Rak debelog crijeva – Kada odlazak na WC postaje razlog za odlazak k liječniku?

Rak debelog crijeva treći je najčešći maligni tumor te drugi tumor po broju smrtnih ishoda među muškarcima, ali i ženama. Dok su karcinom prostate i karcinom dojke tumori od kojih najviše strahujemo, karcinom debelog crijeva je i dalje dijagnoza o kojoj se ne govori dovoljno zbog čega se često ne prepozna na vrijeme. U ovom blogu vam donosimo kratak pregled simptoma i znakova koji upućuju na rak debelog crijeva kako biste na vrijeme prepoznali ovu zloćudnu, ali izlječivu bolest!

ŠTO JE RAK DEBELOG CRIJEVA?

Rak debelog crijeva (karcinom kolona ili kolorektalni karcinom) je zloćudni tumor probavnog sustava koji nastaje iz sluznice debelog crijeva. Debelo crijevo je nastavak tankog crijeva i završni dio probavnog sustava. Sastoji se od slijepog crijeva, uzlaznog, poprečnog i silaznog kolona, a završava rektumom. 

Rak debelog crijeva može nastati u bilo kojem njegovom dijelu, iako češće nastaje na lijevoj strani crijeva. Shodno tome, karcinom rektuma, karcinom uzlaznog kolona, karcinom silaznog kolona samo su nazivi kojima se opisuje mjesto nastanka. Rak tankog crijeva i rak slijepog crijeva izuzetno su rijetke bolesti, ali se liječe i dijagnosticiraju slično kao i kolorektalni karcinom.

Adenokarcinom debelog crijeva najčešći je tip tumora, neovisno o lokalizaciji, a spomenuti naziv označava građu tumora pod mikroskopom. 

UZROCI RAKA DEBELOG CRIJEVA

Točan uzrok raka debelog crijeva i dalje je predmet mnogih istraživanja, a trenutačna znanstvena otkrića govore u prilog tome da je rak debelog crijeva posljedica međudjelovanja mnogih čimbenika. Do sada su otkriveni različiti rizični čimbenici koji pogoduju zloćudnoj preobrazbi stanica (kancerogenezi). Oni su ponajprije vezani za način ishrane i životni stil. Izlaganje rizičnim čimbenicima ne znači nužno da će osoba dobiti karcinom jer je njihovo međudjelovanje složeno, ali povećava šansu za njegov nastanak. Neki od dokazanih čimbenika rizika su:

• konzumacija masne hrane
• veliki kalorijski unos i pretilost
• pušenje i konzumacija alkohola
• konzumacija veće količine crvenog mesa
• manjak fizičke aktivnosti

Spomenute prehrambene navike uzrok su i drugih zdravstvenih tegoba, poput šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka i pretilosti. Zdrava prehrana i fizička aktivnosti pristupačni su i jednostavni načini kojima možemo smanjiti vjerojatnost oboljenja od spomenutih bolesti, ali i mnogih vrsta karcinoma. Karcinom koji nastaje bez jasnog uzroka najčešće je posljedica složenog djelovanja između navedenih čimbenika i okoliša. Takav rak debelog crijeva naziva se sporadični te je najčešći oblik karcinoma kolona.

Postoje i neka stanja koja povećavaju rizik od nastanka ove zloćudne bolesti, a to su:

• upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis)
• genetske mutacije i obiteljske nasljedne bolesti (sindromi) poznate kao polipoze
• celijakija

Sindromi koji mogu uzrokovati karcinom debelog crijeva dokazuju se genetskim testiranjem mutacija odgovarajućih gena, koji su prepoznati kao ključni za zloćudnu preobrazbu stanica. Rak debelog crijeva kod mladih je rijetkost, ali kada se pojavi, najčešće je posljedica nasljednog oblika karcinoma. 

U osoba koje boluju od spomenutih sindroma i bolesti preporučuje se ranije započinjanje s preventivnim endoskopskim pregledima debelog crijeva (kolonoskopijama), a ponekad i operacija odstranjivanja debelog crijeva (kolektomija) radi prevencije njegovog nastanka.

KAKO IZGLEDA RAK DEBELOG CRIJEVA? 

