Policistični jajnici

Sindrom policističnih jajnika je stanje koje zahvaća oko 10% žena reproduktivne dobi, a po nekim procjenama i više. Obilježavaju ga poremećaj hormonskog statusa organizma i karakteristični simptomi koji se u različitih žena javljaju u različitim oblicima. Važnost ovoga stanja leži u činjenici da je sindrom policističnih jajnika danas jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti.

Upravo zbog toga, u ovom vam blogu donosimo sve što trebate znati o tom poremećaju – što je, tko obolijeva, što ga uzrokuje, s kojim je simptomima i bolestima povezan te kako se liječi.

SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA – ŠTO JE I U KOGA SE POJAVLJUJE?

Sindrom policističnih jajnika ili skraćeno PCOS (engl. policystic ovary syndrome) čest je zdravstveni poremećaj u žena reproduktivne dobi, a uzrokovan je hormonskim disbalansom. Ta hormonska neravnoteža naposljetku utječe na razne organske sustave u tijelu žene, a osobito značajan utjecaj ima na metabolizam i plodnost. Sindrom policističnih jajnika jedan je od vodećih uzroka neplodnosti u žena.

Ovaj poremećaj zahvaća oko 10% žena od 15.-45. godine života. Većina žena dobije dijagnozu u svojim dvadesetim ili tridesetim godinama, ali poremećaj može ostati nedijagnosticiran dugo vremena. Ovaj se sindrom može javiti u bilo kojoj životnoj dobi od puberteta pa sve do kraja fertilnog razdoblja žene. Povećan rizik za obolijevanje imaju žene kojima se bolest već pojavila u obitelji (kod sestre, majke, tete), što ukazuje na gensku podlogu bolesti. Osim toga, razni okolišni čimbenici utječu na razvoj ovog poremećaja pa žene koje su pretile i žive pretežito sjedilačkim načinom života te one s dijabetesom također imaju povećan rizik od obolijevanja.

ŠTO UZROKUJE SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA?

Uzroci sindroma policističnih jajnika su kompleksni i uključuju kombinaciju mnogih genetskih i okolišnih faktora, a neki od njih su još uvijek nepoznati. U nekih žena s genetskom predispozicijom za obolijevanje ovaj se poremećaj ipak ne razvije, što ukazuje na važnost raznih okolišnih čimbenika, od kojih posebno značajnu ulogu ima životni stil žene (prehrana, kretanje i drugo).

Temeljni hormonski poremećaj u sindromu policističnih jajnika je promijenjena aktivnost gonadotropina – hormona hipofize koji reguliraju aktivnost jajnika. Najznačajnije je promijenjena aktivnost luteinizirajućeg hormona (LH) koji se pojačano i učestalije luči. On djeluje na određene stanice jajnika i potiče ih na pojačanu proizvodnju androgenih (muških) spolnih hormona koji uzrokuju specifične simptome kao što su pretjerana dlakavost i pojava akni.

S druge strane, lučenje folikulostimulirajućeg hormona (FSH) koji je glavni regulator proizvodnje estrogena u jajniku je snižena. Osim toga, FSH ima važnu ulogu u poticanju razvoja folikula – jedan od njih sadržava jajnu stanicu koja će ovulacijom biti izbačena u jajovod. U žena sa sindromom policističnih jajnika, folikuli nemaju dovoljan poticaj za razvoj pa rastu samo do određene veličine (2-8 mm). S vremenom ih nastane mnogo te nastaje mikrocističnost jajnika koja je karakterističan ultrazvučni nalaz.

Svi ti folikuli koji su blokirani u razvoju luče estrogen pa ove žene imaju povišenu razinu estrogena u krvi. S obzirom da se folikuli ne razviju do stadija potrebnog za ovulaciju, do ovulacije niti ne dolazi ili dolazi vrlo rijetko. To je razlog smanjene plodnosti u ovih pacijentica.

Osim prethodno navedenih, jedan od dodatnih važnih hormonskih i metaboličkih poremećaja u pacijentica s ovim sindromom je abnormalnost u djelovanju inzulina – hormona koji regulira šećer u krvi. Posljedica toga je neosjetljivost stanica na djelovanje ovog hormona, što može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2 i brojnih drugih komplikacija. Osim toga, povišena razina inzulina pridonosi smanjenoj funkciji jajnika i potpomaže razvoj bolesti.

KOJI SU SIMPTOMI SINDROMA POLICISTIČNIH JAJNIKA?

Simptomi se mogu javiti u bilo kojem stadiju razvoja bolesti – kod nekih žena je to jako rano, već u vrijeme puberteta, a kod drugih tek u tridesetim godinama. Najčešći razlog dolaska ginekologu je neredovitost menstruacija, a tada se dodatnim pretragama često otkrije ovaj poremećaj. Drugi simptomi, poput pojačane dlakavosti ili masne kože mogu biti suptilniji, ali i jako izraženi.

Posljedično poremećenoj metaboličkoj ravnoteži u organizmu, više od polovine žena sa sindromom policističnih jajnika je pretilo. Dobivanje na težini jedan je od značajnijih simptoma ovog stanja, a povećana količina masnog tkiva još dodatno remeti hormonsku ravnotežu u tijelu. Ostale žene koje su normalne tjelesne težine također pokazuju oštećenu toleranciju glukoze (šećera) u tijelu i povišenu razinu inzulina, što povećava rizik od nastanka dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti.

Kao rezultat poremećenih ovulacija, menstruacijski ciklusi u ovih žena su nepravilni – menstruacije često izostaju i po par mjeseci, a kad se pojave, često su obilne i bolne. Neplodnost je veliki problem s kojim se suočavaju pacijentice s ovim poremećajem, a to je također posljedica neredovitih ovulacija i hormonskog disbalansa. Sindrom policističnih jajnika često se otkrije tijekom rutinske obrade kada se žena javi liječniku zbog problema sa začećem.

Posljedica pojačane proizvodnje i povišene koncentracije androgenih (muških) hormona u tijelu je pojačana dlakavost – hirzutizam, osobito na području lica, ruku, leđa, prsa i trbuha. To može biti i jedan od prvih znakova koje žena primijeti, uz neredovite menstruacije. Isti uzrok dovodi i do pojave akni, masne kože te opadanja i stanjivanja kose. Iznenadna ili postupna povećana pojavnost akni u mlade žene, osobito ako je u kombinaciji s nepravilnim ciklusima, uvijek treba pobuditi sumnju na sindrom policističnih jajnika.

Hormonski disbalans dodatno može uzrokovati glavobolje, iscrpljenost, umor te probleme sa spavanjem.

SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA I DRUGE BOLESTI

Brojna istraživanja su dokazala povezanost između sindroma policističnih jajnika i povećanog rizika za nastanak drugih bolesti.

Neke od njih su:

  • dijabetes – više od polovice žena s PCOS-om će razviti dijabetes tipa 2 ili neku vrstu predijabetesa (oštećenu toleranciju glukoze) prije četrdesete godine života.
  • hipertenzija (visok krvni tlak) – žene s PCOS-om imaju povišen rizik za razvoj hipertenzije, a posljedično i raznih srčanih i krvožilnih bolesti.
  • povišen kolesterol – žene s ovim sindromom često imaju visoku koncentraciju LDL-a (lošeg kolesterola), a nisku koncentraciju HDL-a (dobrog kolesterola). To povećava rizik od nastanka raznih srčanih bolesti te moždanog udara.
  • neplodnost – kao što je već rečeno, sindrom policističnih jajnika je jedan od vodećih uzroka neplodnosti u žena. Više o neplodnosti možete pročitati u ovom blogu.
  • gestacijski dijabetes – žene s PCOS-om imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa u trudnoći. Više o tom stanju pročitajte u ovom blogu.
  • depresija i anksiozni poremećaj – ove su dijagnoze češće u žena s PCOS-om nego u onih koje nemaju taj sindrom.
  • karcinom endometrija – žene s PCOS-om imaju povišenu razinu estrogena u krvi, a tome još dodatno pridonose pretilost i dijabetes. S obzirom da je razina progesterona u njih jako niska, progesteron se ne može ”suprotstaviti” djelovanju estrogena koji potiče sluznicu maternice (endometrij) na rast i nekontrolirano bujanje. To povećava rizik od razvoja prekanceroznih promjena i karcinoma endometrija.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA?

Ukoliko liječnik posumnja na ovo stanje, radi se nekoliko pretraga za potvrdu ili isključenje dijagnoze. Nakon detaljno uzete anamneze u kojoj se ispituju simptomi, trajanje ciklusa, redovitost menstruacije, pojavnost sličnih stanja u obitelji, druge bolesti i ostalo, liječnik obavlja klinički pregled pacijentice. Već se tada mogu uočiti neki jasni znakovi koji upućuju na dijagnozu, kao što su pojačana dlakavost na tipičnim mjestima, akne, masna koža i dr.

Radi se i bazalni hormonski status, odnosno razina spolnih hormona u krvi. Hormoni se vade 3.-5. dan ciklusa, a provjerava se koncentracija FSH (folikulostimulirajućeg hormona), LH (luteinizirajućeg hormona), testosterona, prolaktina, androstendiona i DHEA-S (hormona koji imaju androgeni učinak) te TSH (hormona koji stimulira rad štitnjače). Dodatno se još mogu uzeti i T3 i T4 (hormoni štitnjače).

Potrebno je napraviti i OGTT (test opterećenja glukozom) kako bi se vidjelo postoji li oštećena tolerancija šećera.

Ultrazvučna pretraga je temeljna metoda u dijagnostici sindroma policističnih jajnika. Koristi se transvaginalni ultrazvuk, a tijekom pretrage se promatra veličina jajnika, njegova građa te prisutnost mikrocističnosti. Jajnici u žena s PCOS-om obično su 2 do 3 puta veći od normalnih, imaju debelu stromu (dio jajnika koji proizvodi hormone), a ispod kore se nalaze poput ogrlice raspoređeni folikuli koji su najčešće 2-8 mm u promjeru. Ultrazvukom se gleda i debljina endometrija, a dodatno se može napraviti i color Doppler za procjenu prokrvljenosti

Nakon svih prikupljenih nalaza, liječnik potvrđuje ili isključuje dijagnozu te zajedno s pacijenticom odlučuje o terapiji.

