×

Policistični jajnici

Policistični jajnici su sindrom koji zahvaća oko 10% žena reproduktivne dobi, a po nekim procjenama i više. Obilježavaju ga poremećaj hormonskog statusa organizma i karakteristični simptomi koji se u različitih žena javljaju u različitim oblicima. Sindrom je dobio naziv po izgledu jajnika jer se u svih žena s ovim stanjem ultrazvučno mogu vidjeti promjenjeni, policistični jajnici. Važnost ovoga stanja leži u činjenici da je sindrom policističnih jajnika danas jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti. Upravo zbog toga, u ovom vam blogu donosimo sve što trebate znati o ovom sindromu – što je, tko obolijeva, što ga uzrokuje, s kojim je simptomima i bolestima povezan te kako se dijagnosticira i liječi!

policistični jajnici

ŠTO SU POLICISTIČNI JAJNICI I U KOGA SE POJAVLJUJU?

Sindrom policističnih jajnika ili skraćeno PCOS (engl. policystic ovary syndrome) čest je zdravstveni poremećaj u žena reproduktivne dobi, a uzrokovan je hormonskim disbalansom. Ta hormonska neravnoteža naposljetku utječe na razne organske sustave u tijelu žene, a osobito značajan utjecaj ima na metabolizam i plodnost. Sindrom policističnih jajnika jedan je od vodećih uzroka neplodnosti u žena.

Ovaj poremećaj zahvaća oko 10% žena između 15. do 45. godine života. Većina žena dobije dijagnozu u svojim dvadesetim ili tridesetim godinama, ali poremećaj može ostati nedijagnosticiran dugo vremena. Ovaj se sindrom može javiti u bilo kojoj životnoj dobi od puberteta pa sve do kraja fertilnog razdoblja žene. Povećan rizik za obolijevanje imaju žene kojima se bolest već pojavila u obitelji (kod sestre, majke, tete), što ukazuje na gensku podlogu bolesti. Osim toga, razni okolišni čimbenici utječu na razvoj ovog poremećaja pa žene koje su pretile i žive pretežito sjedilačkim načinom života te one s dijabetesom također imaju povećan rizik od obolijevanja.

ŠTO UZROKUJE SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA?

Uzroci sindroma policističnih jajnika su kompleksni i uključuju kombinaciju mnogih genetskih i okolišnih faktora, a neki od njih su još uvijek nepoznati. U nekih žena s genetskom predispozicijom za obolijevanje ovaj se poremećaj ipak ne razvije, što ukazuje na važnost raznih okolišnih čimbenika, od kojih posebno značajnu ulogu ima životni stil žene (prehrana, kretanje i drugo).

Temeljni hormonski poremećaj u sindromu policističnih jajnika je promijenjena aktivnost gonadotropina – hormona hipofize koji reguliraju aktivnost jajnika. Najznačajnije je promijenjena aktivnost luteinizirajućeg hormona (LH) koji se pojačano i učestalije luči. On djeluje na određene stanice jajnika i potiče ih na pojačanu proizvodnju androgenih (muških) spolnih hormona koji uzrokuju specifične simptome kao što su pretjerana dlakavost i pojava akni.

S druge strane, lučenje folikulostimulirajućeg hormona (FSH) koji je glavni regulator proizvodnje estrogena u jajniku je snižena. Osim toga, FSH ima važnu ulogu u poticanju razvoja folikula – jedan od njih sadržava jajnu stanicu koja će ovulacijom biti izbačena u jajovod. U žena sa sindromom policističnih jajnika, folikuli nemaju dovoljan poticaj za razvoj pa rastu samo do određene veličine (2-8 mm). Umnažanje folikula ostavlja dojam da su jajnici prepuni cisti, pa je od tuda došao i naziv policistični jajnici

Svi folikuli koji su blokirani u razvoju luče estrogen pa ove žene imaju povišenu razinu estrogena u krvi. S obzirom da se folikuli ne razviju do stadija potrebnog za ovulaciju, do ovulacije niti ne dolazi ili dolazi vrlo rijetko. To je razlog smanjene plodnosti u ovih pacijentica.

Osim prethodno navedenih, jedan od dodatnih važnih hormonskih i metaboličkih poremećaja u pacijentica s ovim sindromom je abnormalnost u djelovanju inzulina – hormona koji regulira šećer u krvi. Posljedica toga je neosjetljivost stanica na djelovanje ovog hormona, što može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2 i brojnih drugih komplikacija. Osim toga, povišena razina inzulina pridonosi smanjenoj funkciji jajnika i potpomaže razvoj bolesti čime se stvara zatvoreni krug, koji treba prekinuti adekvatnim liječenjem.

uzrok policističnih jajnika

KOJI SU SIMPTOMI SINDROMA POLICISTIČNIH JAJNIKA?

