Rani početak i održavanje dojenja tijekom prvog perioda djetetova života vrlo je važna, ali često i zahtjevna zadaća majki. Jako je važno upoznati se s tehnikom dojenja već u trudnoći kako biste, kada za to dođe vrijeme, bili što spremniji i sigurniji u sebe tako da vam donosimo vodič za dojenje s ciljem da vam na jednome mjestu pruži sve što trebate znati o dojenju.
U nastavku teksta donosimo vam savjete kako uspješno dojiti i pojašnjavamo položaje za dojenje te tehniku ručnog izdajanja. Također, govorimo i o prednostima dojenja te donosimo sve što trebate znati o prehrani, lijekovima i kontracepciji tijekom dojenja, ali i mnogim drugim temama važnima za dojilje.
U trudnoći dolazi do raznih promjena koje su rezultat djelovanja više različitih hormona. Jedna od značajnijih promjena je preobrazba funkcije dojke u organ koji proizvodi mlijeko. U trudnoći, dojke mijenjaju svoju veličinu i oblik, areole (pigmentirani dio oko bradavice) postaju tamnije te dolazi do stvaranja kolostruma i pripreme za stvaranje mlijeka.
Pod utjecajem hormona progesterona dolazi do rasta žljezdanih stanica, a zbog estrogena do rasta odvodnih kanalića kojima će se mlijeko odvoditi iz dojke. Prolaktin stimulira proizvodnju mlijeka dok oksitocin, koji se otpušta stimulacijom dojke, omogućuje ispuštanje mlijeka iz dojke. U trudnoći posteljica, između ostalog, proizvodi i visoke količine estrogena koji sprječava izlazak mlijeka iz dojki. Izlaskom posteljice iz tijela za vrijeme poroda, razina hormona drastično pada i uz stimulaciju dojki, kolostrum izlazi iz van.
Neke žene i u trudnoći opažaju izlazak malih količina mlijeka iz dojki, što je sasvim normalna pojava. U posebnim situacijama liječnici mogu preporučiti izdajanje mlijeka u trudnoći, obično nakon 38. tjedna. To je ponekad slučaj kod trudnica s dijabetesom – naime, novorođenčad takvih majki nakon poroda je pod rizikom od hipoglikemije, opasnog pada razine šećera u krvi. Da bi se osigurala dovoljna količina hrane za dijete odmah po porodu, žene s dijabetesom mogu već tijekom trudnoće izdajati određene količine mlijeka, odnosno kolostruma.
Kolostrum je prvo majčino mlijeko koje je bogato protutijelima, limfocitima, makrofagima i nutrijentima (proteinima, ugljikohidratima, mastima i mikronutrijentima) koji pružaju imunološku zaštitu i služe za prehranu novorođenčadi. Kolostrum je gušća žućkasta tekućina koja sadrži manje masti od pravog majčinog mlijeka i prvotno se proizvodi u vrlo malim količinama. Važno je na vrijeme na to pripremiti majke jer mala količina mlijeka može biti obeshrabrujuća, zbog čega majke ponekad odustanu od dojenja.
Jako je važno s dojenjem početi čim prije. Istraživanja pokazuju da će majka proizvoditi 30% više kolostruma ako se prvo dojenje odvije u prvih sat vremena nakon poroda. Nakon 3-5 dana, majka počinje proizvoditi mlijeko koje je drugačijeg izgleda i sastava od kolostruma. No, proizvodnja kolostruma ne prestaje, on se miješa s mlijekom tijekom idućih šest mjeseci.
Osim hranjivih tvari, majčino mlijeko osigurava i potrebnu hidraciju te se dodatna voda ne smije davati djetetu, osim u nekim medicinski opravdanim slučajevima. Djetetovi bubrezi nisu još dovoljno razvijeni, stoga unos obične vode može poremetiti elektrolitsku ravnotežu i dovesti dijete u opasnost.
Mala količina kolostruma prilagođena je veličini želuca djeteta koje je nakon poroda veličine trešnje, nakon četiri dana proširuje se na veličinu oraha te je nakon 2-3 tjedna veličine jajeta. Upravo zbog toga dijete ni ne može primiti velike količine mlijeka odjednom i potrebno ga je često hraniti. Prvi dan nakon poroda djeca su obično izmorena, mirna i pospana te jedu relativno malo, dok su već drugi dan nešto življa i traže više hrane. S druge strane, majke su prvih dan, dva nakon poroda pod utjecajem adrenalina i drugih hormona, a njihova razina opada kroz nekoliko dana zbog čega se javlja umor i iscrpljenost.
