Što znači cista na jajniku?

Ciste su patološke tvorevine koje se najčešće razvijaju u jajnicima, bubrezima, jetri, plućima i štitnjači, no nalazimo ih i u drugim dijelovima ljudskog tijela. Čini ih šupljina obložena vezivnom čahurom i ispunjena tekućinom, mogu biti prirođene (nastale zbog razvojnih poremećaja) ili tumorske. Ciste jajnika najčešće spadaju u prvu kategoriju; one su manje ili veće šupljine ispunjene tekućim (tzv. vodena cista na jajniku) ili čvrstim sadržajem (tzv. gusta cista na jajniku).

Nastaju u većem ili manjem broju, na jednom ili oba jajnika te u bilo kojoj životnoj dobi. Uglavnom ne predstavljaju problem te se povlače same od sebe kroz nekoliko mjeseci, no ako se ne liječe na vrijeme u nekim slučajevima mogu uzrokovati opasne komplikacije. Ovdje ubrajamo neplodnost te hitna, po život opasna stanja poput torzije (zaokreta) jajnika (čime dolazi do prekida dotoka krvi jajniku i odumiranja tkiva) i pucanje ciste na jajniku (koja može biti popraćena infekcijom i unutarnjim krvarenjem). U nastavku saznajte sve o vrstama, mogućim simptomima, dijagnostici i liječenju cista na jajniku.

KOJE VRSTE CISTA NA JAJNIKU POSTOJE?

Ciste jajnika možemo ugrubo podijeliti u dvije kategorije; funkcionalne i nefunkcionalne ciste. Ciste koje nastaju kod poremećaja procesa ovulacije nazivaju se funkcionalnima, dok su nefunkcionalne one ciste koje nastaju umnažanjem stanica u procesima koji nisu povezani s ovulacijom – tzv. novotvorine (tumori) cističnog oblika, koje mogu biti dobroćudne ili zloćudne.

Funkcionalne ciste

FOLIKULARNA CISTA

Folikularne ciste su najučestalije ciste jajnika, a nastaju uslijed izostanka pucanja tzv. Graafovog folikula u jajniku, koji bi trebao otpustiti zrelu jajnu stanicu u jajovod. Navedeno se događa prilikom ovulacije u svakom normalnom mjesečnom ciklusu. Pucanje folikula obično izostaje kao posljedica nepravilnog lučenja luteinizirajućeg hormona (LH), koji je zadužen upravo za završno sazrijevanje i pucanje folikula. U tom slučaju folikul nastavlja rasti i pretvara se u cistu veličine 2 do 8 cm. Na ultrazvučnom pregledu ova je cista tanke stijenke i crne unutrašnjosti (tzv. anehogena cista). Folikularne ciste obično ne uzrokuju tegobe te najčešće nestaju same od sebe unutar dva do tri mjeseca.

LUTEINSKA CISTA

Ako dolazi do normalne ovulacije, tj. pucanja Graafovog folikula i oslobađanja jajne stanice, od ostataka puknutog folikula u jajniku nastaje tzv. žuto tijelo (corpus luteum). Žuto tijelo luči hormon progesteron, koji zajedno s estrogenim hormonima pripravlja sluznicu maternice za implantaciju (ugnježđenje) embrija. Ponekad se događa spontano nakupljanje tekućine unutar žutog tijela te tada dolazi do formiranja luteinske ciste (ciste žutog tijela), koja se obično povlači sama od sebe tijekom nekoliko tjedana.

SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA

Sindrom policističnih jajnika je zdravstveni poremećaj koji se javlja kod 3-6% žena reproduktivne dobi, a karakterizira ga skup sljedećih simptoma:

• mnogobrojne ciste jajnika veličine do 1,5 cm (vidljive na ultrazvučnom pregledu)
• visoke razine androgena (muških spolnih hormona)
• neredovite ili izostale menstruacije

Uz navedeno, često se javljaju i popratni simptomi poput akna, pojačane dlakavosti (hirzutizma), glavobolja i dobitka na težini. Ako se ne liječi na vrijeme, sindrom policističnih jajnika može dovesti do razvoja nekih ozbiljnih zdravstvenih problema poput neplodnosti, dijabetesa, hipertenzije (povišen krvni tlak), povišenog kolesterola te karcinoma endometrija (karcinoma unutarnje stijenke maternice). Liječenje se najčešće provodi primjenom oralne hormonske kontracepcije, ako se ne planira trudnoća.

Nefunkcionalne ciste

CISTADENOM JAJNIKA (DOBROĆUDNI SEROZNI TUMOR)

Cistadenomi jajnika su dobroćudni tumori jajnika. Mnoge takve ciste do veličine 4 cm prolaze bez ikakve intervencije kroz period od nekoliko mjeseci, dok u slučaju većeg rasta cistu treba kirurški odstraniti.

CISTIČNI KARCINOM JAJNIKA (ZLOĆUDNI SEROZNI TUMOR)

Serozni su karcinomi jajnika najčešće maligni tumori. Češći su kod žena koje nisu rađale, kao i kod žena koje posjeduju mutaciju gena BRCA1 i BRCA2 – gena koji su povezani s nasljednim zloćudnim tumorom dojki i jajnika, koji karakteristično nastaju u mlađoj životnoj dobi.

DERMOIDNA CISTA NA JAJNIKU (CISTIČNI TERATOM)

Dermoidne ciste su vrećaste strukture na jajniku, prisutne već pri rođenju. Mogu nastati na bilo kojem dijelu tijela, uključujući jajnike, gdje se često otkrivaju tek u kasnijoj životnoj dobi. Radi se o dobroćudnoj tumorskoj tvorbi koja može sadržavati različite tipove tkiva (koštano, mišićno, hrskavično, pokrovno). Ovakve ciste predstavljaju problem ako narastu do neke izvjesne veličine koja može ugroziti položaj jajnika, odnosno uzrokovati torziju jajnika, a time i prekid dotoka krvi jajniku. U takvim ih je slučajevima potrebno kirurški ukloniti.

ENDOMETRIOM JAJNIKA

Stanje pod nazivom endometrioza podrazumijeva poremećaj kod kojeg se tkivo endometrija (sluznice maternice) razvija izvan maternice. Ako se dio tog tkiva pričvrsti za jajnik, što se događa u 17-44% slučajeva, dolazi do razvitka ciste – endometrioma jajnika. Uobičajeno se radi o benignoj tvorbi, no u slučaju veličine ciste od 6 cm ili više postoji rizik od torzije jajnika. Ostale komplikacije endometrioma jajnika uključuju komplikacije same endometrioze, poput  kronične boli u zdjeličnom području i neplodnosti. Liječenje se sastoji od kombinacije korištenja lijekova i kirurških zahvata.

CISTA NA JAJNIKU – SIMPTOMI I KOMPLIKACIJE

U mnogim slučajevima ciste na jajnicima ne uzrokuju nikakve simptome i ne predstavljaju nikakav ozbiljniji problem. No, u nekim se slučajevima prilikom rasta cista na jajniku mogu pojaviti sljedeće smetnje:

• nadutost trbuha
• probavne smetnje
• bol u zdjeličnom području
• bolni spolni odnosi
• mučnina i povraćanje

Postoje dvije vrlo opasne komplikacije postojećih cista na jajniku: 

• puknuće ciste na jajniku (koja može biti popraćena infekcijom i unutarnjim krvarenjem)
• torzija jajnika (čime dolazi do prekida dotoka krvi jajniku i odumiranja tkiva)

Postavlja se pitanje, kako znati da je pukla cista na jajniku, odnosno da je došlo do torzije jajnika? Simptomi koje nikako ne treba zanemariti i koji ukazuju na potrebnu hitnu liječničku intervenciju uslijed navedenih stanja jesu:

