Biološki sat – mit ili stvarnost?

Biološki sat termin je s kojim se većina žena susrela već u svojoj ranoj mladosti. Iako je obično povezan s negativnim konotacijama, vrlo se često koristi u svakodnevnici, osobito kao „opaska” ženama koje su prešle tridesetu godinu života, a još uvijek nisu postale majke. Postoji li zapravo biološki sat? Što on označava za žene, a što za muškarce? I najvažnije – za koga on otkucava? Na sva ta pitanja, ali i brojna druga donosimo vam odgovore u današnjem blogu.

OTKUD POTIČE TERMIN „BIOLOŠKI SAT”?

Krajem 70-ih godina prošloga stoljeća, u Zapadnim zemljama termin „biološki sat” počeo je dobivati sve veću pažnju u javnom prostoru. U jeku borbe za ženska prava, jednake plaće i položaj žena u društvu, pitanje rađanja djece u kasnijoj dobi preuzimalo je svjetla pozornice. Sve više žena odlučivalo je nastaviti obrazovanje i odmaknuti se od tradicionalnih uloga. U proljeće 1978. godine Richard Cohen objavio je članak u The Washington Postu pod nazivom The clock is ticking for the career woman (hrv. Sat otkucava za žene s karijerom). Tada se ovaj pojam prvi puta spominje.

Međutim, biološki sat ipak nije medicinski pojam. To je popularni termin koji označava razdoblje u kojem žena može ostati trudna i uspješno iznijeti trudnoću. U ljudskom organizmu postoje brojni „biološki satovi” koji reguliraju cikluse budnosti i spavanja, metaboličke i imunološke procese pa čak i jednostavne nagone poput gladi.   Ipak, termin „biološki sat” često je povezan s negativnim društvenim predrasudama i treba ga odvojiti od znanstvenih činjenica. Biološki sat uključuje prirodne procese starenja koji značajno utječu na žensku plodnost, no to nisu jedini čimbenici koji ju određuju.

ŠTO JE BIOLOŠKI SAT ZA ŽENE?


Žena se rađa s određenim brojem jajnih stanica (oko milijun do dva potencijalnih jajnih stanica) koje počinju sazrijevati tek u pubertetu, a do tada su u stanju mirovanja. Ulaskom u pubertet, ostaje ih otprilike 300-500.000. Nakon prve menstruacije (menarhe), menstrualni ciklusi u većine žena još uvijek nisu u potpunosti pravilni, što znači da se ni ovulacije ne događaju svaki mjesec. Nakon godinu do dvije, većina žena svakim idućim menstruacijskim ciklusom „troši” svoje jajne stanice. U slučaju da je u menstruacijskom ciklusu došlo do oplodnje, događa se trudnoća i jajna stanica biva iskorištena za stvaranje zametka, odnosno ploda. U većini ostalih menstruacijskih ciklusa, do oplodnje ne dolazi, stoga jajne stanice koje su ovulirane u tom ciklusu propadnu. To znači da žene s redovitim ciklusom svakoga mjeseca imaju sve manje i manje spolnih stanica

S vremenom, okolišni čimbenici poput prehrane, načina života, bolesti, uzimanja određenih lijekova i sličnog oštećuju jajne stanice zbog čega se s godinama smanjuje njihova kvaliteta. Opadanjem broja i kvalitete jajnih stanica teoretski se smanjuje i šansa žene za kvalitetnom trudnoćom, osobito nakon 40. godine života. Naime, vrhunac plodnosti žene dostižu oko svoje 25. godine nakon čega slijedi njezin polagani pad. Značajniji pad plodnosti prati razdoblje iza 37. godine života. Žene ispod tridesete godine života imaju oko 25% šanse za prirodnim začećem svaki mjesec, žene iznad tridesete oko 20%, dok se za žene blizu četrdesetih ta šansa spušta na oko 5%.

Neki stručnjaci smatraju da se s godinama života samo produljuje vrijeme potrebno za začeće, a ne i sposobnost žene za začeće, odnosno njezina plodnost. Međutim, treba imati na umu da se s vremenom smanjuje kvaliteta ženinih jajnih stanica što nosi povećan rizik od nekvalitetnih trudnoća, spontanih pobačaja i određenih anomalija ploda.

IMAJU LI MUŠKARCI BIOLOŠKI SAT?

Za razliku od žena koje svoje spolne stanice ne mogu stvarati, muškarci ih počinju stvarati u pubertetu i nastavljaju sve do duboke starosti. Međutim, kvaliteta i broj spermija u ejakulatu s godinama se smanjuje. Time se smanjuje i vjerojatnost da će partnerica, čak i ako je mnogo mlađa, začeti i sigurno iznijeti trudnoću. Zabrinjavajući trend povećanja muške neplodnosti otkriven je 2011. godine. Znanstvenici su uočili da se za manje od četiri desetljeća spermiogram smanjio za 50-60% u čak 50 zemalja svijeta.

Kod nekih muškaraca nailazimo na pojavu sličnu menopauzi u žena – andropauzu. Iako se prava andropauza javlja samo u muškaraca s potpuno izgubljenom funkcijom testisa, primjerice zbog neke bolesti, taj termin se često koristi za označavanje pada muške plodnosti koja dolazi s godinama. Već prethodno spomenuta glavna razlika u plodnosti muškaraca naspram žena je ta što kod muškaraca stvaranje spolnih stanica (spermija) nikada ne prestaje u potpunosti. Ipak, pretpostavlja se da se kod muškaraca broj i kvaliteta spermija smanjuju nakon 40. godine, a drastičniji pad slijedi nakon 70. godine. Kod većine muškaraca simptomi se javljaju postepeno pa androgeneza često ostane neprepoznata.

ŠTO JOŠ UTJEČE NA PLODNOST OSIM ŽIVOTNE DOBI?

Iako je životna dob jedan od najznačajnijih čimbenika koji određuje plodnost, postoje i mnogi drugi čimbenici koji na nju imaju utjecaj. Pitanje plodnosti, odnosno neplodnosti, osobito je aktualno jer je učestalost neplodnosti u današnjem vremenu u značajnom porastu. U 30-40% slučajeva uzrok neplodnosti je vezan za ženu, a u 30-40% slučajeva uzrok je vezan za muškarca. U ostalim slučajevima uzrok neplodnosti je povezan s oba partnera ili je nepoznat. 

Mnoga medicinska stanja, kako u žena tako i u muškaraca mogu doprinijeti smanjenju plodnosti. Kod žena, problem može biti u bilo kojem dijelu ženskog spolnog sustava, a najčešći medicinski razlozi neplodnosti u žena su problemi s ovulacijom (kronične anovulacije), neprohodni jajovodi i endometrioza. Kod muškaraca razni hormonalni poremećaji, autoimunosne bolesti, infekcije, varikokela i dr., mogu značajno omesti normalnu funkciju testisa i stvaranje spermija. Posljedica toga je smanjena kvaliteta sjemena koja dovodi do smanjene sposobnosti muškarca za kvalitetnu oplodnju. Liječenje raznih bolesti kemoterapeuticima, citostaticima, nekim antibioticima i drugim lijekovima ili pak zračenjem također može značajno utjecati na plodnost.

Kada raspravljamo o smanjenju plodnosti, ne smijemo zanemariti ni okolišne čimbenike i životne navike. Neki od tih faktora izravno utječu na reproduktivni sustav dok ostali posrednim učincima smanjuju libido ili remete ostale signale u mozgu bitne za normalnu reproduktivnu funkciju.

Pušenje oštećuje jajovode i smanjuje jajnu rezervu u jajniku, ali i povećava rizik od nastanka vanmateričnih trudnoća. Konzumacija alkohola i droga dovodi do oštećenja staničnih funkcija u cijelom organizmu. Učestala konzumacija alkohola povezana je sa sniženim libidom, problemima s erekcijom i sniženom razinom testosterona kod muškaraca te nepravilnim ciklusima i problemima s ovulacijom kod žena.

Tjelesna težina također može igrati ulogu u smanjenju plodnosti. Pretilost ili značajna pothranjenost mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu u tijelu i na taj način utjecati na mnoge reproduktivne procese. Osim što transformira hormone i remeti moždane signale, masno tkivo na dijelovima tijela oko testisa uzrokuje i pojačano zagrijavanje testisa.

Izlaganje testisa visokoj temperaturi u saunama, vrućim kupkama ili dugotrajnim držanjem laptopa u krilu ili izlaganje visokim temperaturama na radnome mjestu (npr. vatrogasci, radnici u tvornicama), smatra se jednim od vodećih uzroka smanjenja muške plodnosti u zadnjih 40 godina. Isto tako, povećan unos hormona, toksina i pesticida hranom te korištenje anaboličkih steroida zadnjih desetljeća znatno je doprinijelo povećanju neplodnosti u populaciji.

UTJECAJ STRESA NA PLODNOST

U stresnim razdobljima puno je teže izbjegavati loše navike pa se utjeha često pronalazi u slatkoj ili masnoj hrani te cigaretama i alkoholu. Upravo zbog isprepletenosti s drugim okolišnim čimbenicima (prehranom, pušenjem i sličnim), utjecaj stresa teško je zasebno definirati. Smatra se da stres visokog intenziteta generalno ne smanjuje plodnost nego ju „pauzira” te se nakon prestanka stresnog perioda naša sposobnost za ostvarivanje potomstva vraća u stanje u kakvom je bila prije tog stresnog razdoblja. Organizmu se, jednostavno rečeno, taj trenutak ne čini najpogodnijim za trudnoću pa svoju energiju preusmjerava na funkcije koje su mu trenutno bitne za održavanje na životu. Taj je efekt često vidljiv kao zakašnjela menstruacija i pojava akni zbog hormonalnih promjena ili, suptilnije, kao smanjenje libida i fokusiranost na izvor problema.