Za razliku od majčinog mlijeka, adaptirano mlijeko teže je probavljivo i ne sadrži nutrijente koji su potrebni za djetetov imunitet. Djeca u prvim mjesecima nakon poroda nemaju izgrađen vlastiti imunitet kao odrasli pa su često sklona infekcijama i bolestima od čega ih štite sastojci dobiveni iz kolostruma i majčinog mlijeka. Iako je i korištenje adaptiranog mlijeka sigurno, kod malog postotka prerano rođene djece dolazi do razvoja nekrotizirajućeg enterokolitisa, teške bolesti crijeva koja nastupa najčešće tijekom prva dva tjedna života.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF preporučuju isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci te kombinirano dojenje do druge godine ili kasnije, sve dok i žena i dijete to žele. Isključivo dojenje označava hranjenje djeteta samo majčinim mlijekom, dok kombinirano dojenje uključuje dohranu uz dojenje i prikladno uvođenje čvrste hrane.
Dojenje djece između 6. i 12. mjeseca života može dojenčetu osigurati 50% potrebne energije (kalorija), a između 12. i 24. mjeseca 1/3 ukupne potrebne energije.
Istraživanja su pokazala da rano započinjanje s dojenjem (unutar prvog sata od poroda), osim što povećava količinu mlijeka koje se proizvodi, štiti novorođenče od infekcija i smanjuje stopu neonatalnog mortaliteta.
Za dijete, dokazane dobrobiti dojenja uključuju manju sklonost infekcijama, osobito probavnog i respiratornog sustava te infekcijama uha. IgA protutijela i ostali sadržaj iz kolostruma posebno su značajni za zaštitu probavnog sustava novorođenčeta i stvaranje ravnoteže crijevnih bakterija, što ne štiti djecu od crijevnih infekcija samo tijekom dojenja, već i kasnije tijekom života.
Kod dojene djece uočena je značajno manja učestalost alergija, astme i atopijskog dermatitisa. Također, manja je vjerojatnost da će dijete dalje u životu biti pretilo, bolovati od dijabetesa i Crohnove bolesti. Dojenje utječe i na kognitivni razvoj, posebice razvoj bijele tvari (mijelinizaciju) živčanog sustava. Osim kognicije, dojenje poboljšava i socijalne sposobnosti te pomaže u regulaciji i pozitivnom doživljavanju emocija kasnije tijekom života.
Također, dojenje je, uz rani kontakt majke i djeteta kožom na kožu (eng. skin to skin contact), ključno u njihovom povezivanju, smirivanju novorođenčeta i reguliranju disanja, tjelesne temperature i razine glukoze u krvi.
Tijekom dojenja ispušta se hormon oksitocin koji pomaže ubrzati involuciju maternice te smanjuje krvarenja nakon poroda. Proizvodnja mlijeka i dojenje troše kalorije, što znatno doprinosi mršavljenju nakon poroda pa se majke koje doje brže vrate na tjelesnu težinu koju su imale prije trudnoće. Dojenje također štiti od predmenopauzalnog raka dojke i jajnika, razvoja osteoporoze, pretilosti i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. Dojenje pomaže majci povezati se s djetetom, čini ju osjetljivijom na djetetove potrebe, stimulira pozitivne osjećaje i smanjuje stres.
Za nove majke, dojenje može biti stresno iskustvo. Upravo iz tog razloga, važno je informirati se kako dojiti za vrijeme trudnoće i netom nakon poroda te zatražiti pomoć pri dojenju ako naiđete na neki problem. Ako rađate u bolnici, iskoristite vrijeme tamo provedeno za vježbanje tehnike dojenja i razrješavanje svih nedoumica koje možda imate.
Prije dojenja, ako je moguće, osigurajte privatni dio prostora u kojem ćete bez distrakcija moći hraniti dijete. Prije dojenja popijte čašu vode, očekujte da ćete biti žedni i gladni. Uz stolicu ili ležaj na kojem ćete dojiti držite sve što vam je potrebno – bocu vode, nešto za pojesti nakon dojenja, gaze za brisanje djeteta, jastučiće za dojenje itd.
Prije svakog dojenja obavezno operite ruke i onda kada nisu vidljivo zaprljane. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje na zahtjev djeteta jednako danju kao i noću, što znači da dojite dijete svaki put kada ono pokaže znakove da je gladno, neovisno koliko to često bilo. Novorođena djeca nemaju razvijen sustav kontrole šećera (glukoze) u krvi te im je zato potrebno redovito hranjenje danju kao i noću. Cirkadijani ritam se kod djece razvije tek oko šestog mjeseca života – njihov organizam tada počinje raspoznavati dan i noć pa se očekuje da će i spavanje biti orijentirano više na noć. U prvim tjednima, učestalost hranjenja često iscrpljuje majke, stoga je jako važno spavati svaki put kada dijete spava.
