Postporođajna depresija

Postporođajna tuga (eng. baby blues) je stanje s kojim se nakon poroda susreće čak 40-80% žena. U slučaju kada simptomi potraju dulje od dva tjedna, govorimo o postporođajnoj depresiji. 

Postporođajna depresija je poremećaj raspoloženja koji se javlja u 10-15% majki nakon poroda. Iako i dalje predstavlja tabu temu, važno je osvijestiti žene o važnosti pravovremenog odlaska liječniku i započinjanja terapije, budući da je poznato da neliječena postporođajna depresija može dovesti do niza komplikacija, kako za majku tako i za dijete.

U današnjem blogu objašnjavamo zašto postporođajna depresija nastaje, koji su glavni simptomi, može li se spriječiti i kako ju liječiti te kada je potrebno hitno reagirati. 

BABY BLUES (POSTPOROĐAJNA TUGA)

Nakon poroda žene, osim što su iscrpljene, umorne i uplašene zbog nove životne uloge, doživljavaju i niz tjelesnih promjena kako bi se organizam vratio na „staro“.  Jedna od njih je i nagla hormonska promjena. Naime, snižavaju se razine hormona estrogena, progesterona, prolaktina i kortizola, a kao posljedica takve hormonske promjene često se javlja i promjena raspoloženja u rodilja. 

Baby blues ili postporođajna tuga predstavlja blagi oblik postporođajne depresije koji se javlja u čak 40-80% žena nakon poroda. Karakteristično, simptomi započinju dva do tri dana nakon poroda i traju najviše do 2 tjedna. Simptomi koji upućuju da se radi o baby blues-u su: promjene raspoloženja, tuga, tjeskoba, plakanje bez povoda, smanjena koncentracija, osjećaj preopterećenja, problemi sa spavanjem i gubitak apetita. Baby blues ne uključuje smanjenu brigu o novorođenčetu. Postporođajna tuga prolazi spontano i ne zahtijeva uzimanje terapije, ali pomoć obitelji i okoline u brizi oko djeteta i kućanstva te pružanjem emocionalne potpore, uvelike pomaže ženama da prebrode ovo stanje.

ŠTO JE TO POSTPOROĐAJNA DEPRESIJA I ZAŠTO SE JAVLJA?

Postporođajna depresija ili postpartalna depresija je poremećaj raspoloženja koji se javlja u 10-15 % majki nakon poroda. Na nju treba posumnjati ako simptomi baby blues-a potraju više od dva tjedna. Postporođajna depresija se može javiti i tek nekoliko mjeseci nakon poroda. Ona predstavlja pravu veliku depresivnu epizodu koja može trajati i dulje od dva tjedna – do godinu dana, ako se pravilno ne liječi. Iako se ne zna točan uzrok, postporođajna depresija se, kao i baby blues, javlja zbog hormonskih i niza psiholoških promjena nakon poroda, no postoje i određeni čimbenici rizika. 

Čimbenici rizika za razvoj postporođajne depresije su:

• prethodne depresije tijekom života
• prethodne depresije tijekom trudnoće ili nakon poroda
• stresni događaij tijekom trudnoće (npr. komplikacije trudnoće, gubitak posla, gubitak člana obitelji)
• financijski problemi
• problemi u partnerskom odnosu
• mlada dob trudnice
• neplanirana ili neželjena trudnoća
• Poteškoće s dojenjem
• manjak potpore.

KOJI SU SIMPTOMI TIPIČNI ZA POSTPOROĐAJNU DEPRESIJU?

Simptomi se u početku često zamijene za baby blues, no postporođajna depresija daje ozbiljnije simptome koji traju dulje te uključuje smanjenu majčinu brigu o sebi i novorođenčetu. Simptomi mogu započeti već tijekom trudnoće ili tek nekoliko mjeseci nakon poroda.