• iznenadna, jaka i oštra bol zdjeličnog područja
• vrućica
• vrtoglavica
• ubrzano disanje

CISTA NA JAJNIKU – DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE

Liječnik može otkriti cistu na jajniku tijekom rutinskog ginekološkog pregleda, te tražiti dodatne pretrage kako bi se dijagnoza potvrdila. Obično se koristi ultrazvučni pregled jajnika kako bi se ustanovila veličina, oblik, lokacija i kompozicija same ciste. Kao česte dijagnostičke pretrage također se koriste kompjutorska tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MR). Magnetska rezonancija je pogotovo korisna u slučaju cista na jajniku jer ima bolju rezoluciju od CT uređaja te je prikladna za oslikavanje sitnih struktura. Dodatne pretrage isto tako uključuju sljedeće:

• test na trudnoću
• pretrage razine hormona (estrogena i progesterona) u krvi
• CA-125 pretraga krvi – kako bi se isključila ili potvrdila sumnja na karcinom jajnika

Poveznica između cista na jajniku i CA-125 jest sljedeća; CA-125 je protein kojeg proizvode tumorske stanice jajnika, a u krvotoku se mogu detektirati antitijela na CA-125 koja onda ukazuju na prisutnost tumorskog tkiva. Ovom se metodom može otkriti rak jajnika u ranima fazama razvitka bolesti.

Zbog toga što ciste u većini slučajeva nestaju nakon nekoliko tjedana ili mjeseci, liječnik možda neće odmah predložiti plan liječenja, već će ubrzo ponoviti ultrazvuk kako bi se provjerio napredak. Navedeno vrijedi u slučajevima kada cista nije zabrinjavajuće veličine te ako u pacijentice ne postoje neki karakteristični simptomi cista na jajniku.

Ako pacijentica ima  ponavljajuće funkcionalne ciste ili sindrom policističnih jajnika, obično se predlaže korištenje oralnih kontraceptivnih tableta kako bi se spriječila ovulacija i nastajanje novih cista.

Operacija ciste na jajniku

U pacijentica kojima je potrebna operacija ciste na jajniku, može se primijeniti procedura pod nazivom laparoskopija. Laparoskopska operacija ciste na jajniku je minimalno invazivna kirurška metoda, gdje se kroz mali rez u blizini pupka umeće instrument kojim se cista onda uklanja. Ako se radi o većoj cisti, provodi se tzv. laparotomija – cista se uklanja kroz veći rez u abdomenu. Slijede biopsija tkiva kako bi se provjerilo radi li se o malignoj tvorbi te, ako se ona potvrdi, može biti potrebna dodatna operacija koja uključuje uklanjanje jajnika.

Ciste na jajniku u velikoj većini slučajeva nisu zabrinjavajuće, no ipak je bitno biti upoznat sa simptomima koji upućuju na njihovo postojanje, kako biste na vrijeme reagirali ako ipak dođe do ozbiljnije kliničke slike. Nije moguće spriječiti nastanak cista na jajniku, no redoviti ginekološki pregledi, kao ključni dio ranog otkrivanja bolesti i brige o ženskom zdravlju općenito, mogu biti izrazito efikasna metoda u borbi protiv cista na jajniku.

Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.

LITERATURA:

1. Patologija; Ivan Damjanov, Sven Seiwerth, Stanko Jukić, Marin Nola (Medicinska Naklada)
2. Medicinska embriologija; T.W. Sadler (Školska knjiga)
3. Evaluation and Treatment of Polycystic Ovary Syndrome; Richard S. Legro
4. MSD priručnik dijagnostike i terapije; Sindrom policističnih jajnika
5. Dermoid Cyst; Shahjahan Shareef, Leila Ettefagh
6. WebMD; Ovarian Cysts
7. Healthline; Ovarian Cysts

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.