Suprotno uvriježenom mišljenju, dijete nije gladno samo kada plače. Tada je već pregladnjelo. Rani znakovi da je dijete gladno uključuju komešanje, okretanje glavice, otvaranje usta. Dijete izgleda kao da traži nešto (dojku). Znakovi koji upućuju na to da je dijete već jako gladno uključuju istezanje, stavljanje ruke u usta i pojačano kretanje. Kada je dijete agitirano, crveno i plače, već je pregladnjelo te ga je potrebno umiriti maženjem, pričanjem, kontaktom koža-na-kožu te ga što prije nahraniti. Novorođenče treba hraniti svaka dva, maksimalno tri sata ako prije ne pokazuje znakove da je gladno; minimalno 10-12 puta u prvih tjedan dana, a kasnije 8-10 puta dnevno.
Prilikom svih navedenih pozicija, važno je imati na umu nekoliko pravila:
Ako dijete ne krene odmah sisati ili počne plakati, pomozite mu tako da prije pozicioniranja ručno izdojite malo mlijeka po bradavicama. Miris svježeg mlijeka pozvat će dijete na sisanje. Postavite dijete tako da im je nosić u ravnini s vašom bradavicom i pustite da samo nađe bradavicu.
Pokušajte redovito izmjenjivati dojke iz kojih dojite te mijenjati položaje kako biste izdajali mlijeko iz svih dijelova dojke. Dojke možete izmjenjivati i tijekom jednog dojenja, ako je dijete isisalo sadržaj iz jedne dojke, a još može sisati. Mijenjanje dojki tijekom dojenja može biti korisno kod djece koja nedovoljno doje jer redovito zaspu tijekom dojenja.
U ovom položaju većina će majki početi dojiti već u rodilištu. Ovaj položaj vrlo je praktičan za dojenje nakon carskog reza i epiziotomije, kada majku boli područje reza i ne smije dizati teške predmete. Dojenje u ležećem položaju najprikladniji je položaj kada se majka osjeća posebno umorno. Ležeći položaj prikladan je za istovremeno dojenje blizanaca, no to često može biti nespretno pa se majke odlučuju svako dijete posebno dojiti izmjenjujući dojke iz kojih se blizanci hrane.
Ležeći na leđima, postavite dijete na sebe tako da leži na vama, a nosić bude u razini bradavice. Ako imate veće grudi, C-hvatom stabilizirajte dojku i usmjerite dojku prema djetetovim ustima.
Dok ležite na boku, oslobodite dojku bliže krevetu i približite dijete uz sebe. Dijete od iza možete poduprijeti jastukom. Uvijek pazite da je djetetov nos slobodan.
Ovaj položaj najčešći je položaj za dojenje koje majke koriste nakon prvih nekoliko tjedana. U ovom položaju majka uspravno sjedi na stolcu i podlakticom jedne ruke drži dijete u gotovo horizontalnom položaju (glava položena više), tijelom potpuno usmjerenim prema majici.
Bitno je da su vaša leđa i laktovi poduprijeti, to možete učiniti tako da jedan jastuk postavite iza leđa, a drugi na natkoljenice na koji ćete položiti laktove i dijete. Korisno je da su vam noge oslonjene na nešto povišeno kako bi imali čvršći oslonac za dijete te se ne biste morali previše naginjati naprijed. Naginjanje naprijed može uzrokovati bolove u leđima, a naginjanje unatrag će usporiti mlaz, stoga je potrebno zauzeti uspravan stav i udobno se smjestiti. Naginjanje unatrag može biti korisno za majke kojima mlijeko vrlo brzo istječe. Obratite pozornost na djetetov položaj, dijete bi trebalo glavom, ramenima i kukovima biti u ravnini.
Ovaj položaj posebno je koristan za žene s velikim grudima. Ovaj položaj dobio je naziv po tome kako se u američkom nogometu (ragbiju) drži lopta. Dijete se položi gotovo horizontalno uz bočnu stranu vaših prsa, tijela usmjerenog prema vama. Držite dijete jednom rukom od ispod te dlanom pridržavajte djetetov vrat. C-hvatom primite dojku.
Jako je važno da vaše i djetetovo tijelo postavite u odgovarajući i udoban položaj. Dijete postavite nosićem u razini bradavice i budite strpljivi dok on sam pronalazi i hvata dojku. Možete ga podragati po obrazu kako bi on otvorio usta te ga brzo prinesite bradavici. Ispravno pripojena usta obuhvaćaju cijeli ili gotovo cijeli donji dio areole. Bradavica se nalazi duboko u ustima, uz meko nepce, jezik se nalazi ispod bradavice, a usta su širom otvorena. Ako dijete nije dobro prihvatilo bradavicu, odvojite ga laganim povlačenjem usnica u stranu ili stavljanjem malog prsta u kut djetetovih usana čime ćete otpustiti stvoreni podtlak. Nosić treba biti slobodan da dijete može disati, vrat poduprt, a glavica lagano zabačena.