Rak debelog crijeva najčešće ima oblik polipa. Polip je naziv za novotvorevinu koja raste iznad sluznice, u lumen šupljeg organa. Po svojoj naravi ova izraslina može biti dobroćudna ili zloćudna. Polip je tipično benigni tumor debelog crijeva koji se često susreće u općoj populaciji, a značajan je jer iz njega može nastati zloćudni tumor. Polip na debelom crijevu najčešće ne uzrokuje nikakve simptome te se može uočiti kao slučajni nalaz na kolonoskopskom pregledu. Ako je polip dovoljno velik, može uzrokovati simptome slične karcinomu i/ili hemoroidima, a to su:

• bolovi u trbuhu
• krvarenje, koje može uzrokovati anemiju
• zatvor (konstipaciju)
• proljev
• sluzavu stolicu

Polipi debelog crijeva prisutni su u velikog broja starijih ljudi. Promatrajući polip kolonoskopski, liječnik ne može sa sigurnošću utvrditi je li riječ o malignoj ili benignoj tvorbi. Međutim, što je polip veći, veća je vjerojatnost da je u pitanju maligni oblik polipa, odnosno karcinom. Zbog toga se svi veći polipi uklanjaju operativnim zahvatom i šalju na patohistološki pregled kako bi se isključio rak debelog crijeva.

Ovisno o riziku, liječnik može predložiti praćenje redovitim kolonoskopskim pregledima ili se može učiniti polipektomija polipa debelog crijeva. Ovim se zahvatom tijekom kolonoskopije polip uklanja cijelosti. Zahvat je bezbolan, učinkovit i jednostavan te su komplikacije rijetkost.

HEMOROIDI ILI RAK DEBELOG CRIJEVA?

Hemoroidi su proširene vene na području anusa te se ne ubrajaju u novotvorevine. Bez obzira na to, hemoroidi i rak debelog crijeva mogu uzrokovati slične tegobe, pa se često može dogoditi da se simptomi raka debelog crijeva zamjene sa simptomima hemoroida. Primjerice, rak rektuma može uzrokovati bolove analnog područja koji su slični bolovima kod hemoroida. Hemoroidi ipak mogu uzrokovati i dodatne tegobe, koje nisu tipične za rak debelog crijeva, a to su:

• otežano i bolno obavljanje velike nužde
• svrbež
• peckanje u predjelu anusa tijekom dana i nakon obavljanja nužde
• osjećaj nelagode u analnom području

Liječnik može vrlo lako uočiti razliku između ove dvije dijagnoze pregledom vašeg analnog područja. Hemoroidi su tipično vidljivi kao proširenja vena različitih veličina u području anusa. Pregled intimnog područja često izaziva nelagodu, ali se treba voditi mišlju da je riječ o korisnom i bezbolnom pregledu kojim čuvamo vlastito zdravlje.

KAKO PREPOZNATI RAK DEBELOG CRIJEVA? 

Rak debelog crijeva može se prepoznati u ranom stadiju, iako su simptomi bolesti diskretni. Najčešće su simptomi tumora debelog crijeva vezani uz promjene stolice i navike obavljanja velike nužde. Neke od promjena mogu biti:

• osjećaj nadutosti
• bol u abdomenu ili zdjelici
• grčevi u trbuhu (tenezmi)
• osjećaj nepotpunog izbacivanja stolice
• proljev i/ili zatvor

Povremene promjene stolice i njezine učestalosti ne ukazuju nužno na karcinom, ali dugoročne promjene ne smijemo ignorirati. Neadekvatna ishrana, hrana siromašna vlaknima, manjak fizičke aktivnosti ili crijevna viroza mogu prouzročiti slične smetnje. Unatoč tomu, postoji 5 ranih simptoma raka debelog crijeva o kojima bi trebalo bez odgode razgovarati s liječnikom i naći im točan uzrok, a to su:

• tragovi krvi u stolici 
• gubitak tjelesne mase
• novootkrivena anemija
• promjene boje stolice
• opći simptomi poput umora i iscrpljenosti te bolova u trbuhu

Boja stolice kod raka debelog crijeva vrijedan je podatak koji će upozoriti liječnika na ozbiljnost situacije. Stolica može imati tragove krvi, ali i promjenu boje i konzistencije. Najčešće se može primijetiti mekša i oblikom izduljena stolica. Iako je obavljanje nužde dio intime, nemojte osjećati sram u razgovoru s liječnikom niti ostati iznenađeni zbog količine detalja koje liječnik želi čuti. Stolica je često podcijenjena kao izvor informacija, ali je liječnik svjestan njezine važnosti!