Simptomi se mogu javiti u bilo kojem stadiju razvoja bolesti – kod nekih žena je to jako rano, već u vrijeme puberteta, a kod drugih tek u tridesetim godinama. Najčešći razlog dolaska ginekologu je neredovitost menstruacija, a tada se dodatnim pretragama često otkrije ovaj poremećaj. Drugi simptomi, poput pojačane dlakavosti ili masne kože mogu biti suptilniji, ali i jako izraženi.

Posljedično poremećenoj metaboličkoj ravnoteži u organizmu, više od polovine žena sa sindromom policističnih jajnika je pretilo. Dobivanje na težini jedan je od značajnijih simptoma ovog stanja, a povećana količina masnog tkiva još dodatno remeti hormonsku ravnotežu u tijelu. Ostale žene koje su normalne tjelesne težine također pokazuju oštećenu toleranciju glukoze (šećera) u tijelu i povišenu razinu inzulina, što povećava rizik od nastanka dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti.

Kao rezultat poremećenih ovulacija, menstruacijski ciklusi u ovih žena su nepravilni – menstruacije često izostaju i po par mjeseci (amenoreja), a kad se pojave, često su obilne i bolne. Neplodnost je veliki problem s kojim se suočavaju pacijentice s ovim poremećajem, a to je također posljedica neredovitih ovulacija i hormonskog disbalansa. Sindrom policističnih jajnika često se otkrije tijekom rutinske obrade kada se žena javi liječniku zbog problema sa začećem.

Posljedica pojačane proizvodnje i povišene koncentracije androgenih (muških) hormona u tijelu je pojačana dlakavost – hirzutizam, osobito na području lica, ruku, leđa, prsa i trbuha. To može biti i jedan od prvih znakova koje žena primijeti, uz neredovite menstruacije. Isti uzrok dovodi i do pojave akni, masne kože te opadanja i stanjivanja kose. Iznenadna ili postupna povećana pojavnost akni u mlade žene, osobito ako je u kombinaciji s nepravilnim ciklusima, uvijek treba pobuditi sumnju na sindrom policističnih jajnika.

Hormonski disbalans dodatno može uzrokovati glavobolje, iscrpljenost, umor te probleme sa spavanjem.

da li policisticni jajnici bole

SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA I DRUGE BOLESTI

Brojna istraživanja su dokazala povezanost između sindroma policističnih jajnika i povećanog rizika za nastanak drugih bolesti.

Neke od njih su:

  • dijabetes i pretilost– više od polovice žena s PCOS-om će razviti dijabetes tipa 2 ili neku vrstu predijabetesa (smanjenu toleranciju glukoze) prije četrdesete godine života.
  • hipertenzija (visok krvni tlak) – žene s PCOS-om imaju povišen rizik za razvoj hipertenzije, a posljedično i raznih srčanih i krvožilnih bolesti.
  • povišen kolesterol – žene s ovim sindromom često imaju visoku koncentraciju LDL-a (lošeg kolesterola), a nisku koncentraciju HDL-a (dobrog kolesterola). To povećava rizik od nastanka raznih srčanih bolesti te moždanog udara.
  • masna jetra – povišene razine masnoća i hiperinzulinizam mogu dugoročno uzrokovati probleme s jetrom.
  • neplodnost – kao što je već rečeno, sindrom policističnih jajnika je jedan od vodećih uzroka neplodnosti u žena.
  • gestacijski dijabetes – žene s PCOS-om imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa u trudnoći.
  • depresija i anksiozni poremećaj – ove su dijagnoze češće u žena s PCOS-om nego u onih koje nemaju taj sindrom.
  • karcinom endometrija – žene s PCOS-om imaju povišenu razinu estrogena u krvi, njegovom porastu još dodatno pridonose pretilost i dijabetes. S obzirom da je razina progesterona u njih jako niska, progesteron se ne može ”suprotstaviti” djelovanju estrogena koji potiče sluznicu maternice (endometrij) na rast i nekontrolirano bujanje. To povećava rizik od razvoja prekanceroznih promjena i karcinoma endometrija.

policistični jajnici liječenje

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA?

Budući da simptomi sindroma mogu biti različiti, liječnici i znanstvenici donijeli su niz dijagnostičnih kriterija za postavljanje bolesti. Osnovni kriteriji za postavljanje sumnje na bolest su:

  • policistični jajnici dokazani ultrazvukom
  • kronični izostanak menstruacije (anovulacija)
  • laboratorijski ili klinički znakovi povišenih muških spolnih hormona (hiperandrogenizam)

 

Ukoliko liječnik posumnja na ovo stanje, radi se nekoliko pretraga za potvrdu ili isključenje dijagnoze. Nakon detaljno uzete anamneze u kojoj se ispituju simptomi, trajanje ciklusa, redovitost menstruacije, pojavnost sličnih stanja u obitelji, druge bolesti i ostalo, liječnik obavlja klinički i ginekološki pregled pacijentice. Već se tada mogu uočiti neki jasni znakovi koji upućuju na dijagnozu, kao što su pojačana dlakavost na tipičnim mjestima, akne, masna koža i dr.