Postoje dvije vrste hvata koje se koriste za stabiliziranje dojki i prinošenje bradavice djetetu – to su C-hvat i U-hvat. Zamislite da je dojka sat s kazaljkama, a bradavica njegova sredina. C-hvatom prihvatite dojku tako da se vaš palac nalazi na poziciji 12h, a kažiprst s ostalim prstima na 6h.
Tijekom U-hvata palac se nalazi na poziciji 9h, te kažiprst s ostalim prstima na poziciji 3h. Ovaj hvat prigodan je samo za položaj kolijevke.
Prema broju pelena najpouzdanije ćete odrediti hranite li dijete dovoljno. Nakon prvog tjedna, prljavih pelena trebalo bi biti najmanje tri u danu, a vlažnih barem šest. Urin bi trebao biti blijedožute boje ili proziran.
Prva djetetova stolica (mekonij) tamne je boje, ljepljiva i izrazito neugodna mirisa. Nakon toga prelazi u zeleno-smećkastu boju, a potom u žutu. Hrana i dodaci prehrani koje majka jede mogu promijeniti boju djetetove stolice. Kolostrum djeluje kao laksativ pa će dijete češće obavljati nuždu što ga češće hranite.
Kasniji pokazatelj da dijete dobro hranite jest napredovanje na težini. Nakon poroda, očekivano je da dijete izgubi do 7% tjelesne težine u prva dva dana života jer se rješava viška tekućine iz tijela. Ta težina se najčešće nadoknadi do 14. dana, nakon čega očekujemo da dijete dobije 125-250 grama tjelesne mase tjedno.
Tijekom dojenja djetetovi obraščići bi trebali biti puni, a ne uvučeni te biste nakon iniciranja opuštanja mlijeka (do dvije minute nakon pripoja) trebali osjetiti ritmično sisanje i, ovisno o položaju, uočiti da dijete guta. Dobra potvrda je i ponašanje djeteta nakon dojenja – dijete bi trebalo biti mirno.
Ponekad žene koriste izdajanje da se riješe viška mlijeka, pripreme hranu za dijete kada će biti odvojeni od njega ili izabiru izdajanje kao glavnu tehniku hranjenja svog djeteta.
Kod izdajanja pumpicom, slijedite upute na proizvodu. Umjetni materijali na dojci (pumpica i šeširići za dojilje) mogu izazvati slabiji hormonski odgovor, a posljedično i manju zalihu mlijeka. Stoga se ipak preporučuje dojiti ako je to moguće ili koristiti tehniku ručnog izdajanja.
Ručno izdajanje započnite pranjem ruku. Ako želite izdojiti veći volumen, prije izdajanja na dojke stavite tople obloge i masirajte svoje grudi. To napravite tako da stisnete šaku i vrhovima zglobova prstiju šake nježno prelazite po dojci od udaljenog dijela dojke ravno do bradavice dok ne pokrijete cijelu površinu dojke. Masirati dojku možete i s dva prsta – kružnim pokretima i kružnim kretanjem oko areole nježno prođite cijelu površinu dojke, a dojku masirajte 3-4 minute.
Ako želite izdojiti samo malu količinu mlijeka za pomoć pri dojenju ili zacjeljivanju bradavica, preskočite masiranje dojki.
Idući korak je izdajanje. Uhvatite dojku u C-hvat uz rub areole. Tako smještene prste povucite iza i ispod areole te nježno ritmičkim pritišćite prste i mlijeko će poteći. Izdojite jednu dojku sve dok mlijeko izlazi te potom i drugu, vratite se na prvu i ponovite postupak dok ne istekne za to predviđenih 20 minuta.
Majčino mlijeko potrebno je izdojiti u sterilnu posudu ili nekorištenu jednokratnu vrećicu za mlijeko. Izdojeno mlijeko uvijek je potrebno dobro zatvoriti te ga je tako moguće je čuvati izvan frižidera na temperaturi do 20ºC maksimalno četiri sata, a duboko u hladnjaku do 48 sati. Ne preporučuje se čuvanje izdojenog mlijeka na vratima hladnjaka jer se zbog čestih otvaranja na vratima nalazi najviša temperatura, što može pogodovati kvarenju. U zamrzivaču koji se nalazi u hladnjaku, mlijeko možete čuvati do dva tjedna, u zamrzivaču koji se nalazi iznad/ispod hladnjaka do tri mjeseca, a u zamrzivaču koji drži temperaturu oko -19ºC do šest mjeseci ili dulje.
