Utjecaj Pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Pandemija koronavirusa u potpunosti je promijenila živote svakoga od nas. Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sustav na globalnoj razini, ova pandemija je ostavila i značajne posljedice na naše mentalno zdravlje. Strah, tjeskoba, frustracija, bespomoćnost – samo su neki od osjećaja s kojima se gotovo svatko od nas svakodnevno susreće u ovim nesigurnim i nepredvidljivim vremenima. 

U današnjem blogu govorimo vam o utjecaju pandemije koronavirusa na naše mentalno zdravlje i razlozima zbog kojih je ono ugroženo, objašnjavamo zašto infodemija koronavirusa predstavlja veliku opasnost u današnje vrijeme i pojašnjavamo najčešće negativne psihološke pojave koje su se javile u populaciji. Odgovaramo i na pitanje zašto su ljudi skloni teorijama zavjere te donosimo savjete kako sačuvati mentalno zdravlje u ovim vremenima pandemije.

UTJECAJ PANDEMIJE KORONAVIRUSA NA MENTALNO ZDRAVLJE

Čovječanstvo se trenutno nalazi u središtu jedne od najvećih, a svakako najznačajnijoj društvenoj krizi 21. stoljeća. Posljedica je to naglo nastale globalne pandemije novog virusa SARS-Cov-2 koji se tijekom ove godine proširio u preko 200 zemalja svijeta. Osim što se napredovanjem pandemije stvorio veliki pritisak na zdravstveni sustav koji je u nekim država doživio potpuni kolaps, pojavili su se i vrlo važni socijalni problemi koji utječu na život zajednice, ali i svakog pojedinca unutar nje. Ova brzošireća infektivna bolest postala je uzrokom stresa, tjeskobe i straha, što su sve, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, normalne psihološke reakcije na naglo promijenjene životne okolnosti. Pandemija koronavirusa stoga je, osim na prvi pogled očitijih zdravstvenih i socioekonomskih posljedica, ostavila značajne posljedice i na naše mentalno zdravlje.

Napretkom tehnologije dobili smo brojne mogućnosti poput neograničene komunikacije i jednostavnih načina putovanja s jednog kraja svijeta na drugi, što se pojavom pandemije i restriktivnih mjera socijalnog distanciranja uvelike promijenilo. Takve promjene u mnogih su ljudi izazvale osjećaje frustracije, tjeskobe i straha. Upravo nas je ova pandemija podsjetila koliko smo zapravo emotivno nespremni i nepripremljeni za posljedice većih promjena koje se događaju u prirodi, a ta činjenica dodatan je uzrok osjećaja bespomoćnosti i fragilnosti koji se u današnje vrijeme bude u većini populacije. 

Osim zbog naglog povećanja broja zaraženih i umrlih od koronavirusa te posljedično uvedenih obaveznih mjera socijalnog distanciranja i masovnih karantena, ali i ekonomske krize kojom je sve to zajedno rezultiralo, negativne posljedice na mentalno zdravlje društva nastale su i zbog lake dostupnosti različitih (točnih i netočnih) informacija o ovoj temi na gotovo svim internetskim društvenim i medijskim platformama. Kao posljedica toga, javljaju se i masovno šire histerija i panika, ali i stvaraju lažna uvjerenja te brojne teorije zavjere, što sve može biti okidač za razne psihološke poremećaje. Takva psihosocijalna problematika na dugoročno može donijeti više štetnih posljedica po ljudsko zdravlje nego sam virus.

INFODEMIJA –  OPASNOST VEĆA OD SAME PANDEMIJE?

Prema mnogim stručnjacima, nekontrolirano širenje dezinformacija putem društvenih mreža predstavlja javnozdravstvenu prijetnju na globalnoj razini. Takva se pojava naziva „infodemija“, izraz nastao spajanjem riječi „informacija“ i „epidemija“, a odnosi se na brzo i dalekosežno širenje velike količine najčešće netočnih informacija o nekoj aktualnoj problematici. Izvršni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) još je u veljači ove godine rekao kako se zdravstveni sustav ne bori samo protiv epidemije, već i protiv infodemije koronavirusa.  