Određivanje bazalnog hormonskog statusa, odnosno razina spolnih hormona u krvi sastavni je dio dijagnostičkog procesa pri sumnji na policistične jajnike. Hormoni se vade između 3. i 5. dana ciklusa, a provjerava se koncentracija:

  • folikulostimulirajućeg hormona (FSH),
  • luteinizirajućeg hormona (LH),
  • estrogena,
  • testosterona, 
  • androstendiona i DHEA-S (hormona koji imaju androgeni učinak).

policisticni jajnici

Osim spolnih hormona, određivanje razine TSH (hormona koji stimulira rad štitnjače) i prolaktina također se izvodi. Uz njih, mogu se odrediti i razine T3 i T4 (hormoni štitnjače). Naime, poremećaj rada štitnjače (hiper- i hipotireoza) i visoke razine hormona prolaktina (hiperprolaktinemija) mogu uzrokovati simptome slične sindromu policističnih jajnika. Upravo zbog toga, tijekom dijagnosticiranja sindroma, potrebno je isključiti i druge endokrinološke bolesti koje bi mogle biti uzrok simptoma i tegoba.

Potrebno je napraviti i OGTT (test opterećenja glukozom) kako bi se vidjelo postoji li smanjena tolerancija šećera. Uz OGTT, vađenjem krvi određuje se i razina glukoze (GUK) i razina glikiranog hemoglobina (HbA1c) koja je bitan pokazatelj regulacije razine šećera u osoba s dijabetesom.

Potrebno je napraviti i OGTT (test opterećenja glukozom) kako bi se vidjelo postoji li oštećena tolerancija šećera.

Ultrazvučna pretraga je temeljna metoda kojom se dijagnosticiraju policistični jajnici. Koristi se transvaginalni ultrazvuk, a tijekom pretrage se promatra veličina jajnika, njegova građa te prisutnost mikrocističnosti. Policistični jajnici obično su 2 do 3 puta veći od normalnih, imaju debelu stromu (dio jajnika koji proizvodi hormone), a ispod kore se nalaze poput ogrlice raspoređeni folikuli koji su najčešće 2-8 mm u promjeru. Ultrazvukom se gleda i debljina endometrija, a dodatno se može napraviti i color Doppler za procjenu prokrvljenosti

Nakon svih prikupljenih nalaza, liječnik potvrđuje ili isključuje dijagnozu te zajedno s pacijenticom odlučuje o terapiji.

što su policistični jajnici

KAKO LIJEČITI POLICISTIČNE JAJNIKE?

Jedinstveni lijek za policistične jajnike ne postoji, već na raspolaganju stoji nekoliko terapijskih opcija. Izbor terapije primarno ovisi o tome planira li žena skoru trudnoću ili ne. Glavne metode liječenja su:

  • hormonsko liječenje
  • liječenje neplodnosti
  • reguliranje razine inzulina, ukoliko je poremećen rad gušterače
  • promjena životnih navika
  • kirurško liječenje

 

Ukoliko žena ne planira trudnoću, preporučuje se terapija oralnom hormonskom kontracepcijom koja uspješno uravnotežuje hormonski status u tijelu. Danas postoje razne kontracepcijske pilule koje u sebi sadrže različite spolne hormone. Upravo zbog toga, njihov učinak i nuspojave mogu biti različiti te se trebaju za svaku pacijenticu odrediti individualno. 

U slučaju da žena ima problema s pojačanom dlakavošću, masnom kožom i aknama mogu se primijeniti kontracepcijske pilule s antiandrogenim sastojcima koji blokiraju djelovanje muških spolnih hormona te na taj način ublažuju simptome.

Ukoliko žena želi trudnoću, a ne može začeti zbog rijetkih ili potpuno izostalih ovulacija, može se ići na poticanje ovulacije lijekovima. Njihova primjena ima jako dobre rezultate. Za vrijeme primjene lijeka, ginekolog redovito prati odgovor i rast folikula jajnika ultrazvukom, što se zove folikulometrija. Time se može točno odrediti vrijeme ovulacije i tada se ženi savjetuje spolni odnos. Ovo je samo jedna od opcija asistirane reprodukcije, a naziva se ciljani spolni odnos jer se vrijeme spolnog odnosa usklađuje s trenutkom ovulacije. Postoje i druge metode umjetne oplodnje, ali treba znati kako niti jedna od modernih metoda ne garantira siguran uspjeh. O njima, njihovim prednostima i nedostacima, kao i o svojim osobnim željama, trebate popričati sa svojim ginekologom. Proces umjetne oplodnje može biti stresan i frustrirajući za vas i vašeg partnera, a međusobna podrška, razumijevanje, strpljenje i upornost imaju veliku važnost!