Svaki spremnik označite točnim vremenom i datumom izdajanja i uvijek prvo koristite najstarije mlijeko. Odmrznite mlijeko tako da ga prvo na 24h stavite u hladnjak, a zatim dobro zatvorenu posudu/vrećicu stavite u toplu vodu. Zagrijavanje u mikrovalnoj se ne preporučuje jer može uništiti vrijedne nutrijente.
Iako dojenje za neke žene može biti neugodno, pogotovo u prvim danima, dojenje ne bi trebalo boljeti. Početak dojenja zahtijeva praksu za vas kao i za dijete koje mora naučiti ispravno prihvatiti dojku. Bolne bradavice kod dojilja nakon prvog tjedna dojenja česta su nepoželjna pojava. U slučaju pojave bolnih bradavica trebalo bi istražiti što uzrokuje bol. Provjerite je li dijete duboko prihvatilo dojku. Plitko sisanje najčešći je uzrok boli koja se javlja prilikom dojenja te može uzrokovati pojavu ranica i ragada na bradavici, nedovoljno hranjenje djeteta, kao i poteškoće nastale nepotpunim pražnjenjem dojki.
Najvažnije je da ne odustanete odmah od dojenja, već pokušate promijeniti djetetov hvat bradavice i položaj tijekom dojenja. Vrlo je važno da redovito i dovoljno hranite dijete, a u slučaju boli koja ometa adekvatno dojenje čim prije potražite stručnu pomoć.
Uz bol se često javljaju i ranice na bradavici. Pokušajte ispucane bradavice mazati s malom količinom netom izdojenog kolostruma. Ako prirodni lijek za bolne bradavice ne pomogne, u ljekarnama potražite kremu za bradavice koja nije štetna za dijete. Svakako se potiče da nastavite dojenje.
Izbjegavajte upotrebu isušujućih sapuna i alkohola na bradavicama jer bi ti preparati mogli uzrokovati isušivanje bradavica i daljnje pogoršanje ranica. Za održavanje higijene dojki čista voda je dovoljna.
Gljivična infekcija dojki najčešće je uzrokovana Candidom albicans koja se pretjerano umnoži. Žene koje su nedavno imale gljivičnu infekciju, uzimale antibiotike, kortikosteroide ili su oslabljenog imuniteta, pod većim su rizikom od nastanka ove infekcije. Bradavice mogu izgledati crveno i ljuskati se, a odjednom se može pojaviti i bol tijekom ili nakon inače bezbolnog dojenja.
Dojenčad također mogu biti inficirana. Simptomi mliječca/soora (gljivične infekcije u djece) uključuju bijele naslage na djetetovom jeziku i obrazima, usne i jezik mogu imati biserni sjaj, a i pelenski osip može biti prisutan. Ako primijetite znakove gljivične infekcije na vašim dojkama ili na djetetu, javite se liječniku kako bi vam propisao odgovarajuću terapiju.
Uz lijekove koje vam liječnik propiše, preporučuje se upotreba probiotika te redovita higijena i mijenjanje jastučića za dojilje. Također, preporučuje se izbjegavanje korištenja zajedničkih ručnika te se savjetuje i redovito pranje ruku. Ako koristite pomagala pri dojenju poput šeširića za dojenje i pumpica, te ako dijete koristi dudu varalicu, pobrinite se da prije svake upotrebe spomenuta pomagala budu čista i sterilna. Ne zamrzavajte izdojeno mlijeko dok infekcija ne prođe.
Teške, tvrde i bolne dojke znak su prepunjenosti mlijekom. To se najčešće događa u prvim tjednima kada se proizvodnja mlijeka i djetetovo sisanje još usklađuju, a može se dogoditi i kasnije, primjerice nakon uvođenja dohrane.
Pomoći si možete tako da prije dojenja izdojite malo mlijeka – dojke će tako omekšati, a djetetu će biti lakše uhvatiti se za bradavicu. Prije izdajanja, na dojku možete staviti tople obloge, a nakon dojenja hladne. Topli će oblozi pomoći u izdajanju mlijeka, dok će hladni oblozi pomoći ublažiti bolnost i napetost dojki. Redovito dojenje najznačajniji je korak u olakšavanju ovog problema. Vrlo je važno da nosite odgovarajući grudnjak za dojilje i izbjegavate sve što pritišće prsa.
Kada se na dojci pojavi tvrdo i bolno područje, bez temperature i crvenila, najčešće se radi o zastoju mlijeka. Ta kvržica na dojci kod dojilje stvara se kada mlijeko ne izlazi iz svih dijelova dojke ravnomjerno. Ovaj problem rješava se jednostavnom primjenom toplih i hladnih obloga kao i kod prepunjenosti mlijekom te redovitim dojenjem, masiranjem i izdajanjem začepljenog dijela dojke. Tople obloge držite na dojci 15-20 minuta prije dojenja te prilikom dojenja nježno pritisnite neposredno iza zahvaćenog područja. Ako to ne pomogne, masiranje i pritisak iza tog područja možete ponoviti dok su vam dojke tijekom tuširanja prekrivene sapunicom. Pripazite na pojavu temperature, zimice i ostale znakove mastitisa.