Čim je COVID-19 postao aktualna tema na internetskim platformama, neki su korisnici takvu situaciju počeli iskorištavati za ostvarivanje osobnog profita, što je značajno pridonijelo širenju lažnih i netočnih informacija o bolesti. Društvene mreže su bile preplavljene raznim sadržajima u kojima pojedinci (blogeri, influenceri i sl.) lažiraju zarazu koronavirusom i simptome bolesti, a promoviraju čak i različite neprovjerene i opasne metode liječenja infekcije, sve kako bi povećali svoju čitanost i gledanost. Iako su neke od takvih prezentiranih informacija o bolesti bile sulude i očito neistinite, one su se vrlo brzo proširile internetom i dosegle široke razmjere. Tako opisani načini „liječenja“ koronavirusa, kao što je primjerice ingestija toksičnog metanola, u nekolicine ljudi su bili uzrokom smrtnog ishoda. Ovo je samo jedan primjer tragičnih posljedica koje je širenje lažnih informacija o infekciji COVID-om-19 do sada uzrokovalo.

S druge strane, na društvenim mrežama se istovremeno javila i struja ljudi koji banaliziraju epidemiju i donesene epidemijske mjere na način da ismijavaju zdravstvenu službu i državne institucije u obliku raznih slikovnih i pisanih sadržaja. Time se šire pogrešni stavovi o epidemiji, populacija potiče na nepoštivanje propisanih mjera zaštite te se ohrabruje ignoriranje ozbiljnosti trenutne situacije. Sve to zajedno smanjuje šanse zajednice da dovede širenje infekcije koronavirusom pod kontrolu, a time i usporava „normaliziranje“ životnih okolnosti u kojima se svi zajedno nalazimo.

S obzirom na to da se na internetu sadržaji ne mogu filtrirati, da svaki korisnik može objaviti bilo što, bez obzira kakve je kvalitete preneseni sadržaj, a sve informacije se vrlo brzo šire na svim postojećim platformama – možemo sa sigurnošću reći da je infodemija velika, ako ne i najveća opasnost pandemije koronavirusa. Ona značajno otežava pronalaženje pouzdanih, istinitih i vjerodostojnih činjenica koje su nam u današnje vrijeme od iznimne važnosti, a istovremeno je i važan uzrok brojnih negativnih psiholoških pojava među populacijom. 

NAJČEŠĆE NEGATIVNE PSIHOLOŠKE POJAVE U POPULACIJI ZA VRIJEME PANDEMIJE KORONAVIRUSA

Naglo i brzo širenje COVID-19 infekcije diljem svijeta prouzročilo je razvoj osjećaja straha, zabrinutosti i tjeskobe u gotovo svakog pojedinca. U velikom broju zemalja, državne institucije su uvele mjere s ciljem usporavanja širenja epidemije – izolaciju zaraženih osoba, socijalno distanciranje i karantenu. Takve su mjere donijele brojne promjene u živote ljudi i njihovu svakodnevnicu te stvorile psihički i emotivni pritisak s kojim se mnogi od njih i dalje teško nose. Uz zabrinutost o budućnosti, vlastitom zdravlju i zdravlju bližnjih, financijsku nesigurnost i neizvjesnost, velik dotok raznih kontradiktornih informacija o epidemiji putem medijskih i društvenih kanala učinio je situaciju još težom. Posljedično tome, u velikog broja ljudi javile su se negativne psihološke pojave:

STRAH

Ovo je jedna od najčešćih psiholoških reakcija vezanih za pandemiju. Javlja se najčešće u osoba koje su bile izložene infekciji ili imaju povećan rizik od zaraze, ali i u onih koji ne spadaju u niti jednu navedenu kategoriju. Strahovi su vezani za vlastito zdravlje, zdravlje članova obitelji te opasnost od inficiranja drugih ljudi. Strahovi se manifestiraju često nakon pojave nekih fizičkih simptoma koji se vežu za koronavirus (kašalj, gubitak njuha, povišena tjelesna temperatura i drugi), čak i kada je postojao minimalan rizik od dobivanja infekcije, ali i nevezano za simptome. Nekontroliranom osjećaju straha osobito su podložne osobe s kroničnim zdravstvenim problemima te njihovi bližnji. Strahovi su, osim za infekciju, vezani i za pitanje sigurnosti posla, financijske probleme i neizvjesnu budućnost. Strah od potencijalnog uvođenja strogih protuepidemijskih mjera i karantene te posljedične fizičke razdvojenosti od voljenih osoba, također je prisutan u velikog broja ljudi. 