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA RAK DEBELOG CRIJEVA?

Ukoliko liječnik postavi sumnju na rak debelog crijeva, uputit će vas na nekoliko pretraga kojima će potvrditi i/ili isključiti svoju sumnju. U početku se najčešće izvode laboratorijske pretrage vađenja krvi i pregleda stolice s ciljem:

• dobivanja kompletne krvne slike
• mikrobiološke analize stolice
• testiranja stolice na okultno (skriveno) krvarenje

Krvna slika kod raka debelog crijeva najčešće ukazuje na postojanje anemije jer dugoročno sitno krvarenje troši zalihe željeza i uzrokuje anemiju. Zbog toga je novonastala anemija nakon 50. godine jedan od glavnih razloga izvođenja kolonoskopije. 

Tumor markeri debelog crijeva također su korisni parametar kojeg liječnici često određuju. Treba znati da postoje i druga stanja koja dovode do njihovog porasta, ali ako postoji tumor debelog crijeva, njihova količina u krvi je višestruko povećana. Markeri za rak debelog crijeva korisni su u praćenju bolesti i uspješnosti liječenja, kako bi se na vrijeme prepoznao recidiv bolesti.

Zbog bolova u abdomenu, simptomi raka debelog crijeva kod žena mogu se zamijeniti s nizom ginekoloških problema, poput:

• endometrioze, 
• raka jajnika i raka maternice
• ciste na jajniku

Iz spomenutog razloga je kod žena često potrebno učiniti i ultrazvuk abdomena ili ginekološki ultrazvuk. Iako se ultrazvukom ne može prikazati tumor debelog crijeva, njime se sa sigurnošću mogu isključiti ginekološke bolesti i tegobe. 

Osim ultrazvuka, liječnik će učiniti i digitorektalni pregled. Tijekom pregleda liječnik umeće prst kroz analni otvor kako bi opipao završni dio crijeva i isključio postojanje karcinoma rektuma. Pregled može biti nelagodan, ali ga kratko trajanje i jednostavno izvođenje čine izuzetno korisnim.

Najbolja dijagnostička metoda za rak debelog crijeva je kolonoskopija. Tijekom pretrage liječnik gastroenterolog umeće savitljivu cjevastu kameru kroz anus, kako bi mogao dobiti sliku unutrašnjosti debelog crijeva njegovom cijelom dužinom. Zbog toga pretraga zahtjeva blagi stupanj sedacije, kako bi bila bezbolna i što ugodnija. Pretraga nije dugog trajanja te nema značajnijih komplikacija. 

Ukoliko se na kolonoskopiji pronađe polip ili izraslina drugog oblika, liječnik će donijeti odluku o njegovom uklanjanju ili biopsiji, kako bi se mogao mikroskopski pregledati. 

Kolonoskopija zahtjeva pripremu. Nekoliko dana prije pretrage nije poželjno jesti tešku hranu te je potrebno uzeti sredstvo za čišćenje crijeva (laksativ). Kako bi priprema i pregled bili što ugodniji, iznimno je bitno slijediti upute i savjete liječnika. Nakon pretrage neki će pacijenti osjetiti nadutost, pojačano ispuštati plinove i osjetiti izraženiji rad crijeva. Spomenute pojave su normalne i prolazne te nisu razlog za brigu.

LIJEČENJE KARCINOMA DEBELOG CRIJEVA

Liječenje raka debelog crijeva obuhvaća nekoliko načina liječenja, a to su:

• polipektomija
• operativni zahvat
• zračenje 
• kemoterapija

Operacija raka debelog crijeva može uključivati i više od odstranjenja samog polipa. Ako je tumor većih dimenzija ili raste duž sluznice, poželjno je odstraniti dio crijeva. Takav se zahvat naziva kolektomija. U pojedinim se slučajevima odstranjuje i čitavo crijevo. Kemoterapija nakon operacije lokalnog tumora debelog crijeva najčešće se koristi kao protektivna mjera, s ciljem prevencije recidiva i liječenja metastaza koje nisu još vidljive slikovnim pretragama.

