Hemeroidi

U ovom blogu možete pročitati o hemoroidima ili, točnije, hemoroidalnoj bolesti. Pročitajte što su hemoroidi, zašto nastaju i po čemu su slični proširenim venama nogu. Nadalje, saznajte koji oblici hemoroida postoje, koji su simptomi hemoroidalne bolesti te kako se ona dijagnosticira i liječi.

Za kraj vam donosimo i neke savjete o tome što vi možete učiniti kako biste si olakšali simptome.

Što su hemoroidi?

Hemoroidi su poput ‘’jastučića’’ sastavljenih od krvnih žila te mišićnog i vezivnog tkiva. Nalaze se u tri stupca u analnom kanalu. Oni su normalan dio analnog kanala i pomažu u kontinenciji stolice.

Što je hemoroidalna bolest?

Hemoroidalna bolest, na koju obično mislimo kada kažemo ‘’hemoroidi’’, uzrokovana je uvećanjem i spuštanjem hemoroida prema dolje, a obilježena je simptomima bolesti.

Budući da se radi o proširenju vena, hemoroidalna bolest je u biti slična varikoznim venama nogu, a u nastavku teksta možete primijetiti i velike sličnosti u čimbenicima rizika, osobito onima koji se odnose na povišenje tlaka u trbušnoj šupljini.

Što uzrokuje hemoroidalnu bolest?

Čimbenici rizika za razvoj hemoroidalne bolesti su:

• dob (najčešće se javljaju između 45. i 65. godine),
• povišenje tlaka u trbušnoj šupljini (napinjanje pri obavljanju nužde, konstipacija, dizanje teških tereta, trudnoća),
• debljina (pronađena kao rizični čimbenik u nekim ali ne svim studijima),
• dugotrajno sjedenje (dugo se vjerovalo da je rizični čimbenik, ali nije sasvim jasno je li to istina).

Koji oblici hemoroidalne bolesti postoje?

Prema položaju u analnom kanalu, hemoroidi mogu biti:

• unutarnji (nalaze se u gornje dvije trećine analnog kanala) ili
• vanjski (nalaze se u donjoj trećini analnog kanala).

Iako hemoroidalna bolest može zahvatiti i unutarnje i vanjske hemoroide, zbog razlika u opskrbi živčanim vlaknima, unutarnji hemoroidi obično ne uzrokuju bol, dok vanjski hemoroidi mogu uzrokovati bol.

Unutarnji hemoroidi mogu se, nadalje, podijeliti na četiri stupnja izlaska iz analnog kanala:

• 1. stupanj: ne izlaze iz analnog kanala,
• 2. stupanj: izlaze iz analnog kanala pri povišenju tlaka u trbušnoj šupljini, a zatim se spontano vraćaju unutra,
• 3. stupanj: izlaze iz analnog kanala pri povišenju tlaka u trbušnoj šupljini, ali se ne vraćaju spontano, već ih je potrebno manualno pogurnuti unutra,
• 4. stupanj: stalno su izvan analnog kanala i ne mogu se manualno vratiti unutra.

Koji su simptomi hemoroidalne bolesti?

Unutarnji hemoroidi najčešće su povezani s bezbolnim krvarenjem, koje se najčešće događa za vrijeme obavljanja velike nužde, ali može se dogoditi i u drugo vrijeme.

Krv najčešće pokriva površinu stolice, ali može biti i pomiješana s njom. Obilnost krvarenja može varirati od točkica na toaletnom papiru do velike količine krvi u školjki.

Unutarnji hemoroidi rijetko uzrokuju bol, ali su mogu biti povezani s iritacijom kože oko anusa i svrbežom.

S druge strane, vanjski hemoroidi redovito uzrokuju bol kada se u njima stvori ugrušak. Također, vanjski hemoroidi mogu uzrokovati krvarenje.

Kako se dijagnosticira hemoroidalna bolesti?

Dijagnoza hemoroidalne bolesti postavlja se na temelju simptoma i pregleda anusa.

Pregled anusa izvodi se vizualno, a potom se  standardno izvodi i digitorektalni pregled. Pacijent legne na bok, a liječnik pritom umeće kažiprst kroz analni otvor. Vanjski ili prolabirani hemoroidi lako se mogu vidjeti pregledom anusa, no unutarnji hemoroidi nisu opipljivi digitorektalnim pregledom. 

Digitorektalni pregled je, međutim, izuzetno važan jer se njime može utvrditi postoji li aktivno krvarenje iz probavnog sustava, crna stolica (melena) ili zloćudna bolest rektuma. 

Zloćudna bolest rektuma može ponekad biti opipljiva u obliku površine nepravilne i čvrste konzistencije. 

Pregledom se također, u muškaraca, može opipati prostata i njezino eventualno uvećanje ili bolnost, što može ukazivati na hiperplaziju prostate ili prostatitis. 