USAMLJENOST I SOCIJALNA OTUĐENOST

Posljedice ovih psiholoških pojava na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca mogu biti značajne. Socijalna izolacija, distanciranost od obitelji i prijatelja te nekvalitetna komunikacija mogu dovesti do izraženog osjećaja usamljenosti i otuđenosti. Usamljenost je potencirana osjećajem tjeskobe, a u nekim slučajevima je povezana s razvojem depresije i suicidalnog ponašanja. Također, socijalna izolacija i otuđenost mogu dovesti do zlouporabe alkohola i opojnih sredstava. 

TJESKOBA I DEPRESIJA

Strah od infekcije, socijalno distanciranje i promjena svakodnevnice za vrijeme pandemije uzrok su pojave anksioznosti u velikog broja ljudi. Ona se u početku često očituje nesanicom, a kasnije se iz nje mogu razviti depresija pa čak i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Gubitak dnevne rutine te ograničenje i nemogućnost provođenja aktivnosti i hobija koji su bili izvor zadovoljstva mogu potaknuti pojavu osjećaja nezadovoljstva, praznine, tuge i pesimizma u osoba koje se od prije bore s takvim psihičkim pojavama, ali i u onih koji tome inače nisu skloni. Ovakvi poremećaji raspoloženja često remete svakodnevne funkcije poput spavanja i apetita, čime značajno mogu utjecati na opće zdravlje pojedinca.

FRUSTRACIJA I DOSADA

Ograničenje svakodnevnih aktivnosti, nemogućnost sudjelovanja u društvenim okupljanjima i aktivnostima, ograničenje slobodnog kretanja i reducirani kontakt s drugim ljudima često izazivaju osjećaj frustracije, iritabilnost i ljutnju. Promijenjene okolnosti čine da se naizgled gubi kontrola nad vlastitim životom, što u mnogih ljudi rezultira navedenim negativnim emocijama. Također, dosada je jedan od najvećih emotivnih izazova s kojima se ljudi suočavaju za vrijeme pandemije, osobito u izolaciji. 

Određene populacijske skupine su podložnije razvoju negativnih psiholoških pojava za vrijeme pandemije, a to su žene, osobe mlađe od 40 godina, osobe s kroničnim bolestima, zdravstveni djelatnici i osobe s dokazanom COVID-19 infekcijom. Naime, u društvu se sve češće pojavljuje stigmatizacija osoba zaraženih koronavirusom zbog čega takve osobe kasnije potraže medicinsku pomoć i skrivaju važne podatke iz medicinske anamneze, osobito podatke o putovanjima i kontaktima s drugim ljudima. Također, u osoba s već postojećim psihijatrijskim stanjima, promjena životnih okolnosti nastala zbog pandemije može biti okidač za pogoršanje mentalnog stanja i pojavu novih simptoma. To isto vrijedi i za osobe koje imaju problema s ovisnošću o alkoholu i drogama. U djece se također mogu razviti određena negativna psihološka stanja poput fobija i PTSP-a zbog promjene rutine kojoj se moraju prilagoditi, manjka socijalnog kontakta s vršnjacima i nastavnicima, dosade te obiteljskih financijskih poteškoća.

Nekoliko istraživanja je potvrdilo da je česta izloženost informacijama o pandemiji koronavirusa preko medija i/ili društvenih mreža uzrok pojave stresa i tjeskobe među populacijom, osobito kada se radi o konfliktnim podacima. Loš ekonomski status, nezaposlenost i needuciranost također su rizični čimbenici za razvoj negativnih psiholoških pojava, osobito depresivnih simptoma za vrijeme pandemije.