Tipični simptomi su:

• depresivno raspoloženje i velike promjene raspoloženja
• pretjerano plakanje bez razloga
• poteškoće u ostvarivanju veze s djetetom
• osjećaj da majka ne voli dijete
• izolacija od okoline
• osjećaj straha da žena nije dobra majka
• osjećaj krivnje, srama i bezvrijednosti
• nesanica ili pretjerano spavanje
• gubitak apetita ili pretjerano jedenje
• nemogućnost brige za dijete ili sebe
• želja za nanošenjem ozljeda djetetu
• suicidalne misli
• gubitak interesa za hobijima i drugim aktivnostima koje su ženu veselile prije trudnoće.

POSTPOROĐAJNA DEPRESIJA I DOJENJE

Dojenje i postporođajna depresija predstavljaju „začarani“ krug, budući da se depresija tijekom trajanja trudnoće povezuje s neuspješnim dojenjem nakon poroda, a da dojenje pozitivno utječe na postporođajnu depresiju. Naime, dojenje pomaže u ostvarivanju veze između majke i djeteta, osjećaja korisnosti majke, stvara ritual i oblikuje rutinu u ženinom životu. Osim toga, dokazano je da dojenje pomaže i u regulaciji hormona kortizola (os hipotalamus – hipofiza), za koji se pokazalo da se nepravilno izlučuje tijekom depresije. Stoga je važno razgovarati s majkama o dojenju i pomoći im u ostvarenju tog cilja ukoliko imaju želju dojiti.

POSTPOROĐAJNA DEPRESIJA KOD MUŠKARACA 

Iako je tijekom razdoblja trudnoće i nakon poroda fokus na majci i djetetu, to doba predstavlja veliku promjenu i u životu očeva.  Postporođajna depresija se javlja u 4-25% novopečenih očeva tijekom trudnoće partnerice ili u prvoj godini nakon rođenja djeteta. Simptomi postporođajne depresije kod muškaraca su isti kao i kod majki: osjećaju se tužno, tjeskobno i umorno, anksiozni su, imaju probleme sa spavanjem i prehranom te se osjećaju preopterećeno. Skloniji razvoju postporođajne depresije su mlađi očevi, očevi koji su već patili od depresije, oni koji imaju financijskih problema ili problema u vezi s partnericom. Očinska (paternalna) postporođajna depresija ima jednaki negativan učinak na razvoj djeteta i partnerskog odnosa, kao i postporođajna depresija kod majki. Liječenje se provodi na isti način kao i kod žena te je važno na vrijeme prepoznati problem i započeti s terapijom.

KOMPLIKACIJE NELIJEČENE POSTPOROĐAJNE DEPRESIJE

• MAJKE – neliječena depresija može trajati i mjesecima te dovesti do kroničnog depresivnog poremećaja. Majke koje pate od postporođajne depresije imaju povišen rizika za razvoj depresije i u budućnosti.
• OČEVI – kao što smo prethodno naveli, i očevi mogu patiti od postporođajne depresije, a rizik za razvoj depresije se povećava kada je i majka depresivna.
• DJECA – djeca majki s neliječenom postporođajnom depresijom češće imaju emocionalne probleme i poteškoće s hranjenjem, spavanjem i pričanjem.

KAKO POBIJEDITI POSTPOROĐAJNU DEPRESIJU?

Primjena lijekova u trudnoći brine mnoge trudnice, ali budući da su poznate komplikacije neliječene postporođajne depresije, primjena antidepresiva ima veću korist nego rizik. Svakako se prije primjene lijekova konzultirajte sa svojim liječnikom.

Lijekovi izbora su inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) – sertralin. U slučaju da je trudnica već ranije primjenjivala antidepresive iz neke druge skupina, potrebno je razmotriti uvođenje istih. 

Antidepresivima je potrebno 6-8 tjedana da počnu djelovati, pa je važno ne odustati odmah od terapije kada ne vidite napredak u samom početku. Također, mnoge žene nakon što primijete poboljšanje i počnu se osjećati bolje, „na svoju ruku“ prestanu s terapijom te se depresija vrlo brzo ponovno javi. Takav nagli prestanak uzimanja antidepresiva, osim ponovne pojave bolesti, može dovesti i do apstinencijskog sindroma, stoga je pri prekidu terapije važno konzultirati se s liječnikom.

