×

Burn out sindrom: Što kada mi je svega previše?

Svi ponekad iskuse stres u poslovnom i privatnom životu, a razlozi za stres su mnogobrojni i ovise o nama, ali i situacijama u kojima se nalazimo. Pozitivan stres ima dobre učinke na psihičko i fizičko zdravlje, a jedan od primjera je tjelovježba, no negativan stres ima dugotrajno loše učinke na zdravlje.

Dugotrajno izlaganje stresu, izazovni poslovni zadaci, mentalna i fizička iscrpljenost i svakodnevni naporni rad samo su neki od okidača koji doprinose razvoju burn out sindroma. U nastavku teksta saznajte detaljnije što je burn out sindrom, kako do njega dolazi i kako ga prepoznati te potražiti pomoć liječnika!

burn out sindrom

Što je burn out sindrom?

Burn out sindrom je pojam u medicinskoj literaturi koji dobiva sve veći značaj u svakodnevnom životu zbog velike usredotočenosti na posao i karijeru, visoki intenzitet rada i često zahtjevne radne zadatke s kojima se zaposlene osobe svakodnevno susreću. Za razliku od stresa na poslu, burn out sindrom češće se javlja u osoba koje se bave poslovima u kojima moraju surađivati i brinuti o drugim ljudima. Takvi su poslovi često i emocionalno zahtjevni, te je emocionalna iscrpljenost jedna od glavnih odrednica koja razlikuje burn out od stresa.

Burn out i psihičko zdravlje

Postoje mnoge definicije sindroma sagorijevanja, no niti jedna trenutačno dostupna definicija nije cjelovita. Tako se burn out sindrom najčešće opisuje kao stanje emocionalne i psihičke premorenosti uzrokovane stresom u radnim uvjetima koja dovodi do osjećaja iscrpljenosti i preopterećenosti te gubitka interesa, motiviranosti i radne učinkovitosti.
Burn out sindrom, ali i stres, nemaju negativne učinke samo na psihičko zdravlje te je potrebno shvatiti kako burn out ne umanjuje samo učinkovitost pojedinca u njegovom poslovnom, već i u privatnom životu. Osim psihičkih simptoma, poput osjećaja tjeskobe i anksioznosti, burn out može uzrokovati i druge kognitivne, ali i fizičke smetnje te utjecati i na naš privatni život, odnos s obitelji i odnos s partnerom/partnericom.

Zašto dolazi do burn out sindroma?

Točan uzrok nastanka burn out sindroma nije do kraja razjašnjen jer su doživljaj stresa, emocionalnih te psihičkih zahtjeva radne okoline individualni događaji i nemaju na sve osobe jednaki učinak. Pod rizikom za burn out sindrom su prvenstveno osobe koje rade s osjetljivim društvenim skupinama te osobe koje rade poslove koji su obilježeni visokim i učestalim razinama stresa. No, burn out se može pojaviti i u drugih osoba jer je razvoj burn outa uvjetovan i osobnim čimbenicima, a ne samo prirodom posla.
Naziv burn out najbolje opisuje zbivanja koja pojedinci osjećaju dok prolaze kroz faze sindroma.

 

Tijek burn out sindroma često se dijeli u nekoliko faza, a to su:

  • faza entuzijazma i idealizma
  • faza stagnacije
  • faza apatičnosti (smanjenog interesa)
  • faza distanciranja

 

U početku prevladava entuzijazam i visoki interes za poslom te intenzivan rad i disciplina te je osoba u početku izrazito fokusirana na posao i postupno zanemaruje privatne i druge obaveze postavljajući visoke ciljeve i, ponekad, nerealna očekivanja. Budući da su takvi ciljevi nedostižni, a s vremenom postaju i sve viši, osoba počinje doživljavati razočaranje i stagnaciju te iscrpljenost, a potom i pad interesa za aktivnosti oko nje. Zbog toga naziv burn out označava proces od početne strastvenosti do ‘izgaranja’, koje se javlja u krajnjoj fazi.

burn-out-i-emocije

Simptomi i znakovi sindroma sagorijevanja

Simptomi burn out sindroma mogu biti raznovrsni te ne postoji određeno pravilo koji simptomi se javljaju i kada. Također, intenzitet simptoma može uvelike varirati pa ponekad može biti riječ o jedva primjetnim promjenama koje često moraju biti dugoročno prisutne kako bismo ih zamijetili. Simptomi i znakovi se mogu dijeliti u nekoliko skupina, a to su:

  • kognitivni
  • emocionalni
  • somatski (tjelesni)
  • bihevioralni
  • interpersonalni (međuljudski)

 

Kognitivni simptomi

Kognitivni simptomi najčešće se manifestiraju kao osjećaj krivnje, niskog samopouzdanja te smetnje pamćenja koji proizlaze iz opterećenosti poslom. Emocionalne tegobe često se opisuju kao osjećaj tjeskobe, frustracije i razočaranja koji se opetovano javljaju pri razmišljanju i boravku na poslu, a bihevioralni poremećaji tiču se promjena u ponašanju. Pojedinci koji pate od burn out sindroma imaju problem s opuštanjem, a ponekad utjehu pronalaze u nekoj od nezdravih aktivnosti, poput pušenja ili učestale konzumacije alkohola. Uz to, interpersonalni odnosi također mogu biti narušeni, a osoba se često povlači u sebe i izbjegava kontakte s okolinom, kako na poslu, tako i u privatnom životu.