Poremećena tolerancija glukoze, dokazani predijabetes ili dijabetes mogu se regulirati primjenom lijekova koji normalizira razinu šećera i inzulina u krvi te dijetom, izbjegavanjem štetnih navika i redovitom tjelesnom aktivnošću.

Svim ženama sa sindromom policističnih jajnika koje imaju povećanu tjelesnu težinu savjetuje se smanjenje tjelesne mase. Dokazano je kako regulacija tjelesne težine može potaknuti ovulacijske cikluse, pomoći u poboljšanju plodnosti te pozitivno utjecati na uspostavljanje hormonske ravnoteže u organizmu.

Kirurško liječenje uključuje elektrokauterizaciju jajnika (drilling). Prilikom tog operativnog zahvata laparoskopski se ulazi u trbušnu šupljinu, a zatim se toplinom ili laserom uništavaju cistični folikuli koji proizvode muške spolne hormone. U većine se pacijentica nakon operacije poboljšavaju simptomi i uspostavlja se ciklus. Međutim, ta metoda je nažalost samo privremeno rješenje jer se nakon nekog vremena simptomi počinju vraćati.

Dodatne opcije kao što su kozmetičko uklanjanje dlačica u žena kojima se dlakavost nije poboljšala primjenom pilula te dermatološki preparati u liječenju akni također mogu biti od pomoći.

policistični jajnici i trudnoća

POLICISTIČNI JAJNICI I TRUDNOĆA – IMAM LI RAZLOG ZA ZABRINUTNOST?

Trudnoća s policističnim jajnicima je moguća, ali donosi takva je trudnoća u odgovarajućoj mjeri rizičnaŽene s PCOS-om imaju veći rizik od raznih komplikacija u trudnoći:

  • spontani pobačaj u ranim stadijima trudnoće
  • gestacijski dijabetes
  • preeklampsija (trudnoćom izazvan visoki krvni tlak i pojava proteina u mokraći)
  • prijevremeni porod
  • porod carskim rezom.

 

Iz tih razloga, važno je voditi posebnu brigu o tim trudnicama, a to uključuje redovite ultrazvučne preglede, redovito mjerenje šećera u krvi te konzultacije s nutricionistom po potrebi. Pravilna prehrana je iznimno važna za žene s ovim sindromom, a osobito za vrijeme trudnoće. Ograničenje unosa ugljikohidrata, više manjih dnevnih obroka, uzimanje dodataka kao što je folna kiselina i redovita tjelesna aktivnost smanjuju rizik od nastanka komplikacija i omogućuju pravilan razvoj djeteta i napredak trudnoće.

MOGU LI SE IZLIJEČITI POLICISTIČNI JAJNICI?

Dijagnoza sindroma policističnih jajnika ponekad može biti neočekivana i iznenađujuća. Ona svakako označava promjenu u životu žene – pomaže joj da razumije nastale promjene na svom tijelu, ali i traži od nje da promijeni svoj životni stil i usvoji zdrave navike koje do tada možda još nije imala. 

Nažalost, policistični jajnici se ne mogu trajno izliječiti, ali se uz spomenute metode liječenja mogu uspješno staviti pod kontrolu.  Pravilna prehrana, uklanjanje štetnih navika i redovna tjelesna aktivnost baza su koje svaka žena s PCOS-om mora usvojiti, a na to se nadograđuje dodatna terapija (lijekovima ili operativnim zahvatom). To zajedno omogućuje ženama normalnu kvalitetu života, ali uz posebno praćenje kada je u pitanju trudnoća.  Važno je ne obeshrabriti se dijagnozom, nego se s još većom brigom posvetiti usvajanju zdravih obrazaca i čuvanju svoga zdravlja!

Više o policističnim jajnicima, dr. Tihana Mazalin donosi u sljedećem  videu:

Autor: Dr. Tihana Mazalin, u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

 

LITERATURA I IZVORI:

  www.mayoclinic.org, www.pcosaa.org, www.nhs.uk, www.webmd.com, www.endocrineweb.com,

  1. Barthelmess EK, Naz RK. Polycystic ovary syndrome: current status and future perspective. Front Biosci (Elite Ed). 2014; 6(1): 104–119. 
  2. Collins S, Arulkumaran S, Hayes SJ, Impey L. Oxford Handbook of Obstetrics and Gynaecology, 3rd edition. Oxford: Oxford University Press, 2013.

 

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.