Osim terapije lijekovima, od velike pomoći su i grupna i individualna psihoterapija. Takav oblik liječenja katkad može biti dovoljan u blažih oblika depresije.

Kognitivno-bihevioralna terapija podučava osobe pozitivnom načinu razmišljanja, ponašanja i reagiranja na situacije. Terapija dovodi do promjene štetnih obrazaca ponašanja u pozitivne. 

Interpersonalna terapija (IPT) se temelji na ideji da međuljudski i različiti životni događaji utječu na raspoloženje i obrnuto. Cilj IPT-a je pomoći ljudima da poboljšaju svoje komunikacijske vještine u odnosima, razviju mrežu socijalne potpore i realna očekivanja koja im omogućuju da se nose s krizama ili drugim pitanjima koja mogu pridonijeti njihovoj depresiji.

Uz sve navedene metode liječenja, važno je posvetiti vrijeme i samoj sebi – vježbajte, hranite se zdravo, priuštite si stvari koje vas opuštaju (čitanje knjige, gledanje filmova i serija, meditacija i sl.), dopustite okolini da vam pomogne u brizi oko djeteta ili kućanstva i prije svega, nemojte se ustručavati zatražiti pomoć.

MOŽE LI SE SPRIJEČITI NASTANAK POSTPOROĐAJNE DEPRESIJE?

U slučaju da imate povijest depresije, posebno postporođajne depresije, važno je to naglasiti svom liječniku prilikom planiranja trudnoće ili tijekom trudnoće.

Tijekom trudnoće liječnik će pratiti znakove i simptome koji bi mogli upućivati na postporođajnu depresiju te provesti tzv. Edinburški upitnik kojim se procjenjuje rizik za razvoj iste. Blaži oblici depresije se tijekom trudnoće mogu liječiti grupnim terapijama, individualnim psihoterapijama ili, u slučaju da je potrebno, antidepresivima.

Ponekad se nakon poroda, u slučaju povijesti postporođajne depresije, odmah može započeti s psihoterapijom ili liječenjem antidepresivima kako se simptomi ne bi ni razvili.

Međutim, teško je u potpunosti spriječiti nastanak postporođajne depresije, budući da je u podlozi nagla hormonska promjena. Trudnicama se preporuča pohađanje trudničkih tečajeva i što bolja edukacija kako bi bile što spremnije na nove životne promjene. Svakako veliku ulogu ima i obitelj i okolina koja bi ženama trebala biti što veća podrška tijekom tog razdoblja.

POSTPOROĐAJNA PSIHOZA

Postporođajna psihoza predstavlja hitno medicinsko stanje. Javlja se naglo, u oko 3/1000 žena nekoliko sati do nekoliko tjedana nakon poroda. Simptomi postporođajne psihoze uključuju deluzije (misli i uvjerenja koja nisu istinita), halucinacije (vidne, slušne i mirisne pojave koje zapravo ne postoje) , opsesivne misli vezane za dijete, paranoje, dezorijentiranost, maniju (pretjerano visoko, ushićeno raspoloženje) i izrazitu nervozu te suicidalne misli. Zahtijeva hitnu reakciju i hospitalizaciju, budući da su žene izložene riziku da naude sebi ili djetetu.

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvori:

Postupartum depression. Dostupno na: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/postpartum-depression/symptoms-causes/syc-20376617 

Brummelte, S., & Galea, L. A. M. (2016). Postpartum depression: Etiology, treatment and consequences for maternal care. Hormones and Behavior, 77, 153–166.

Perinatal depression. Dostupno na:

https://www.nimh.nih.gov/health/publications/perinatal-depression/index.shtml

Figueiredo, B., Dias, C. C., Brandão, S., Canário, C., & Nunes-Costa, R. (2013). Breastfeeding and postpartum depression: state of the art review. Jornal de Pediatria, 89(4), 332–338.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.