×

Rak jajnika

Rak jajnika je sedmi po učestalosti pojavnosti među ženama u svijetu. Čini svega 4% svih karcinoma u žena, ali je porazna informacija da je najsmrtonosniji od svih ginekoloških tumora. Razlog tomu je njegovo kasno otkrivanje u već uznapredovalom stadiju kada su mogućnosti liječenja već vrlo ograničene, stoga u ovom blogu naglašavamo važnost redovitih ginekoloških kontrola i pravovremenog prepoznavanja alarmantnih simptoma. Osim toga, objašnjavamo i što je to rak jajnika, tko najčešće i zašto oboljeva te na koji se način dijagnosticira i liječi.

rak jajnika simptomi

ŠTO JE RAK JAJNIKA?

Rak jajnika čini svega 4% svih karcinoma u žena, ali zauzima drugo mjesto po učestalosti, a prvo mjesto po smrtnosti među svim ginekološkim tumorima. Više od polovice žena kojima je dijagnosticiran rak jajnika čine žene u menopauzi, starije od 60 godina. Unatoč tome, rak jajnika se može pojaviti i u mlađih žena, kada su češći tumori zametnog epitela i tumori spolnih stanica te strome. 

Tumore jajnika dijelimo na:

  • epitelne tumore 
  • tumore spolnih stanica 
  • tumore strome 
  • metastaze

EPITELNI TUMORI

Epiteli tumori su najčešći tumori jajnika i čine 65-75% svih tumora jajnika. Ovisno o vrsti epitela iz kojeg nastaju dijelimo ih na serozni, mucinozni, endometrioidni tumor, tumor svijetlih stanica, Brennerov tumor, miješani epitelni tumor i nediferencirani karcinom. Epitelni tumori mogu biti zloćudni (karcinomi), dobroćudni (cistadenomi) i tumori graničnog stupnja malignosti („borderline“ tumori). Među zloćudnim karcinomima jajnika najčešći su serozni adenokarcinomi.

Cistadenomi – dobroćudni tumori su obično cistične tvorbe ispunjene tekućinom, a javljaju se u žena između 28. i 40. godine života. U početku, dok su manjih dimenzija, najčešće ne stvaraju nikakve tegobe, a kasnije svojim rastom mogu dovesti do nelagode u trbušnoj šupljini te pritiskom na mokraćni mjehur i rektum do otežanog mokrenja i opstipacije, a pritiskom na vene i živce u području zdjelice do edema nogu i trnaca. Dobroćudni tumori jajnika moraju se ukloniti kirurški, a jako je važno patohistološkom analizom isključiti njihov maligni karakter.

„Borderline“ tumori prema citološkom nalazu pripadaju malignim karcinomima, recidiviraju kao pravi invazivni tumori, ali bez zahvaćanja strome te imaju sposobnost metastaziranja iako te metastaze nemaju maligna obilježja. Prema tome, spadaju u tumore granične malignosti koji imaju dobru prognozu, javljaju se u mlađoj životnoj dobi i slabo su agresivni.

simptomi raka maternice i jajnika

TUMORI SPOLNIH STANICA

Tumori spolnih stanica rijetki su tumori jajnika, ali čine 70% zloćudnih tumora jajnika u djevojčica i adolescentica. Najčešći tumori spolnih stanica su disgerminomi, tumori žumanjčane vreće, embrionalni karcinomi i teratomi.

Teratomi su najčešći tumori jajnika u žena između 20 i 30 godina. To su tumori građeni od različitih tkiva. Oni su poput cisti ispunjenih lojem, masti, dlakama, zubima, mišićnim, živčanim tkivom i sl.

TUMORE STROME

Tumore strome čine granuloza-tumori, teka-tumori, fibromi, androblastomi i hilusni tumori. 

KOJI SU RIZIČNI ČIMBENICI ZA RAZVOJ KARCINOMA JAJNIKA?