Somatski simptomi mogu biti nespecifični i očitovati se kao kronični umor i osjećaj iscrpljenosti. Često se mogu javiti gastrointestinalni simptomi koji mogu imitirati sindrom iritabilnih crijeva, ali i gastritis. Nadalje, mogući problemi mogu obuhvaćati i insomniju, glavobolju, pad imuniteta, ali i visoki krvni tlak. U žena stres može utjecati i na menstrualni ciklus.

Kako se dijagnosticira burn out?

Burn out sindrom dijagnosticira se razgovorom, odnosno uzimanjem anamneze. Iako je riječ o novijoj dijagnozi, danas su dostupni neki upitnici kojima se liječnik može poslužiti kako bi postavio dijagnozu. Burn out se može prepoznati po trima glavnim karakteristikama koje se ujedno i ispituju upitnikom, odnosno medicinskim intervjuom, a to su:

  • osjećaj emocionalne iscrpljenosti
  • nedostatak osobne ispunjenosti u radnom okruženju
  • depersonalizacija (koja se očituje izbjegavanjem drugih osoba, pretjeranim negativnim emocijama i emocionalnim distanciranjem od poslovnog okruženja)

 

Savjet za kraj-Trebam li pomoć stručnjaka?

burn-out-sindrome

Iako je stres dio života, ne trebamo ga uvijek ignorirati niti smatrati normalnom pojavom. Zbog toga je potrebno prepoznati stres u svakodnevnom životu i na ispravan način reagirati na njega. Poboljšanje radnih uvjeta i bolja organizacija rada na radnom mjestu samo je jedan od načina na koji se burn out može prevenirati, no pomoći si možemo i sami, individualnim tehnikama. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta kako se bolje nositi sa stresom.

1. Uzmite vrijeme za sebe. Pokušajte kroz radni tjedan izdvojiti vrijeme za aktivnosti i stvari koje volite. Na taj ćete način pružiti sebi mentalni odmor od poslovnih aktivnosti koje su ponekad svima iscrpljujuće.

2. Bavite se fizičkom aktivnosti i zdravo se hranite. Fizička aktivnost potiče lučenje hormona sreće (serotonina) i drugih molekula, poput endorfina koji znanstveno dokazano utječu na ljudsko raspoloženje. Nemojte misliti da morate svakodnevno vježbati da biste vidjeli takav učinak jer čak i 30 minuta treninga ili šetnja u trajanju od sat vremena može učiniti razliku! Uravnotežena i zdrava prehrana također nam može pomoći da se osjećamo bolje i zdravije, a kuhanje je za neke odličan način da se riješe stresa i zanemare poslovne brige!

3. Jasno odvojite privatne od poslovnih aktivnosti. Iako ponekad teško, odvajanje privatnog i poslovnog života treba biti prioritet. Nakon radnog vremena, pokušajte ne razmišljati o poslovnim obavezama. Ne morate uvijek biti dostupni izvan radnog vremena i ponekad treba osvijestiti činjenicu da posao može i mora pričekati. Dugoročno zanemarivanje privatnih obaveza zbog posla ima loši učinak i smanjit će vašu učinkovitost na poslu!

Dodatni savjeti

1. Komunicirajte s kolegama i prijateljima. Otvorena i zdrava komunikacija jedna je od najbitnijih stavki uspješnih privatnih, ali i poslovnih odnosa. Ukoliko se pojavi sukob ili problem u podjeli poslovnih zadataka, komunicirajte s kolegama i zajedno potražite rješenje. Prijatelji ili partner/partnerica mogu vam pomoći da sagledate situaciju iz druge perspektive te vam biti podrška nakon napornog dana na poslu jer je ponekad dovoljno da samo s nekime podijelimo svoje probleme.

2. Obratite se stručnjaku. Tražiti pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje i dalje je tabu tema, no ne bi trebala biti! Ponekad teško možemo sami pronaći rješenje za svoje probleme, a u pronalasku rješenja mogu nam pomoći psiholozi i psihijatri.

Za kraj, treba znati kako postoje razni savjeti, da je teško primijeniti sve savjete te da neće svaki savjet svima biti od koristi. U potrazi za rješenjem trebate naći način koji vam najviše odgovara i koji ćete najlakše primijeniti u situacijama kada osjetite povećani stres. Doživljaj stresa je individualno iskustvo pa zahtijeva i individualno rješenje. Usvajanje samo jedne navike može značajno smanjiti stres i olakšati vam svakodnevicu!

LITERATURA:

  • Marin G. Burnout Syndrome. International Journal of Psychology and Neuroscience. 2020; 8(1):19–30. 
  • Weber A, Jaekel-Reinhard A. Burnout syndrome: a disease of modern societies? Occup Med. 2000; 50(7):512–17.

 

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i dr. Doria Podvorec u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.