Upala i infekcija dojke, mastitis, može nastati nakon pojave ranice na bradavici, uz prepunjenost dojki i zastoj mlijeka ili kod pogrešne tehnika dojenja. Simptomi upale dojke kod dojilje uključuju crvenilo na dojci, bolnost, visoku temperaturu (38ºC i više), bolove u tijelu i izraženi umor.
Kod neinfektivnog mastitisa liječnik može propisati lijekove protiv bolova, dok su kod infektivnog mastitisa potrebni antibiotici. Jako je važno javiti se svom liječniku ako primijetite ove simptome!
Uz lijekove, izlječenju će pomoći redovito dojenje i izdajanje upaljene dojke, a preporučuje se i masiranje dojke kao i primjena obloga i odmaranje. Antibiotici koji se primjenjuju u liječenju mastitisa ne prelaze u majčino mlijeko te su sigurni za dojenje, osim ako vam liječnik nije drugačije napomenuo.
S obzirom na to da dijete sve potrebne hranjive tvari dobiva preko hrane koju majka jede, održavanje uravnotežene prehrane za vrijeme dojenja velika je odgovornost. Prehrana dojilja trebala bi biti raznovrsna i uravnotežena, bogata povrćem i voćem, vlaknima, žitaricama, uz konzumaciju ribe (2-3x tjedno) i mesa. Majke koje konzumiraju vegetarijansku ili vegansku prehranu trebale bi uzimati dodatni vitamin B12. Manjak vitamina B12 može uzrokovati teška oštećenja djeteta koje se intenzivno razvija i raste.
Majke koje ne dobivaju dovoljno Sunčeve svjetlosti jer žive u sjevernim zemljama ili ona i dijete borave stalno kući, trebale bi razmisliti o dodatku vitamina D. Vitamin D regulira promet kalcija i fosfata u tijelu te sudjeluje u izgradnji čvrstih kostiju. Kod manjka vitamina D u djece dolazi do razvoja rahitisa.
Majke trebaju voditi računa o dovoljnom unosu vode i kalorija. Dojilje bi trebale unositi dodatnih 400-500kcal te otprilike dvije litre vode. Hrana koju majka jede može promijeniti okus, miris i boju mlijeka. Luk se primjerice često osjeti u majčinom mlijeku, ali to nije štetno za djecu. Naprotiv, djeca koja su već kroz dojenje upoznata s raznim okusima i mirisima lakše prihvaćaju uvođenje čvrste hrane.
Mahunarke ne treba izbjegavati zbog grčeva već ih treba umjereno konzumirati. Kravlje mlijeko također treba umjereno konzumirati jer je ono jedan od češćih alergena i maloj je djeci teže probavljivo. U literaturi ne postoje čvrsti dokazi o tome koja hrana izaziva grčeve kod djece stoga je preporučljivo pratiti koju hranu dojilja jede i kako dijete na pojedine namirnice reagira.
Ako netko iz najuže obitelji pati od alergija na neke namirnice ili majka ima ograničenja u prehrani, u planiranje prehrane trebalo bi uključiti stručne osobe.
Dojenčad vrlo rijetko ima alergijsku reakciju na nešto što je majka pojela. To se očituje pojavom zelenih sluzavih stolica s primjesama krvi te obično nije popraćeno povraćanjem ni grčevima. Najčešće se radi o alergiji na mliječne proizvode, soju, pšenicu ili jaja. U tom slučaju, potrebno je na par tjedana izbaciti namirnicu za koju znamo da je izazvala reakciju. Preporučuje se voditi dnevnik hranjenja i pratiti djetetove simptome koje mogu trajati 4-6 tjedana. Sve dok dijete napreduje i nije anemično, ne trebate prestati dojiti. U slučaju alergijske reakcije, svako se obratite vašem liječniku.
Kava je sigurna za konzumiranje u umjerenim količinama (2-3 šalice dnevno). Učinak je na djetetu vidljiv je nakon otprilike 10 šalica kave – dijete postane nemirno, agitirano i loše spava. Novorođenčad je osjetljivija na kofein pa kod njih učinak kofeina može biti vidljiv i kod manjih količina. Imajte na umu da kofeina ima i u drugim proizvodima poput čokoladica, čaja i energetskih pića.