Rizični čimbenici za razvoj karcinoma jajnika su:

  • životna dob (starija dob je povezana s većom incidencijom karcinoma jajnika)
  • karcinom jajnika i dojke u obitelji
  • karcinom endometrija, dojke i kolona u osobnoj povijesti bolesti
  • BRCA1/BRCA2 genske mutacije
  • nuliparitet (nerađanje)
  • endometrioza
  • korištenje hormonske nadomjesne terapije
  • pretilost
  • korištenje lijekova za postizanje ovulacije
  • rana menarha (prva menstruacija) 
  • kasniji ulazak u menopauzu (nakon 52. godine života) itd.

rak jajnika kod mladih zena

Postoje i neki zaštitni čimbenici za koje se pokazalo da sprječavaju nastanak karcinoma:

 

Nekoliko je hipoteza o razvoju karcinoma jajnika, a prevladavaju hormonska teorija i teorija neprestane ovulacije. Hormonska teorija pretpostavlja stalnu izloženost jajnika visokim razinama gonadotropinskih hormona (LH – luteinizirajućeg hormona i FSH – folikulostimulirajućeg hormona), što objašnjava zaštitni učinak trudnoće i oralne hormonske kontracepcije koje koče lučenje tih hormona. Teorija neprestane ovulacije iznosi mišljenje kako stalne ovulacije dovode do ponavljajućih trauma jajnika. Ta teorija pomaže shvaćanju zaštitnog učinka dojenja, oralne hormonske kontracepcije i trudnoće, kada ovulacije nema.

KOJI SU SIMPTOMI RAKA JAJNIKA?

Nažalost, karcinom jajnika u početku ne daje specifične simptome i često ostaje neprepoznat do uznapredovalog stadija bolesti. U ranom stadiju može uzrokovati nelagodu u trbuhu. U kasnijim stadijima bolesti, karcinom jajnika se očituje rastom trbuha, bolovima u trbuhu i zdjelici, smetnjama disanja (povećan trbuh i sam tumor pritišću ošit), mokrenja i pražnjenja stolice te dispareunijom (bolnim spolnim odnosima). Pacijentice koje boluju od karcinoma jajnika često su malaksale i izrazito gube na tjelesnoj težini. Ponekad se javljaju i nespecifični simptomi poput nedostatka apetita, križobolje, vjetrova, bolova u želucu, žgaravice i sl. Tumori strome i spolnih stanica mogu lučiti hormon estradiol koji može dovesti do neredovitih menstrualnih ciklusa kod žena u predmenopauzi i krvarenja kod žena u menopauzi. Također, luče i androgene – muške spolne hormone koji uzrokuju virilizaciju – razvoj muških spolnih obilježja kod žena.

Karcinom jajnika najčešće se iz jajnika širi po trbušnoj šupljini, metastazira u zdjelične i paraaortalne limfne čvorove te u pleuralnu šupljinu, jetru i pluća, pa sukladno s time može davati i karakteristične simptome. 

borderline tumor jajnika

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA KARCINOM JAJNIKA?

Trenutno još ne postoji metoda „screeninga karcinoma jajnika. Dijagnoza započinje uzimanjem anamnestičkih podataka pacijentice. Važno je upitati za dob pacijentice, prijašnje trudnoće, kada je nastupila prva menstruacija i ako je žena u menopauzi, kada je bila zadnja menstruacija. Također, važno je saznati postoji li povijest karcinoma dojke i jajnika u obitelji, uzima li žena hormonsku nadomjesnu terapiju ili oralnu hormonsku kontracepciju te ima li neredovite cikluse i krvarenja. 

Nakon pažljivo uzete anamneze, bimanualnim pregledom (ginekolog pažljivo kažiprstom i srednjim prstom ulazi u rodnicu, a drugom rukom izvana pritišće donji dio trbuha) se određuje veličina, položaj i bolnost jajnika, ali i maternice i rodnice.

Transvaginalni ultrazvuk i Color doppler preciznije prikazuju veličinu jajnika, prisutnost tumorske mase i odnos prema okolnim strukturama te ascites (izljev tekućine u trbušnoj šupljini). 