Ponekad je nakon operacije potrebno ugraditi stomu jer izgubljeni dio crijeva nije moguće nadoknaditi niti prespojiti njegove krajeve. Stome mogu biti raznovrsne, a život sa stomom zahtjeva prilagodbu, ali nije nemoguć! Dapače, uz trud i savladavanje vještina higijene stome, kvaliteta života pacijenata nije nužno narušena.

Uznapredovali rak debelog crijeva obilježen je širenjem izvan probavne cijevi i postojanjem presadnica (metastaza). Zahvaljujući modernim radiološkim metodama poput CT snimanja, liječnik može utvrditi stupanj proširenosti bolesti i odrediti daljnje metode liječenja. Metastaze raka debelog crijeva najčešće se nalaze u jetri, iako mogu nastati i u drugim organima jer se tumorske stanice šire krvlju.

Metastatska bolest može se liječiti kirurški, ali se najčešće kirurško liječenje kombinira sa zračenjem i kemoterapijom. Pametni lijekovi za rak debelog crijeva doveli su do velikog napretka u liječenju proširene bolesti. Bez obzira na to, 4 stadij raka debelog crijeva i dalje ima lošu prognozu pa je najbolji prognostički čimbenik rano postavljena dijagnoza.

NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA

Prevencija raka debelog crijeva temelji se na usvajanju zdravih životnih navika. To je osnovni i najbitniji korak kojim možemo iskazati brigu prema sebi i svojem zdravlju! Osim pažljive prehrane, veliku vrijednost u prevenciji imaju i redoviti liječnički pregledi jer oni omogućuju rano otkrivanje raka debelog crijeva, što ima najveći utjecaj na ishod bolesti.

Redoviti liječnički pregledi obuhvaćaju odlaske na kolonoskopiju u redovitim vremenskim razmacima te odazivanje na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Ovaj program, osim redovitih kolonoskopskih pregleda, obuhvaća i redoviti pregled stolice na skriveno (okultno) krvarenje. 

Poziv na sudjelovanje osoba dobiva poštom, zajedno s uputama kako prikupiti uzorak stolice. Uzimanje uzorka osoba izvodi sama, a potom primjereno zapakiran uzorak šalje poštom na danu adresu. Čitav je proces kratak, jednostavan, besplatan i ne zahtijeva puno truda. Upravo zbog toga svi možemo izdvojiti 20ak minuta za vlastito zdravlje i brigu o sebi!

SAVJET ZA KRAJ – KADA SE OBRATITI LIJEČNIKU?

Kako starimo, trebali bismo posvetiti više brige prema vlastitom zdravlju te se redovito odazivati na testove probira i kolonoskopske preglede. Primijetite li promjene u navikama obavljanja nužde, nazovite liječnika i podijelite svoje tegobe s njim. Od iznimne je važnosti upamtiti da rak debelog crijeva najčešće ima visoku smrtnost zbog zakašnjele dijagnoze!  

Budući da je promijenjeni izgled stolice kod raka debelog crijeva najčešće prvi znak bolesti, nemojte ignorirati svoju stolicu nego izdvojite sekundu i pogledajte je prije rastanka!

LITERATURA:

1. Shussman N, Wexner S D. Colorectal polyps and polyposis syndromes. Gastroenterol Rep (Oxf). 2014;2(1):1–15. 
2. Colon Polyps
3. Huck M B, Bohl J L. Colonic Polyps: Diagnosis and Surveillance. Clin Colon Rectal Surg. 2016;29(4):296–305. 
4. Astin M, Griffin T, Neal RD, Rose P, Hamilton W. The diagnostic value of symptoms for colorectal cancer in primary care: a systematic review. Br J Gen Pract. 2011;61(586):e231–e243. 
5. Kolorektalni karcinom
6. Florescu-Ţenea R M, Kamal A M, Mitruţ P, et al. Colorectal Cancer: An Update on Treatment Options and Future Perspectives. Curr Health Sci J. 2019;45(2):134–141. 
7. Brkić T, Grgić M. (2006). Kolorektalni karcinom. Medicus, 15:89–97.

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.