Nakon konzumacije alkohola, preporučuje se pričekati s izdajanjem/dojenjem 2-3 sata nakon svakog serviranja alkoholnog pića (jedno serviranje = 350 mL piva, 170 mL vina, 45 mL žestokog pića). Alkohol ulazi u majčino mlijeko, a razina mu opada kao i u krvi, stoga je potrebno pričekati s davanjem mlijeka djetetu čiji metabolizam drugačije razgrađuje alkohol.
Prije uzimanja bilo kojeg lijeka ili pripravka, provjerite s vašim liječnikom ili ljekarnikom je li siguran za korištenje tijekom dojenja.
Od lijekova dostupnih bez recepta, tijekom laktacije sigurno je koristiti:
Aspirin je siguran u niskim dozama kada se koristi za bolesti srca (uz liječničku preporuku). Kod glavobolja i ostalih bolnih stanja te povišene tjelesne temperature, preporučuje se izbjegavati aspirin, već koristiti ibuprofen ili paracetamol ako je to moguće.
Samo u rijetkim slučajevima dojenje i izdajanje treba prekinuti. Najčešće ni za vrijeme povišene tjelesne temperature, prehlade ni mastitisa ne treba prekinuti dojenje. Razlog tome su antitijela i ostale imunološke stanice koje dijete dobiva preko majčinog mlijeka, a štite ga od zaraze tom specifičnom infekcijom od koje majka boluje. Vaš će liječnik najbolje procijeniti je li sigurno nastaviti dojenje.
Rijetki slučajevi kada dojenje treba potpuno obustaviti su:
Također, dojenje i izdajanje treba potpuno obustaviti kada:
Majka može izdajati mlijeko kojim će dojenče biti hranjeno, no ne smije ga dojiti zbog opasnosti od zaraze kada:
Zaraza koronavirusom nije kontraindikacija za dojenje. Ako su i majka i dijete zaraženi, posebne epidemiološke mjere nisu potrebne. U slučaju da je majka pozitivna na koronavirus, a dijete negativno, CDC preporučuje nositi masku u blizini djeteta, izbjegavanje diranja vlastitog lica, redovito pranje ruku i dezinfekciju svih površina i korištenih predmeta (sredstvom sigurnim za korištenje pored djeteta).
Istraživanja govore da samo 1% majki ne može proizvesti dovoljno mlijeka za svoje dojenče. U prvim tjednima hormoni igraju dominantnu ulogu u određivanju količine mlijeka koja se proizvodi. Nakon nekoliko mjeseci, stvaranje mlijeka regulira dijete. Ako dijete puno siše ili majka često izdaja, više će se mlijeka stvarati, i obrnuto.
Jako je važno s dojenjem započeti što ranije jer to može značajno povećati količinu mlijeka koju dojilja stvara. Prvi dani najčešće su praćeni izdajanjem vrlo male količine mlijeka, iako se kod nekih majki rano javi povećano stvaranje mlijeka i prepunjenost dojki.
Redovito dojenje i/ili izdajanje najbitniji je čimbenik u održavanju dovoljne količine mlijeka kroz duži period. O tome treba voditi računa kada se uvodi adaptirano mlijeko (mliječne formule) i čvrsta hrana. Redovito izdajanje je također važno ako želite povećati stvaranje mlijeka. U tom slučaju, svaki put kada se dijete hrani adaptiranim mlijekom ili nečim drugim, također trebate i izdajati.
Važno je da majka pije dovoljno tekućine (minimalno dvije litre dnevno) jer je i voda potrebna za stvaranje mlijeka. No, pijenje veće količine tekućine nego je potrebno neće dodatno povećati zalihe mlijeka.
Stres i anksioznost imaju veliku ulogu u dojenju. Visoke razine stresa povezane su sa stvaranjem manjih količinam mlijeka i ranijim prestankom dojenja. Stoga je važno odmarati i opuštati se što više, dovoljno spavati i zatražiti stručnu pomoć kada je to potrebno.
Ponekad je uzrok otežanog hranjenja i manje količine mlijeka plitki pripoj djeteta za bradavicu. Plitki pripoj karakteriziran je bolnim dojenjem jer se bradavica nalazi plitko u djetetovoj usnoj šupljini i podtlak koji sisanje proizvodi stišće bradavicu uz djetetovo tvrdo nepce. Neadekvatan pripoj uz pomoć stručne osobe vrlo se lako riješi i zbog toga je važno da se što prije javite za pomoć kako ne bi došlo do komplikacija poput mastitisa ili prestanka dojenja.
Sve preporuke o dojenju naglašavaju važnost isključivog dojenja tijekom prvih 6 mjeseci te komplementarnog dojenja do najmanje prve godine djetetova života. Uvođenje nove hrane nakon šestog mjeseca ne treba biti razlog za prestanak dojenja, no ponekad je to potrebno jer majka ili dijete tako žele ili okolnosti ne dopuštaju drugačije.