U nekih pacijenata može biti potrebno učiniti i kolonoskopiju kako bi se isključio drugi uzrok krvarenja.

Uz kolonoskopiju, može se učiniti i anoskopija. Riječ je o sličnoj pretrazi, kojom se prikazuje završni dio rektuma. Pretraga se izvodi s instrumentom koji zovemo anoskop, a izgledom podsjeća na ginekološki spekulum ili manji teleskop. 

Kako se liječi hemoroidalna bolesti?

Konzervativna (nekirurška) terapija prva je linija liječenja hemoroidalne bolesti u svih pacijenata, osim onih sa svježe formiranim ugruškom u vanjskom hemoroidu, koji može izazivati jaku bol.

Topikalni pripravci

Iritacija i svrbež u analnoj regiji koje uzrokuje hemoroidalna bolest mogu se liječiti korištenjem lokalnih pripravaka, poput masti ili krema. Takvi pripravci kod blažih oblika hemoroidalne bolesti mogu biti dovoljni za postizanje adekvatne kontrole simptoma.

U slučaju unutarnjih hemoroida primjenjuju se čepići koji se umeću u rektum. 

Sitz kupke

Sitz ili sjedeće kupke također se koriste za kontrolu blažih simptoma hemoroidalne bolesti, slično kao masti ili kreme. Ova metoda podrazumijeva sjedenje u vodi s uronjenim anusom. Voda treba biti mlaka ili topla, a sjediti treba 15-ak minuta.

Peroralna terapija

Lijekovi iz skupine bioflavonoida, tvari koje se prirodno mogu pronaći u voću i povrću, uzimaju se u obliku tableta i dokazano su učinkoviti u liječenju hemoroidalne bolesti. Djeluju poboljšavanjem protoka krvi kroz vene, a podsjetimo se, hemoroidi su nakupine vena.

Ambulantno liječenje

Kada se simptomi ne mogu zadovoljavajuće kontrolirati navedenim metodama, u ambulanti se mogu izvesti ne-kirurški zahvati na unutarnjim hemoroidima. Najpopularniji među njima se postavljanje tzv. ‘’gumi-ligature’’. Radi se o gumici koja pritisne hemoroid, sprječavajući protok krvi kroz njega. Ovo uzrokuje ‘’odumiranje’’ hemoroida koji zatim biva zamijenjen ožiljnim tkivom.

Kirurška terapija

Kirurški zahvat je prva linija liječenja u pacijenata sa svježe formiranim ugruškom u vanjskom hemoroidu koji je praćen jakom boli koja ne prolazi. Ako je od početka simptoma prošlo više od 3 dana, tada bol obično jenjava i počinje se preferirati konzervativna terapija.

Osim takvih pacijenata, kirurška terapija koristi se kod pacijenata s težim oblicima hemoroidalne bolesti ili onih kod kojih se konzervativnom terapijom ne može postići zadovoljavajuća kontrola simptoma. Kod takvih pacijenata kirurško liječenje dugoročno postiže bolje rezultate, ali je tipično praćeno jakom boli poslije operacije. Može biti potrebno i do 2 mjeseca da kirurška rana zacijeli, a komplikacije su relativno česte.

Danas je aktualno i lasersko liječenje hemoroidalne bolesti. Ono je adekvatan izbor za pacijente s hemoroidima 2. i 3. stupnja te u osoba s krvarećim hemoroidima. Zahvat je minimalno invazivan, a kao i klasični kirurški zahvat najčešće se izvodi u kratkotrajnoj općoj anesteziji. Velika prednost zahvata je manja bolnost i brži oporavak. 

Prehrana i drugi savjeti za liječenje hemoroidalne bolesti

Kod hemoroidalne bolesti preporučuje se prehrana s većim udjelom vlakana, a manjim udjelom masti. Također, preporučuje se povećan unos tekućine. Osim ovih prehrambenih modifikacije, mogu se koristiti i laksativi. Svrha ovih intervencija je povećati volumen stolice i učiniti je mekšom.

Redovita tjelesna aktivnost poboljšava probavu i olakšava pražnjenje crijeva.

Kod obavljanja velike nužde preporučuje se izbjegavati jako naprezanje koliko je to moguće te smanjiti vrijeme provedeno na WC-školjci.

Cilj svih ovih savjeta je smanjenje mehaničkog stresa na hemoroide, a time i olakšavanje simptoma hemoroidalne bolesti te smanjenje rizika njezinog povrata.

Izvori

1. Elsevier ClinicalKey – Clinical overview: Hemorrhoids [cited 2024 Mar 4].
2. Mott T, Latimer K, Edwards C. Hemorrhoids: Diagnosis and Treatment Options. Am Fam Physician. 2018;97(3):172-179.

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.