FENOMEN TEORIJA ZAVJERE

Teorije zavjere postoje otkada i sama ljudska zajednica. U vremenima kada su zajednice bile male i ranjive, oprez zbog potencijalnih opasnosti i skrivenih motiva bio je ključan za preživljavanje. U modernim vremenima, teorije zavjere su središnji element gotovo svake aktualne problematike pa tako i za pandemiju koronavirusa. COVID-19 je laboratorijski napravljen virus kojeg Kina koristi kao oružje, pandemija je izmišljena kako bi se preko cjepiva masovno čipirali ljudi, koronavirus je pušten iz laboratorija kako bi se smanjila populacija na planetu – samo su neke od teorija zavjere o pandemiji koje svakim danom imaju sve više pobornika.

Po definiciji, teorija zavjere je vjerovanje da su određeni događaji zapravo manipulacija moćnih institucija i službi. Takve institucije imaju loše namjere i nastoje nauditi određenoj skupini ljudi ili cijelom čovječanstvu. Sve teorije zavjere imaju nekoliko zajedničkih stavki:

  • tajni, zavaravajući plan
  • konspiratori (najčešće neko moćno udruženje)
  • „dokazi“ koji podupiru teoriju
  • vjerovanje da se ništa ne događa slučajno, slučajnosti ne postoje, ništa nije kako se čini i da je sve povezano
  • skupina ljudi na koje izravno utječe tajni plan, „žrtvena janjad“.

 

Ovakva društvena pojava čest je predmet psiholoških istraživanja. Psiholozi smatraju da ljudi često prihvaćaju teorije zavjere jer im daju osjećaj kontrole i razumijevanja; one nude logičko objašnjenje događaja ili situacije koja se činila besmislenom i koju sami sebi nisu mogli objasniti. Time se okolnosti koje su bile nepredvidljive i nerazumljive mogu lako objasniti, što daje osjećaj sigurnosti. Ova potreba ljudi za sigurnosti i dubljim shvaćanjem događaja osobito je naglašena u vremenima kada se okolnosti brzo mijenjaju i kada se budućnost ne može predvidjeti, a upravo to je pandemija COVID-a-19. Istraživanja su pokazala kako su određeni profili osobnosti skloniji vjerovanju u teorije zavjere – s jedne strane to su borci za nepravdu, previše samouvjereni pojedinci impulzivne naravi, a s druge strane to su najčešće introverti ćudljive naravi, često skloni tjeskobnim raspoloženjima.

Teorije zavjere polariziraju društvo, a njihovo širenje i populariziranje može imati kobne posljedice. U vremenima pandemije potiču razvoj nepovjerenja prema državnim institucijama te sumnje u provjerene znanstvene i medicinske činjenice. To naposljetku vodi do odbijanja poštivanja propisanih protuepidemijskih mjera i preporučenih metoda prevencije infekcije (primjerice cijepljenja), što zajedno može ugroziti ne samo pojedince koji u takve teorije vjeruju, već i cijelu zajednicu, osobito one zdravstveno najugroženije.

KAKO SE ZAŠTITI SVOJE METALNO ZDRAVLJE U VREMENIMA GLOBALNE PANDEMIJE?

Osim o fizičkome, jako je važno uvijek brinuti o svome mentalnom zdravlju, osobito u ovim nesigurnim i nepredvidivim vremenima pandemije. Prije svega, ključno je da sve informacije o aktivnosti epidemije, preporučenim smjernicama za ponašanje i svim savjetima vezanima za zdravlje dobivate iz pouzdanih izvora. Provjeravajte najnovije podatke na web-stranicima poput onih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a izbjegavajte sadržaje nepoznatih autora te materijale koji nisu potvrđeni znanstvenim dokazima. Također, ograničite izloženost informacijama preko medijskih kanala i izbjegavajte pretjerano čitanje, gledanje i slušanje vijesti o trenutnoj situaciji. Važno je da budete upućeni u ozbiljnost situacije i donesene protuepidemijske mjere, ali svaka pretjerana izloženost takvim sadržajima može biti dodatni izvor stresa, tjeskobe i straha.