Prestanak dojenja može biti vođen djetetovim željama, postupan, djelomičan (uz uvođenje druge hrane) ili iznenadan. Nakon prve godine, djeca često spontano izgube želju za dojenjem, dok se kod mlađe djece to vrlo rijetko dogodi. Važno je naglasiti da ne postoji način odvikavanja od dojenja koji će svima odgovarati. Psihološko odvikavanje djeteta od dojenja praćeno je i prestankom stvaranja mlijeka u dojkama jer ako se dojke ne prazne, ni mlijeko se više neće stvarati.
Preporučuje se postepeni pristup kod kojega jedno dojenje u danu zamjenjujete hranjenjem na bočicu ili čašu. Odvikavanje na čašu ne preporučuje se kod djece mlađe od deset mjeseci, a prednost odvikavanja na čašu je izbjegavanje navikavanja na bočicu zbog kojeg inače mnoga djeca i roditelji moraju prolaziti kroz još jedno odvikavanje – odvikavanje od bočice.
Najlakše je zamijeniti dojenje po danu, a najteže je zamijeniti dojenje navečer prije odlaska na spavanje jer su djeca za dojenje pred spavanje najčešće najviše vezana.
Majke na početku najčešće zamjenjuju jedan do tri podoja u danu s hranjenjem ili pijenjem na bočicu ili čašu. Može se početi s vodom ili razrijeđenim voćnim sokom (nakon šest mjeseci), izdojenim mlijekom, adaptiranim mlijekom ili kravljim mlijekom (nakon dvanaest mjeseci). Ovisno o djetetovoj dobi, dojenje se može zamijeniti i čvrstom hranom.
Odvikavanje od dojenja trebalo bi odgoditi ako je dijete bolesno ili obitelj prolazi kroz stresno razdoblje (selidbe, bolesti, povratak na posao i slično).
Uz sljedeće savjete olakšajte sebi i djetetu prestanak dojenja:
Uvođenje nove hrane ne treba biti razlog prestanka dojenja, no imajte na umu da će stariju djecu biti teže odviknuti od dojenja.
Izostanak menstruacije tijekom dojenja (laktacijska amenoreja) metoda je kontracepcije kojom se priroda pobrinula da poveća razmak između dviju trudnoća. Kraći razmak između dviju trudnoća povezan je s većom vjerojatnosti razvoja komplikacija za vrijeme trudnoće ili poroda.
Učinak kontracepcije kod žena koje redovito i isključivo doje doseže istu razinu kao i upotreba oralnih kontraceptiva, čak 98% učinkovitosti tijekom prvih šest mjeseci te oko 94% učinkovitosti tijekom dvanaest mjeseci. Dojenje se smatra redovitim ako maksimalni razmak između dva dojenja tijekom dana ne prelazi 4 sata ili 6 sati tijekom noći.
Uvođenje dodatne hrane (udio dodatne hrane veći od 10% hranjenja) povećava vjerojatnost ovulacije i trudnoće čak i u žena koje nemaju menstruaciju. Korištenje izdajalica ponekad uzrokuje slabiji hormonalni odgovor što također povećava vjerojatnost ovulacije i trudnoće.
Kontracepcija treba doći u obzir kada se uvodi dodatna hrana ili ako se menstruacija pojavi prije šestog mjeseca dojenja. Uz dojenje, preporučuje se korištenje mehaničkih barijera poput prezervativa ili dijafragmi. Razlog tome je činjenica da određena vrsta hormonske kontracepcije može uzrokovati prestanak dojenja i ući u majčino mlijeko te uzrokovati neželjene posljedice na djetetu. Kod korištenja oralnih kontraceptiva, rabe se samo progesteronski pripravci.
Iako je mogućnost za trudnoćom kod redovitog isključivog dojenja vrlo mala, treba napomenuti da žene tada nisu zaštićene od spolno prenosivih bolesti. Zaštitu od spolno prenosivih infekcija pružaju samo mehaničke barijere poput prezervativa i dentalnih pregrada od lateksa.
Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Izvori:
Breastfeeding: a round up of Cochrane evidence/.
Kaplan USMLE Step 2 CK Obstetrics and Gynecology Oxford Handbook of Obstetrics and Gynaecology (3 ed.)
Optimizing Support for Breastfeeding 2016 – The American College of Obstetricians and Gynecologists.
Infant and young child feeding.
Krol KM, Grossmann T. Psychological effects of breastfeeding on children and mothers. Bundesgesundheitsbl. 2018;61:977-985.
King J. Contraception and Lactation. J Midwifery Womens Health. 2007;52(6):614-620.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
| Kolačić | Trajanje | Opis |
|---|---|---|
| cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
| cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
| cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
| cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
| cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
| viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |