Probiotici

Jedan od najčešćih razloga posjeta žene liječniku su infekcije spolnog i mokraćnog sustava. Na vrhu ljestvice su vaginalne infekcije koje većina žena ima barem jednom u životu. Upravo zbog toga je važno napredovati u području prevencije i liječenja tih infekcija, a u posljednje vrijeme probiotici na tom planu imaju sve veći značaj.

Što su probiotici, čemu služe, kako djeluju, mogu li pomoći u liječenju najčešćih vaginalnih smetnji i koja je njihova povezanost s intimnim zdravljem – na sva vam ta pitanja donosimo odgovor u današnjem blogu.

ŠTO SU PROBIOTICI I ZAŠTO SU VAŽNI?

Probiotici su mikroorganizmi koji imaju pozitivne učinke na zdravlje ako se nalaze u primjerenoj količini, bilo u probavnom ili mokraćno-spolnom sustavu. Još se nazivaju i ”dobre” bakterije jer ih razlikujemo od onih ”loših” koje izazivaju bolest. Donedavno se pogrešno vjerovalo da svi mikroorganizmi izazivaju bolest, međutim, brojnim je istraživanjima dokazano kako postoje mikroorganizmi čija prisutnost u našem organizmu ima dobre učinke na zdravlje. Danas govorimo baš o tim dobrim bakterijama u mokraćno-spolnom sustavu i njihovoj važnosti za njegovo zdravlje.

Urogenitalne infekcije, odnosno infekcije mokraćnog sustava i spolnog sustava glavni su razlog zbog kojih žene posjećuju svog ginekologa i obiteljskog liječnika. Povezanost između abnormalne vaginalne mikroflore i porasta učestalosti spolno prenosivih bolesti, mokraćnih i vaginalnih infekcija te visoka stopa prijevremenih poroda ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja urogenitalnog zdravlja. Koncept probiotika, kao što smo već prethodno rekli, proizlazi iz činjenice da su ljudi nastanjeni tim dobrim mikroorganizmima od rođenja i da upravo oni imaju važnu ulogu u prevenciji bolesti.

VAGINALNA MIKROFLORA I LAKTOBACILI

Laktobacili su dominantne bakterije mokraćno-spolne mikroflore koje posjeduju određena pozitivna svojstva kojima održavaju njenu zdravu ravnotežu. Vaginalna mikrobiota (mikroflora) je kompleksna zajednica različitih mikroorganizama, a u zdravih se žena sastoji od različitih aerobnih i anaerobnih bakterija, virusa, gljivica i protozoa. Mikrobiota ima važnu ulogu u imunološkom sustavu jer predstavlja efikasnu barijeru prolazu raznih patogena.

Vaginalnu mikrofloru čine većinom laktobacili koji su brojčano dominantni, a time i najvažniji kao barijera protiv infekcije. Laktobacili, između ostaloga, imaju sposobnost proizvodnje raznih antimikrobnih supstanci, kao što je primjerice mliječna (laktatna) kiselina. Te tvari su važne u održavanju i oporavku sluznice urogenitalnog sustava svake žene. Nepotpuno liječenje i ponavljajuće mokraćno-spolne infekcije dovode do pomaka ravnoteže u lokalnoj mikroflori, smanjujući pritom dominaciju laktobacila u korist raznih patogenih mikroorganizama.

KAKO PROBIOTICI DJELUJU?

Točan mehanizam djelovanja probiotika u rodnici još nije u cijelosti dokazan i vjerojatno je multifaktorijalan. Proizvodnja antimikrobnih supstanci (mliječna kiselina, baktericin, hidrogen peroksidaza) i stvaranje tvari koje sprječavaju prianjanje patogenih mikroorganizama jedni su od važnijih načina djelovanja probiotika.

Od navedenih pojmova možda vam je najpoznatija mliječna kiselina. Mliječna, odnosno laktatna kiselina važna je u održavanju kiselog medija u rodnici (pH 4.0 do 4.5). Ta kiselost pomaže održavanju normalne vaginalne mikroflore i sprječava rast patogenih mikroorganizama. Narušavanje takvog normalnog okoliša može dovesti do stanja koja pogoduju razvoju vaginitisa, odnosno upale rodnice. 

Mliječnu kiselinu proizvode upravo laktobacili na način da je stvaraju iz glikogena (šećera) koji se nalazi u odljuštenim stanicama rodnice. pH normalne vaginalne sekrecije žena reproduktivne dobi zbog visoke razine estrogena iznosi 4.0 do 4.5. Upravo pod utjecajem estrogena normalni epitel rodnice proizvodi glikogen potreban ”dobrim” bakterijama – laktobacilima da stvore mliječnu kiselinu.

BAKTERIJSKA VAGINOZA – MOGU LI PROBIOTICI POMOĆI?

Bakterijska vaginoza često je kliničko stanje karakterizirano pomakom u vaginalnoj mikroflori od ”dobrih” bakterija – laktobacilnih vrsta prema drugim bakterijskim vrstama, uključujući anaerobe. Takav pomak uzrokuje porast vaginalnog pH i pojavu simptoma upale koji mogu biti vrlo neugodni. Ipak, neke žene unatoč toj neravnoteži nemaju nikakve simptome. Bakterijska vaginoza može oslabiti vaginalnu mikrofloru koja tada postaje izloženija spolno prenosivim bolestima, a kod trudnica može čak i povećati učestalost prijevremenih poroda.

Anaerobi su inače u rodnici prisutni u vrlo malim količinama. Gubitkom laktobacila, pH rodnice raste i dolazi do velikog porasta vaginalnih anaeroba. Ti anaerobi proizvode velike količine raznih enzima koji stvaraju spojeve amine. Amini su spojevi neugodna mirisa, a povezani su i s povećanom vaginalnom sekrecijom što zajedno stvara tipične kliničke simptome u žena oboljelih od bakterijske vaginoze. Dominantan simptom je bjelkasto-sivi vodenasti vaginalni iscjedak neugodna mirisa po ribi. Međutim, kao što je već prethodno rečeno, neke žene s vaginozom ne moraju imati nikakve simptome.

Probiotici se često koriste ili sami ili kao nadopuna terapiji antibioticima za liječenje i prevenciju ponovnog pojavljivanja bakterijske vaginoze. Jedan od oblika predloženog liječenja bakterijske vaginoze je tridesetodnevno uzimanje probiotika koji sadrže sojeve Lactobacillus rhamnosus GR-1 i i Lactobacillus reuteri RC-14 uz redovnu sedmodnevnu terapiju metronidazolom. Bolja učinkovitost te terapije u odnosu na samostalnu terapiju metronidazolom još treba biti dodatno istražena i potvrđena kvalitetnim znanstvenim istraživanjima. Međutim, iako učinkovitost još nije dokazana, velik broj liječnika smatra da korištenje probiotika poboljšava zdravlje i oporavak vaginalne mikroflore na temelju pozitivnih iskustava iz vlastite ordinacije.

PROBIOTICI I VAGINALNA GLJIVIČNA INFEKCIJA

Ženama koje koriste antibiotike širokog spektra značajno se povisuje rizik od razvoja vaginalne gljivične infekcije, odnosno vulvovaginalne kandidijaze. Skoro će trećina žena koja koristi antibiotike tijekom upotrebe ili nakon nje razviti gljivičnu infekciju rodnice. Sama upotreba laktobacilnih probiotika (oralnih ili vaginalnih) tijekom i nakon terapije antibioticima za prevenciju kandidijaze često ipak nije dovoljna. U prevenciji postantibiotske vaginalne gljivične infekcije uz antibiotsku terapiju preporuča se uzimati antimikotike (flukonazol) na početku i na kraju antibiotske terapije, a laktobacile tek četiri dana nakon prestanka uzimanja terapije.

Kod žena koje imaju povišene vrijednosti estrogena kao što je to kod upotrebe oralnih kontracepcijskih pilula (posebno onih s visokim dozama estrogena), tijekom trudnoće i estrogene terapije u menopauzi također je ustanovljena češća pojavnost vaginalnih gljivičnih infekcija. Osim toga, žene koje boluju od dijabetesa, a nemaju dobru kontrolu razine glukoze u krvi izloženije su pojavi vulvovaginalne kandidijaze. Upravo kod tih skupina žena često se preporučuje uzimanje probiotika.

PROBIOTICI KAO LIJEK?

Brojna su istraživanja pokazala kako je upotreba probiotika koji koloniziraju vaginalni trakt važna u očuvanju normalnog urogenitalnog zdravlja te u prevenciji i liječenju infekcija. Međutim, unatoč ohrabrujućim rezultatima znanstvenih studija, još uvijek ne postoje jasne preporuke o korištenju probiotika s laktobacilima u liječenju vaginalnih infekcija. Razlog za to je nedostupnost potpuno dokumentiranih podataka o njihovoj učinkovitosti, ali i zabrinutost oko kvalitete i sigurnosti pojedinih proizvoda.

Naime, kvaliteta se probiotika razlikuje širom svijeta – proizvodi često nisu standardizirani i provjerene kvalitete. Agencije za kvalitetu hrane i lijekova nalažu oprez prilikom davanja takvih proizvoda, osobito kod imunokomprimitiranih pacijenata. S obzirom da se regulativa nadzora i kvaliteta komercijalno dostupnih probiotika razlikuje, potreban je oprez prilikom odabira vrste i proizvođača probiotskih pripravaka.

Svakako su potrebna dodatna kvalitetnija znanstvena i klinička istraživanja o korisnosti i učinkovitosti probiotika na većem broju korisnika. Zasada istraživanja pokazuju ohrabrujuće rezultate, a korištenje probiotika možda će jednom postati dio redovne propisane terapije. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja koja bi odredila način primjene (oralni ili vaginalni), koji sojevi ili koje kombinacije sojeva su najučinkovitije te koja je potrebna doza i dužina uzimanja probiotika.

 

Autor: Dr. Biserka Knezić Frković u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

 

Prijavite se na naš newsletter

  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.