Za dijagnozu karcinoma jajnika važne su i krvne pretrage kojima određujemo vrijednost tumorskih biljega specifičnih za karcinom jajnika – CA-125. Stanice raka jajnika proizvode veću količinu proteina CA-125 nego dobroćudne stanice, stoga je dobro kombinirati određivanje razine tumorskih biljega s transvaginalnim ultrazvukom za što točniju dijagnozu. Međutim, potrebno je biti oprezan budući da i neka druga stanja (menstruacija, miomi, upalna bolest zdjelice, endometrioza) mogu dovesti do povećanja razine CA-125 u krvi.

Za određivanje stadija i proširenosti bolesti od velike su pomoći i CT, PET-CT i MR.

Definitivna dijagnoza može se postići tek patohistološkom analizom tkiva nakon kirurškog odstranjenja jajnika ili dijela jajnika. Osim tkiva jajnika, patolog analizira i uzorak tkiva drugih trbušnih i zdjeličnih organa te uzorak tekućine u trbušnoj šupljini, kako bi utvrdio proširenost i stadij bolesti. Za definiranje stadija od velike je pomoći FIGO klasifikacija (Fédération Internationale de Gynécologie et d´Obstetrique; eng. International Federation of Gynecology and Obstetrics) prema kojoj postoje 4 stadija karcinoma jajnika koji se dodatno dijele na podstadije:

  • I stadij: karcinom ograničen na jajnike
  • II stadij: karcinom se širi na zdjelicu
  • III stadij: karcinom se širi u gornji dio trbušne šupljine i/ili daje metastaze u retroperitonealne limfne čvorove
  • IV stadij: prisutne su udaljene metastaze.

karcinom jajnika prognoza

KAKO SE LIJEČI KARCINOM JAJNIKA?

Tek nakon određivanja stadija i proširenosti bolesti, izrađuje se plan liječenja. Planiranje liječenja obuhvaćanja interdisciplinarni tim stručnjaka. Terapija je uglavnom kombinirana: kirurško liječenje + kemoterapija.

KIRURŠKA CITOREDUKCIJA

Kirurški zahvat osnova je liječenja kojim određujemo stadij i proširenost bolesti. Cilj je otkloniti tumorsko tkivo, a budući da se karcinom jajnika najčešće otkrije tek u uznapredovalom stadiju kada se tumor proširio i na okolne organe i tkiva, operacija osim odstranjenja jajnika obuhvaća i odstranjenje jajovoda, maternice (histerektomija), okolnih limfnih čvorova, trbušne maramice (omentektomija), resekciju jetre, crijeva, mokraćnog mjehura itd. 

KEMOTERAPIJA

Terapija kemoterapeuticima standardno je liječenje nakon kirurškog zahvata. Kemoterapija se ponekad koristi i prije samog kirurškog zahvata kako bi se tumor smanjio i lakše uklonio. Kao posljedica kemoterapije često se javljaju alopecija (ispadanje kose), mučnina, povraćanje, suhoća usta, slabost, anemija, krvarenja i infekcije.

KAKVA JE PROGNOZA KARCINOMA JAJNIKA?

Ukupno petogodišnje preživljenje pacijentica s karcinomom jajnika je oko 30-40%. Razlog tomu je prekasno postavljanje dijagnoze kada se karcinom već proširio. Naime, kada bi se karcinom jajnika otkrio u početnom stadiju, kada je ograničen samo na jajnike, prognoza petogodišnjeg preživljenja bila bi 90%. To nam ukazuje na važnost redovitih ginekoloških pregleda i uočavanja ranih znakova bolesti. Pacijentice bi se trebale nakon završetka liječenja karcinoma kontrolirati svaka tri mjeseca kod ginekologa prvih godinu dana, a  nakon toga svakih šest mjeseci. 

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

 

Izvori:

„Što morate znati o raku jajnika“, Informacijska knjižica za bolesnice, izdavač: Hrvatska liga protiv raka, 2015. godine

Stewart, C., Ralyea, C., & Lockwood, S. (2019). Ovarian cancer: An integrated review. Seminars in Oncology Nursing, 35(2), 151–156.

Šimunić V. i suradnici. 2001. Ginekologija

What is ovarian cancer. Dostupno na: https://www.cancer.org/cancer/ovarian-cancer/about/what-is-ovarian-cancer.html

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.