Nažalost, utjecaj stresa s godinama postaje sve značajniji. Razlog tome ne leži u promjenama mehanizma djelovanja stresa na naš organizam, već su u podlozi izraženiji emotivni i sociološki čimbenici. Upravo zbog društvenog pritiska koji raste proporcionalno ženinim godinama, u žena se javlja i porast percipirane razine stresa. S obzirom da je mnogim parovima nakon 35. godine ipak potreban nešto duži period prije ostvarivanja trudnoće, obitelj koja pokušava dobiti dijete proživljava pravi emocionalni „rolerkoster”. Svaki ponovni pokušaj često je obilježen nadom, razočaranjem, tugom, ljutnjom, frustracijom i drugim emocijama. 

Istraživanja su pokazala da je razina stresa kod parova koji pokušavaju prirodnim ili potpomognutim putem ostvariti potomstvo često na istoj razini kao i kod ljudi koji se bore sa zloćudnim bolestima. Imajući ovaj podatak na umu, jasno je da tim parovima ili ženama neće pomoći ona vrlo često korištena rečenica – “samo se moraš opustiti”. Preporučljivo je potražiti stručnu potporu u obliku psihoterapije, mindfulnessa ili nekih drugih metoda relaksacije. Pokazalo se da su parovi koji su usporedno s postupcima potpomognute oplodnje bili uključeni u neki psihoterapijski program, imali 10-ak posto veće šanse za ostvarivanjem trudnoće.

MOŽEMO LI „ODGODITI” BIOLOŠKI SAT?

Starenje, naravno, ne možemo zaustaviti, ali postoje mnogi načini kako se možemo pobrinuti za očuvanje svog reproduktivnog i cjelokupnog zdravlja. Prestankom konzumacije droga, alkohola, cigareta te izbjegavanjem pasivnog pušenja, smanjujemo negativni utjecaj koji te štetne navike imaju na naš organizam. Kvalitetna, zdrava i raznolika prehrana pružit će našem tijelu optimalne uvjete za kvalitetno funkcioniranje, a tjelesna aktivnost pomoć će organizmu da se učinkovitije bori protiv štetnih učinaka slobodnih radikala, ali i stresa. Za smanjenje stresa, preporučujemo i boravak u prirodi te razvijanje individualnog načina borbe sa stresom i navika kojima ćemo prevenirati burnout. Ne treba se sramiti potražiti pomoć stručne osobe.

Vrlo je bitno voditi računa i o ostalim zdravstvenim problemima. Bilo kakve medicinske poteškoće potrebno je što ranije prepoznati i ispravno liječiti, a kronične bolesti držati pod kontrolom te redovito odlaziti na preventivne sistematske i ginekološke preglede.

Odgađanje stvaranja potomstva može biti izazovno i za partnerski odnos. Važno je s partnerom/partnericom pravovremeno iskomunicirati vaše želje i planove, ali i kroz sam proces ostvarivanja obitelji ostati u strpljenju, otvorenoj komunikaciji i podršci. Danas postoje i druge medicinske metode osim kontracepcije koje se mogu koristiti u planiranju obitelji – npr. zamrzavanje jajašca ili spermija dok je organizam još u „punoj snazi”. Te metode se često koriste u pojedinaca prije agresivnog oblika liječenja neke teže bolesti (najčešće zloćudne), primjerice kemoterapije ili zračenja.

S medicinskog aspekta, značajan napredak u produženju reproduktivnog razdoblja i poboljšanju plodnosti napravljen je zadnjih desetljeća. Najvažnije od tih metoda zasigurno su postupci potpomognute oplodnje inseminacijom, izvantjelesnom oplodnjom (in vitro fertilizacijom ili IVF) ili intracitoplazmatskim injiciranjem spermija (ICIS). U procesu istraživanja su i nove generacije lijekova kojima je cilj usporiti procese fiziološkog smanjenja plodnosti na molekularnom nivou. 

I ZA KRAJ…


Možemo zaključiti da se ono što popularno nazivamo biološkim satom javlja kod žena, ali i kod muškaraca. Taj termin, nažalost, sa sobom ne nosi samo negativne konotacije, već i sram, anksioznost, ljutnju i zabrinutost velikog broja žena koje se iz određenog razloga još nisu našle u ulozi majke. Međutim, treba imati na umu da smanjenje plodnosti, baš kao i starenje, u suštini nije ništa drugo nego prirodan proces.

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin i Dr. Biserka Knezić Frković u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor: modernfertility.com, www.psychologytoday.comwww.pennmedicine.org, www.ncbi.nlm.nih.gov, www.plivazdravlje.hr, https://www.cbc.ca/ , https://www.harvardae.org/ 

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.