kognitivno – bihevioralna terapija
  • psihodinamička terapija
  • interpersonalna terapija

 

Rjeđi oblici liječenja

Kod tvrdokornih oblika depresije koji ne odgovaraju ni na kakvu farmakološku ili psihoterapiju, od pomoći može biti primjena električnih impulsa koji stimuliraju, odnosno smanjuju aktivnost određenih centara u mozgu. Oni se primjenjuju putem elektroda položenih na kožu glave ili direktno malim elektrodama uloženima u tkivo mozga. Premda na prvu mogu zvučati zastrašujuće, ovi oblici liječenja su gotovo u potpunosti bezbolni i imaju visoku uspješnost u slučajevima kada su sve druge opcije liječenja iscrpljene. 

Iako tuga i depresija dijele neke sličnosti, poput osjećaja praznine i gubitka interesa za stvari koje su nekada bile ugodne, depresija je ozbiljniji poremećaj koji zahtijeva stručnu pomoć. Dok je tuga prirodna reakcija na stresne situacije u životu i kratkotrajna je, depresija je stanje koje traje duže od 2 tjedna i narušava svakodnevno funkcioniranje.

Važno je razlikovati ova dva stanja i potražiti pomoć ako mislite da vi ili netko od vaših bližnjih pati od depresije, budući da se u velikom broju slučajeva može uspješno liječiti. 

 

LITERATURA:

 

 

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.