KOJE SU OPCIJE LIJEČENJA ZA ŽENE S PCOS-OM?

Izbor terapije primarno ovisi o tome planira li žena skoru trudnoću ili ne. Ukoliko ne planira, preporučuje se terapija oralnom hormonskom kontracepcijom koja uspješno uravnotežuje hormonski status u tijelu. U slučaju da žena ima problema s pojačanom dlakavošću, masnom kožom i aknama mogu se primijeniti kontracepcijske pilule s antiandrogenim sastojcima koji blokiraju djelovanje muških spolnih hormona te na taj način ublažuju simptome. Više o oralnoj hormonskoj kontracepciji te njezinim prednostima i nedostacima možete pročitati u ovom blogu.

Ukoliko žena želi trudnoću, a ne može začeti zbog rijetkih ili potpuno izostalih ovulacija, može se ići na poticanje ovulacije lijekovima. Najčešće se primjenjuje klomifen citrat, a primjena ima jako dobre rezultate. Za vrijeme primjene lijeka, ginekolog redovito prati odgovor i rast folikula jajnika ultrazvukom, što se zove folikulometrija. Time se može točno odrediti vrijeme ovulacije i tada se ženi savjetuje spolni odnos.

Poremećena tolerancija glukoze, dokazani predijabetes ili dijabetes mogu se regulirati primjenom metformina – lijeka koji normalizira razinu šećera i inzulina u krvi te dijetom, izbjegavanjem štetnih navika i redovitom tjelesnom aktivnošću.

Svim ženama sa sindromom policističnih jajnika koje imaju povećanu tjelesnu težinu savjetuje se smanjenje tjelesne mase. Dokazano je kako regulacija tjelesne težine može potaknuti ovulacijske cikluse, pomoći u poboljšanju plodnosti te pozitivno utjecati na uspostavljanje hormonske ravnoteže u organizmu.

Kirurško liječenje uključuje elektrokauterizaciju jajnika (drilling). Prilikom tog operativnog zahvata

laparoskopski se ulazi u trbušnu šupljinu, a zatim se toplinom ili laserom uništavaju cistični folikuli koji proizvode muške spolne hormone. U većine se pacijentica nakon operacije poboljšavaju simptomi i uspostavlja se ciklus. Međutim, ta metoda je nažalost samo privremeno rješenje jer se nakon nekog vremena simptomi počinju vraćati.

Dodatne opcije kao što su kozmetičko uklanjanje dlačica u žena kojima se dlakavost nije poboljšala primjenom pilula te dermatološki preparati u liječenju akni također mogu biti od pomoći.

SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA I TRUDNOĆA

Žene s PCOS-om imaju veći rizik od raznih komplikacija u trudnoći:

  • spontani pobačaj u ranim stadijima trudnoće
  • gestacijski dijabetes
  • preeklampsija (trudnoćom izazvan visoki krvni tlak i pojava proteina u mokraći)
  • prijevremeni porod
  • porod carskim rezom.

 

Iz tih razloga, važno je voditi posebnu brigu o tim trudnicama, a to uključuje redovite ultrazvučne preglede, redovito mjerenje šećera u krvi te konzultacije s nutricionistom po potrebi. Pravilna prehrana je iznimno važna za žene s ovim sindromom, a osobito za vrijeme trudnoće. Ograničenje unosa ugljikohidrata, više manjih dnevnih obroka, uzimanje dodataka kao što je folna kiselina i redovita tjelesna aktivnost smanjuju rizik od nastanka komplikacija i omogućuju pravilan razvoj djeteta i napredak trudnoće.

I ZA KRAJ…

Dijagnoza sindroma policističnih jajnika ponekad može biti neočekivana i iznenađujuća. Ona svakako označava promjenu u životu žene – pomaže joj da razumije nastale promjene na svom tijelu, ali i traži od nje da promijeni svoj životni stil i usvoji zdrave navike koje do tada možda još nije imala. Pravilna prehrana, uklanjanje štetnih navika i redovna tjelesna aktivnost baza su koje svaka žena s PCOS-om mora usvojiti, a na to se nadograđuje dodatna terapija (lijekovima ili operativnim zahvatom). To zajedno omogućuje ženama normalnu kvalitetu života, ali uz posebno praćenje kada je u pitanju trudnoća. Važno je ne obeshrabriti se dijagnozom, nego se s još većom brigom posvetiti usvajanju zdravih obrazaca i čuvanju svoga zdravlja.

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin, u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

 

Izvori:  www.mayoclinic.org, www.pcosaa.org, www.nhs.uk, www.webmd.com, www.endocrineweb.com, www.plivazdravlje.hr

Prijavite se na naš newsletter

  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.