Bez obzira na to jeste li u izolaciji ili vam je fizički kontakt s drugim ljudima dopušten, važno je da održite povezanost i komunikaciju s bližnjima. Tehnologija nam danas omogućuje razne vrste komunikacije preko telefonskih poziva, tekstualnih i slikovnih poruka te video-poziva, stoga je iskoristite za održavanje kvalitete obiteljskih i prijateljskih odnosa, osobito kada vam je fizički kontakt ograničen. Socijalizacija i društvena potpora jako su važne za održavanje mentalnog zdravlja kako za vrijeme pandemije, tako i inače – umanjuju osjećaje usamljenosti i otuđenosti, pružaju sigurnost i olakšavaju podnošenje promijenjenih životnih okolnosti.

Ostanite tjelesno i mentalno aktivni čak i za vrijeme najstrožih protuepidemijskih mjera. Važno je da pokušate održati svoju rutinu i prilagoditi je novonastalim okolnostima, a izbjegavajte nerad, lijenost i prepuštanje dosadi. Fizička i mentalna aktivnost važne su za održavanje psihičkog zdravlja, a o njima možete brinuti čak i u svoja četiri zida. Pokušajte svaki dan napraviti nešto korisno i produktivno kako biste izbjegli privid da nemate kontrolu nad svojim vremenom.

Nastojte da uvijek u kući imate zalihu osnovnih prehrambenih namirnica, higijenskih potrepština i lijekova. Time ćete sebi i svojoj obitelji pružiti dodatni osjećaj sigurnosti i pripremljenosti na sve potencijalno donesene protuepidemijske mjere. Izbjegavajte kupovanje i natrpavanje nepotrebnih stvari, a u zalihi čuvajte samo ono što je vama i ukućanima potrebno, u razumnim količinama.

Brinite se o svome fizičkom zdravlju. Ne izbjegavajte odlazak liječniku ako vas muče određene tegobe i nemojte trpjeti neugodne simptome koji se mogu riješiti. Izbjegavajte korištenje lijekova „na svoju ruku“ i uvijek kontaktirajte liječnika o promjeni terapije, osobito ako imate kroničnu bolest. Budite odgovorni prema sebi, ali i prema drugima. Odgovornim ponašanjem u ovim vremenima pandemije činite mnogo za sigurnost i zdravlje čitave zajednice te ćete na taj način posvijestiti i važnost vlastitog djelovanja u društvu.

I za kraj, nemojte se previše opterećivati potencijalnim događajima u budućnosti i predviđati crne scenarije. Živite dan po dan, a svaki od njih pokušajte maksimalno iskoristiti. Pokušajte održati kvalitetu života koliko je moguće uz trenutne okolnosti i brinite se o sebi i svojim bližnjima. Poštujte sve donesene mjere zaštite kako biste sačuvali svoje zdravlje i zdravlje onih koji su oko vas. Borite se protiv negativnih osjećaja i nastojte se okružiti pozitivnim ljudima te izgraditi pozitivan stav koji će vam zasigurno biti od velike pomoći i dalje u životu.

 

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin i Franka Vukorepa u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor:

Serafini G, Parmigiani B, Amerio A, Aguglia A i sur. The psychological impact of COVID-19 on the mental health in the general population. Int J Med. 2020;113(8):529-535.

Xiong J, Lipsitz O, Nasri F, Lui LMW i sur. Impact of COVID-19 pandemic on mental health in the general population: A systematic review. J Affect Disord. 2020;277:55-64.

Dubey S, Biswas P, Ghosh R, Chatterjee S i sur. Psychosocial impact of COVID-19. Diabetes Metab Syndr. 2020;14:779-788.

Takieddine H, Al Tabbah S. Coronavirus Pandemic: Coping with the Psychological Outcomes, Mental  Changes, and the “New Normal” During and After COVID-19. Open J Depress Anxiety. 2020;2:7-19.

Identifying Conspiracy Theories. Dostupno na: https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/health/coronavirus-response/fighting-disinformation/identifying-conspiracy-theories_en

A Theory About Conspiracy Theories. Dostupno na: https://www.nytimes.com/2020/09/28/health/psychology-conspiracy-theories.html

Coping with Stress. Dostupno na: https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/daily-life-coping/managing-stress-anxiety.html

 

 

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.